CAscadeR1_Integralno upravljanje obalnim područjem

INTEGRALNO UPRAVLJANJE

OBALNIM PODRUČJEM

EUTROFIKACIJA

EUTROFIKACIJA -Starenje vodenih ekosustava. -U prirodi taj proces traje tisućama godina dok se pod čovjekovim utjecajem (zbog velikog unošenja hraniva, npr. umjetnih gnojiva, ubrzava se proizvodnja organskih tvari fotosintezom) skraćuje na samo nekoliko godina. -U procesu eutrofikacije vodenih sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru životinjske vrste.

INVAZIVNE VRSTE

INVAZIVNE VRSTE Invazivne vrste su vrste koje prirodno ne žive na nekom području, već su došle namjernim ili slučajnim putem te negativno utječu na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili čine ekonomsku štetu. Što su crna i bijela lista?

TURIZAM

TURIZAM Obalna područja predstavljaju jedinstveni geografski prostor s aspekta ekologije, ali i ljudskog razvoja. Turizam obalnih područja je vrlo razvijen. Svake godine ima sve više turista, to uzrokuje mnogo negativnih posljedica.

MARIKULTURA

MARIKULTURA Marikultura je kontrolirani uzgoj riba, rakova, mekušaca i vodenoga bilja u morskoj ili bočatoj vodi. Odvija se u bazenima, plutajućim kavezima ili drugim uzgojnim instalacijima koje se smještaju u zaštićene dijelove priobalnoga mora.

BALASTNE VODE

BALASTNE VODE -Onečišćenje mora balastnim vodama iznimno je ozbiljan problem s kojim se danas susreće većina obalnih država. -Do sad još nije pronađeno kvalitetno rješenje za neškodljiv i komercijalno prihvatljiv tretman balastnih voda. -Obaveza je brodova da na otvorenom moru izmjene cjelokupni balast iz balastnih tankova pa je donesena posebna konvencija koja regulira problematiku balasta.

ZAGAĐENJE

ZAGAĐENJE -Obalne i pomorske aktivnosti(ribolov, brodarstvo, turizam, akvakultura...), morski okoliš izlažu višestrukim pritiscima, uključujući onečišćenje. -Morsko smeće prisutno je u svim morskim ekosustavima, pri čemu se plastika, metal, karton i drugi otpad nakupljaju na obalama, morskom dnu i površinskim vodama. -Brodovi i aktivnosti na moru uzrokuju onečišćenje podvodnom bukom, koje može negativno utjecati na morske organizme.

RIBARSTVO

RIBARSTVO -Grana poljoprivrede koja se bavi ribolovom i uzgojem morskih riba. -Riba ima veliku važnost u prehrani, jer se u njoj nalazi mnogo bjelančevina i omega-3 masnih kiselina. -Riba se izlovljava iz mora, rijeka, jezera i ribnjaka.

Jeste li ih vidjeli?

Prijavite pomoću QR koda! :)

ZAIGRAJTE IGRICU!!!

Glavata želva - Caretta caretta

Plemenita periska - Pinna nobilis

Plemenita periska - Pinna nobilis Jeste li znali? Plemenita periska najveći je jadranski školjkaš koji u nekim slučajevima može narasti i do 120 cm! Oblik joj je lepezast, a svojim šiljatim dijelom periska je zabijena u meku podlogu na morskom dnu. Ljuštura ju joj prekrivaju male koncentrično i gusto raspoređene izrasline. Kod jako starih jedinki ljuštura je potpuno glatka. Plemenitu perisku u posljednjih nekoliko godina gotovo je posve poharao jedan nametnik, stoga je otkriće svake žive jedinke iznimno vrijedna informacija! Kako ćete prepoznati živu jedinku? Tako što kada joj se budete približili, ona će zatvoriti svoju ljušturu. Kako to točno izgleda možete vidjeti u sljedećem videu: Izvor: https://pakleniotoci.eu/HaveYouSeenIt

UZROK SMANJENJA POPULACIJE PERISKEOd antičkih vremena ljudi su perisku koristili za izradu "morkse svile". Danas je to gotovo zaboravljena praksa koja se zadržala još samo na Sardiniji. No, pod velikim pritiskom, zbog komercijalnog izlova u prehrambene svrhe (navodno je vrlo ukusno jelo) te izlova zbog ukrasa i turističkog suvenira, populacija plemenite periske je u posljednjih 20 do 30 godina nažalost uvelike smanjena.Smanjenje populacije rezultat je i nepromišljenog i ilegalnog izlova. Periska je poznata i kao usputna žrtva tijekom povlačenja mreža, odnosno ribarenja koćarica te sidrenja različitih tipova brodica. Osim toga, velik problem je i kemijsko zagađenje, koje uzrokuje uništavanje jajašaca, ličinki, ali i odraslih jedinki. Sve navedeno uzrok je velikom smanjenju populacije ove nekad puno brojnije vrste. :( Izvor: facebook.com/CascadeMoreiKrs

Glavata želva - Caretta caretta Jeste li znali? U Jadranu su zabilježene samo tri vrste kornjača. Jedna od tih vrsta je i glavata želva. Relativno je česta pa je moguće da ju opazite. Prepoznatljiva je po svojoj velikoj glavi sa snažnim čeljustima. Odrasle glavate želve imaju oklop ovalnog oblika koji je s gornje strane crvenkasto-smeđ, a s donje strane svijelo žućkast. Veličine je od 80 do 100 cm, a teži od 70 do 150 kg! Njezina su hrana spužve, meduze i rakovi. Najvjerojatnije ćete ju vidjeti dok se bude odmarala na mirnoj morskoj površini udišući svjež zrak prije ponovnog zarona. Kako glavata želva izgleda možete vidjeti u sljedećem videu: Izvor: https://pakleniotoci.eu/HaveYouSeenIt

PLEMENITA PERISKA KAO STANIŠTEPlemenita periska pruža staništa za mnoge vrste koje trebaju čvrstu podlogu, tako da nije rijetkost na plemenitoj perisci naći školjkaše poput kamenica (lat. Ostrea spp.), te spužve, alge i puža crvaša.Unutar plaštane šupljine plemenite periske, blizu škrga, mogu živjeti i komenzalne kozice iz roda Pontonia (lat. Pontonia pinnophylax) koji se obično nalaze u parovima (mužjak i ženka), te rakovi iz roda Pinnotheres (lat. Pinnotheres pisum). Izvor: facebook.com/CascadeMoreiKrs

Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove (Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, NN 8/2012).