Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotr

9.9.2025.

Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić – povijesno istraživanje do autorske interpretacije

Ana-Marija Juričev Modrinić, dipl. pov. umjetnosti Sandra Bačić, dipl. ing. tekstilne tehnologije

Donatorska scena, Kraljica Elizabeta sa kćerima, Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće, Zadar

Projektna nastava

Suradnja sa institucijama:

• Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar
• SICU u Zadru
• Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar

Međupredmetna suradnja:

• povijest likovne umjetnosti,
• teorija oblikovanja,
• dizajn odjeće,
• dizajn tekstila,
• računalstvo

Kulturna baština kao inspiracija II-reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić

Aktivnosti (faze projekta) : 1. Planiranje2. Istraživanje i prikupljanje podataka3. Izvedba-razvoj ideje:- ilustracije povijesnih kostima- dizajn suvremenih modnih reinterpretacija kostima - modne interpretacije kostima generirane IT - dizajn straničnika- izrada likovnih radova (prizori sa Škrinje sv. Šimuna) - generiranje modnih crteža i scena sa Škrinje svetog Šime uz pomoć IT alata4. Prezentacija i diseminacija projekta5. Evaluacija

Aktivnost 1. - Planiranje

Zadatak je zamišljen je kao školski projekt koji traje kroz školsku godinu, dok se obrađuje tema i integriran je u nastavno gradivo.  Odabrana tema je Škrinja svetog Šimuna - vrijedno umjetničko i povijesno djelo koje čuva relikvije svetog zaštitnika Zadra. Ciljevi:

• Istražiti povijesne osobe povezane sa Škrinjom
• Razumjeti simboliku i značenje zavjetnih darova
• Izraziti naučeno kroz vlastiti likovni i dizajnerski rad

Cilj projekta je da učenici shvate važnost dizajna koji nam omogućuje da baština postane dio vizualnog jezika na način da se tradicija ne prekida već nastavlja u novom obliku. Upravo dizajn čini Škrinju čitljivom današnjem promatraču, pretvara reljef u vizualni znak, oživljava ornament, omogućuje novu interpretaciju bez gubitka poštovanja, uključuje učenike kao suvremene stvaratelje te gradi suvremeni identitet Zadra i Hrvatske

Aktivnost 2. - Istraživanje i prikupljanje podataka Učenici su usmjereni na:

• istraživanje škrinje sv. Šimuna Bogoprimca i zavjetnih darova koji su se nalazili u škrinji, s naglaskom na anžuvinsku krunu i dio vezenog vela
• Istraživanje značenja škrinje u kontekstu zadarske i hrvatske povijesti
• upoznavanje s likovima Elizabete Kotromanić i Ludovika I. Anžuvinca (njihova uloga u nastanku škrinje)
• Detaljno promatranje i opisivanje scena sa škrinje
• istraživanje povijesnih izvora i analiza kostima iz 14. stoljeća s naglaskom na kraljicu Elizabetu Kotromanić i anžuvinsku krunu

Škrinja svetog Šimuna i njezino blago

Škrinja svetog Šimuna Bogoprimca nalazi se na glavnom oltaru crkve svetog Šime u Zadru. Kvalitetom i originalnošću spada među najznačajnija zlatarska ostvarenja tadašnje Europe. U njoj se čuva tijelo svetog Šimuna iz 14. stoljeća koji je prema Evanđelju po Luki u jeruzalemskom hramu primio malog Isusa i u njemu prepoznao Mesiju.

Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

5/22/2026

Povijest škrinje svetog Šimuna

Škrinja svetog Šime je remek djelo srednjovjekovnog zlatarstva i spomenik nulte kategorije u Hrvatskoj. Izradu škrinje naručila je ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta Kotromanić, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana Kotromanića. U periodu između 1377. i 1380. izrađuje je zlatar Franjo iz Milana sa suradnicima.

Donatorski natpis i potpis majstora Franje iz Milana, Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

5/22/2026

Škrinju nose dva kamena i dva brončana anđela izrađena u Veneciji 1648. godine. Škrinja je doživjela nekoliko intervencija kroz povijest. U 15. stoljeću zadarski zlatar Toma Martinov u unutrašnjosti škrinje izradio je srebrne pozlaćene reljefe među kojima je posvetni natpis sa godinom izrade i imenom zlatara.

Tome Martinov, reljefi, Škrinja svetog Šimuna, 15. stoljeće

5/22/2026

Zbog oštećenja od vlage škrinju su u 17. stoljeću adaptirali i restaurirali Constantin Piazzalonga i Benedetto Libani. Tada su na škrinju dodani tordirani stupići s anđeoskim glavama između gotičkih narativnih prikaza na prednjoj i stražnjoj strani sanduka. Pretpostavlja se da su to napravili u nakani da se svetčevo tijelo premjesti u reprezentativnu škrinju koju je upravo za tu namjenu dala izraditi kraljica Elizabeta.

Škrinja svetog Šimuna, poleđina, 14. stoljeće

5/22/2026

Opis škrinje

Škrinja se sastoji od pravokutnog drvenog sanduka (cedrovina) s dvostrešnim krovom koji je prekriven srebrnim pozlaćenim pločama ukrašenim figuralnim i ornamentalnim motivima izrađenima u tehnici iskucavanja. Reljefi na škrinji prikazuju mješavinu biblijskih događaja, lokalnih legendi i povijesnih trenutaka iz 14. stoljeća. Sadrže ukupno 13 različitih figurativnih kompozicija. Na gornjem dijelu poklopca nalazi se reljefni prikaz ležećeg lika svetog Šimuna u prirodnoj veličini, odjeven u dugačku haljinu i plašt.

Reljefi su detaljni te vjerno prikazuju arhitekturu Zadra, modni izričaj tog vremena, brodove i svakodnevne predmete tog vremena Glavna kompozicija na sredini škrinje s prednje strane je Prikazanje u Hramu. Uz umjetnički i religijski značaj škrinja ima povijesnu vrijednost jer dokumentira važne povijesne trenutke poput dolaska kraljice Elizabete u Zadar i ulazak hrvatsko-ugarskog kralja u grad.

10

5/22/2026

Legenda o tijelu svetca

Prema legendi tijelo svetca se nalazilo u brodu koji je na putu iz Svete zemlje u Veneciju zahvatila oluja te je zbog oštećenja posada sklonište pronašla u Zadru. U brodu je bio i plemić koji je u Veneciju prenosio tijelo za koje je tvrdio da pripada njegovom bratu. Nakon što je tijelo dao pokopati na samostanskom groblju u zadarskom predgrađu, teško se razbolio pa je na samrti redovnicima rekao da po njegovoj smrti pregledaju njegove dokumente jer će u njima pronaći važne informacije. Redovnici su u dokumentima otkrili da se radi o tijelu svetog Šimuna. Prilikom iskapanja tijela svetca zatekla su ih trojica gradskih rektora koji su u snu ponaosob dobili božansko nadahnuće o smještaju relikvije. Tijelo svetca je preneseno u grad, u danas srušenu crkvu svete Marije Velike, te je čuvano u kamenog sarkofagu s prikazom lika svetca iz 1273. godine.

11

Blago škrinje svetog Šimuna: votivni darovi Kruna kraljice Elizabete Kotromanić

U unutrašnjosti škrinje, osim tijela svetog Šimuna, čuvali su se brojni zavjetni darovi koje su ostavljali vladari, plemići i crkveni dostojanstvenici. Najznačajniji zavjetni dar je Anžuvinska kruna kraljice Elizabete Kotromanić. Izrađena je od pozlaćenog srebra i ukrašena dragim kamenjem. Kraljica ju je darovala kao zavjetni dar sv. Šimunu u želji za muškim potomstvom. Danas se čuva u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru. Kruna se u svečanim prilikama nosila zajedno s velom. O tome svjedoči i donatorska scena na stražnjoj strani škrinje koja prikazuje kraljicu Elizabetu s kćerima.

Kruna kraljice Elizabete Kotromanić, 14. stoljeće, SICU Zadar

5/22/2026

Dio vezenog vela (prevjesa)

Sačuvani dio vela dio je kraljevskog ukrasa ženske glave, a nosio se prebačen na kosu i pričvršćen krunom. Bogato ukrašeni krajevi vela padali su sprijeda na ramena i na prsa. Tkanina je izvezena zlatnim i svilenim nitima.

Dio vezenog vela, dr. pol. 14. st. SICU, Zadar

Vezeni veo (detalj), dr. pol. 14. st. SICU, Zadar

13

U škrinji svetog Šime čuvalo se još zavjetnih predmeta. Kalež s anžuvinskim grbovima također je zavjetni dar anžuvinske obitelji. Vrijedan je umjetnički predmet iz 14. stoljeća zbog prisustva kraljevskih amblema na njemu. Prsten sa starofrancuskim natpisom još je jedan zavjetni dar kraljice Elizabete. Izdvaja se ljepotom među dvadesetak gotičkih prstenova čuvanih u škrinji. Na emajliranim pločicama na prstenu je natpis u gotičkoj minuskuli Cest-tout-mon-desir (To je sve što želim). Pretpostavlja se da se radi o kraljičinoj želji za muškim potomstvom.

Prsten sa starofrancuskim natpisom (To je sve što želim), dr. pol. 14.st., SICU Zadar

Kalež s anžuvinskim grbovima, dr. pol. 14. st., SICU Zadar

Votivni darovi uglednih svjetovnih osoba (15. do 17. stoljeća)

Vezena pregača s imenom donatora Đurđa Brankovića Maxima, SICU Zadar

Vezeni rubac s jako stiliziranim likovima pauna, 16. stoljeće, SICU Zadar

Votivni darovi uglednih svjetovnih osoba (15. do 17. stoljeća)

Vezeni rubac s izvezenim životinjskim likovima, 17. stoljeće, SICU Zadar

Prstenje u škrinji, SICU Zadar

Aktivnost 3. - Izvedba razvoj ideje

• likovni radovi: crtanje i slikanje prizora sa škrinje
• istraživačko-likovni spoj: analiza ornamenata i njihova reinterpretacija
• primjena motiva na bookmarke i modne ilustracije – povezivanje tradicije s modernim dizajnom
• primjenu specifičnih motiva i elemenata ukrasa anžuvinske krune i povijesnog kostima iz razdoblja 14. stoljeća u oblikovanju interpretacije kostima i tekstila
• izradu povijesnih modnih ilustracija inspiriranih likom i djelom Elizabete Kotromanić te suvremenim interpretacijama anžuvinskog stila

Dio nastave odvija se u učionici, a dio namijenjen istraživanju odvija se na terenskoj nastavi, u muzejskom prostoru SICU i Narodnom muzeju Zadar

5/22/2026

Obilazak Škrinje svetog Šimuna Istraživački poticaj (gledam – pitam se – otkrivam)

PROMOTRITI ŠKRINJU

• Koji se prizori najčešće ponavljaju?
• Što ti oni govore o vjerovanjima i vrijednostima vremena u kojem je škrinja nastala?

ODABRATI JEDAN DETALJ (lik, ornament, krunu, reljef) Zašto je baš taj motiv važan? Što bi on mogao simbolizirati?

KAKO BI IZGLEDALA ŠKRINJA DA JE NASTALA DANAS? Koji bi se motivi zadržali, a koji promijenili?

18

5/22/2026

Kreativni poticaji (stvaram vlastitu interpretaciju)

Analitički poticaj

PROMOTRI KOMPOZICIJU RELJEFA Gdje je središte pažnje? Kako su likovi raspoređeni u prostoru? UOČI RITAM I PONAVLJANJE U ORNAMENTIMA Kako se ponavljanje koristi za ukrašavanje i naglašavanje svetosti? Usporedi škrinju s nekim suvremenim predmetom (kutija, ambalaža, nakit) Što im je zajedničko u oblikovanju.

ODABERI JEDAN PRIZOR SA ŠKRINJE I REINTERPRETIRAJ GA:

• Kao ilustraciju
• Kao uzorak

PRETVORI ORNAMENT SA ŠKRINJE U: Moderni uzorak Teksturu Dizajn za tkaninu ili papir Razmisli: kako digitalna obrada mijenja doživljaj povijesnog predmeta?

19

5/22/2026

Ovi zadatci su osmišljeni da kroz vizualno razmišljanje povežu Škrinju i predmete koji su se u njoj nalazili sa dizajnom. Radi se o nastojanju da se tradicionalni elementi prevedu u suvremeni vizualni jezik – kroz boju, oblik, tipografiju i kompoziciju. Promatranjem linija, ritma te crtanjem motiva, stvaranjem uzoraka razvija se dijalog učenika sa kulturnom baštinom te se kroz izradu plakata, vizuala, uzoraka, digitalnih formata kulturna baština koristi, a ne samo čuva. Dizajn nam omogućuje da se baština doživi, a ne samo nauči te da se tradicija ne prekida već nastavlja u novom obliku. Baština ostaje živa kada se razumije, koristi i reinterpretira. Reljefi, ornamenti i prizori sa škrinje su nastali kako bi prenosili poruke vjere, moći i identiteta svog vremena. Dizajn nam je omogućio da se ta priča nastavi u suvremeno jeziku.

Refleksivni poticaji

Što se na škrinji najviše iznenadilo? Zašto je važno čuvati i reinterpretirati kulturnu baštinu? Kako dizajn može pomoći da baština ostane?

20

5/22/2026

ŠKRINJA SVETOG ŠIMUNA KAO VIZUALNI IDENTITET

Zamisliti da škrinja svetog Šimuna ima: logo, uzorak, naslovnicu. Koji bi oblik, boju i detalj uzeli kao osnovu?

Lanna Komljenović, 3. c Illustrator

Ivano Sambolec, 3. c Illustrator

Kanai Leventić, 3. c Illustrator

21

Opis škrinje svetog Šimuna

Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

Panel sa opisom škrinje, dizajn izrađne u Canvi, Dunja Krpina 3. c)

Likovni radovi (scene sa Škrinje)

Ivano Sambolec, 3. c Pronalazak svetčeva tijela, scena sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika rapidograf

Sara Kokorović, 3. c Prikazanje u hramu, scena sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika rapidograf

Maša Baraba, 3.c  Unošenje svetčeva tijela u Zadar, scena sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar, Tehnika rapidograf

Digitalizacija ornamenata sa Škrinje svetog Šimuna u izradi straničnika

Sara Kokorović, 3. c ornament sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika: rapidograf

Detalj Škrinje svetog Šimuna, unutrašnjost prednjeg dijela Škrinje

Lanna Komljenović, 3. c ornament sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika: rapidograf

Kanai Leventić, 3. c ornament sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika: rapidograf

Dizajn za straničnike, Adobe Illustrator, učenici 3.c razreda

Stilske karakteristike kostima u razdoblju vladavina kraljice Elizabete Kotromanić 1334.- 1387. godine

„Publika druge polovine 14. stoljeća prvi put vidi odjeću koja prianja uz tijelo".Javljaju se zakrivljeni bočni šavovi: krojači umeću trokutaste klinove sa strane, takozvane godes, i od ravne tunike nastaje elegantni kirtl – struk je naglašen, suknja se lepezasto širi. Preko toga dolazi sideless surcot s dubokim bočnim izrezima. Crkveni moralisti ga zovu ‘prozori pakla’, ali damama daje savršeno slikovito platno za pokazivanje skupih brokata koje nosi ispod. U prednji dio sucorta je  bio ušiven i vrpcama čvrsto utegnuti prsluk — steznik. Za njega se koristi naziv PLACARD (PLAKAR). To je prvi primjer stezanja koje će se tijekom stoljeća često pojavljivati u ženskoj modi. Javlja se i dekolte, izrez na haljini koji otkriva vrat i gornji dio prsa.

Povrh svega nosi se raskošni houppelande. Široki rukavi i ukrašeni ovratnici troše dvostruko više tkanine od klasične tunike.  Taj volumen postaje pokretni simbol moći, baš kao i kruna na glavi.

Početkom 14. stoljeća ženaki houppelande je bio vrlo dugačak, visokog ovratnika i stegnut ispod prsa pojasom. Imao je mekše, prirodnije linije ramena ali po svemu ostalom bio je sličan kao muški. Stil ovratnika na ovom odjevnom predmetu je bio visoki stajaći ovratnik, obično otvoren s prednje strane kako bi se stvorio krilati efekt

Interpretacijska rekonstrukcija povijesnog kostima prema zapisima, reljefu i artefaktima SICU u suradnji Etnološkog odjela NMZ.

• Tekst- zapisi i istraživanje Marijana Gušić, UDK:746(497.18) izvorni znanstveni rad Profani tekstil u Raki sv. Šimuna u Zadru
• Artefakti- sačuvani predmeti: kraljevska kruna, veo, reljef na raci sv.Šime
• Analiza ženskog kostima razdoblja XIII i XIV st. S naglaskom na odjeću plemstva i kraljice
• Odluka o konceptuinterpretacije stilizirane replike- odjevni predmet, analiza siluete, analiza i izbor tkanine, odabir I prilagodba kroja
• Izrada nultog modela

Primijena stilskih karakteristika druge polovine 14.st. u suvremenim kreacijama

Nika Grginović, 4A

Zara Stojanov, 4A

Loreta Duvnjak, 4.C

Crtanje po tekstu i generiranje reljefa primjenom IT tehnologije

Na kompoziciji prikazanje u hramu likovi su postavljeni ispred četverostranog ciborija kvadratne osnove s plitkim piramidalnim krovom. Uokolo ciborija protežu se reljefno oblikovani biljni motivi. Na lijevoj strani kompozicije prikazani su Josip i Marija, a na desnoj sv. Šimun s Isusom u rukama i proročica Ana. Marija pruža ruke prema Sinu koji se otima iz Šimunova naručja. (Kompozicija pokazuje dodirne točke s istoimenom Giottovom freskom u kapeli Scrovegni u Padovi, s tom razlikom da na padovanskoj freski Isus gleda u svetca, dok na zadarskom reljefu glavu okreće prema majci.)

Prikazanje u hramu,  Škrinja svetog Šimuna

Reljefi generirani u Microsoft Bingu po istom tekstu po kojem su učenici crtali crteže

Scena Pronalazak svetčeva tijela, Škrinja svetog Šimuna

Na sceni Pronalazak svetčeva tijela prikazana su simultano dva događaja: otkapanje relikvija sv. Šimuna zakopanih na groblju zadarskog samostana u predgrađu grada i trojicu zadarskih rektora koji međusobno prepričavaju san u kojem im je svetac otkrio smještaj svog tijela. Prostorni kontekst  obiju scena naznačen je arhitekturom – redovnici su  prikazani u ambijentu samostanskog klaustra, a trojica rektora u ambijentu grada. Radnja se odvija po noći, o čemu svjedoči fenjer u rukama jednog od redovnika.

Nera Mišlov, 1. a

Reljef generiran u Microsoft Bingu

Adriana Knežević, 1. a

Generiranje modnih crteža primjenom IT tehnologije

Postavljanje izložbe

Sudionici: Škola primjenjene umjetnosti i dizajna, Zadar: 1. Sandra Bačić, dipl. ing. tekst. tehn. 2. Ana-Marija Juričev Modrinić, dipl. pov. umj. 3. Kate Prskalo, dipl. ing. tekst. tehn. 4. Ivana Vitlov, dipl. ing. tekst. tehn. 5. Marta Tokić, dipl. ing. tekst. Tehn. 6. Vilma Mazija, dipl. ing. 7. Nada Mijaljević, ing. tekst. tehn. SICU Zadar: 8. Ana Jordan, doc. dr. Sc. Etnološki odjel, NMZ Zadar: 9. Marija Šarić Ban, dr. Art. , 10. Darko Petković, scenograf

Aktivnost 5. - Evaluacija

U zadatku se mogu provesti i formativni i sumativni oblici vrednovanja.  Formativno:  Rad učenika se prati tijekom pojedinih aktivnosti, kao i njihova vještina prepoznavanja i argumentiranog objašnjavanja određenog načina oblikovanja forme i elemenata kompozicije kojeg prepoznaju na likovnom djelu tj. skulpturi.  VREDNOVANJE ZA UČENJE: kroz praćenje aktivnosti  VREDNOVANJE KAO UČENJE:  samovrednovanje usvojenosti nastavnih sadržaja pomoću lista procjene i vršnjačko vrednovanje na temelju listića  VREDNOVANJE NAUČENOG: vrednuje se razumijevanje i korištenje likovnog jezika, prepoznavanja forme i elemenata kompozicije na djelu te objašnjavanje konteksta o skulpturi i prezentacija istraživanja u Thinglinku

Vrednovanje

EVALUACIJAvrednovanje/samovrednovanje

Odgojno obrazovni ciljevi učenja i poučavanja  Učenik će: 

• usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opažaja te njihovom primjenom kroz stvaralački (kreativni) i analitički proces 
• izražavati stvaralačko (kreativno) mišljenje produkcijom ideja i rješavanjem problema; razvijati psihomotoričke i kognitivne vještine upoznavanjem i upotrebom različitih materijala, postupaka i medija 

Odgojno obrazovni ciljevi učenja i poučavanja  Učenik će:  - razvijati kritičko mišljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa prema okolini i likovnomu stvaralaštvu  - razumjeti kontekst likovnoga djela i ulogu likovnoga stvaralaštva u društvu istraživanjem umjetničkoga izraza i uspostavljanjem odnosa s društvenim, povijesnim, kulturnim i tehnološkim čimbenicima   - sudjelovati u umjetničkim događanjima i aktivnostima kulturno-znanstvenih ustanova; razvijati odgovoran odnos prema suvremenoj kulturnoj okolini i umjetničkoj baštini

LIKOVNA UMJETNOST  SŠ LU A.1.1.  Učenik istražuje temu koristeći se različitim izvorima te odabire predmet za istraživanje  Učenik prezentira svoje istraživanje izradom modnih dodataka, izradom kolaža na odabranu temu te izradom plakata za izložbu u digitalnim alatima   SŠ LU B.1.1.  Učenik objašnjava likovne elemente, načine oblikovanja i kompozicijska načela na odabranom umjetničkom djelu i interpretira ih u kontekstu teme  Učenik analizira umjetničko djelo koristeći se likovnom terminologijom/jezikom  SŠ LU B.1.2.a  Učenik iznosi stav tijekom rasprave o značaju crkvenih predmeta iz SICU za zadarsku baštinu te propituje značaj crkvene umjetnosti unutar likovne umjetnosti  Učenik raspravlja o prisutnosti ornamenata unutar likovne umjetnosti te o primjerni  ornamenata na crkvenim predmetima i njihovom utjecaju na modu

ISHODIna razini projekta

SŠ LU B.1.3. Učenik objašnjava važnost odabranih primjera crkvene umjetnosti Učenik kritički vrednuje odnos pojedinca i društva prema djelima crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine Učenik predlaže vlastita rješenja prezentacije i promidžbe djela crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine Iskazuje mišljenje o značaju crkvene umjetnosti u nacionalnom i europskom kontekstu SŠ LU B.1.4. Učenik ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u muzeju (SICU) Učenik aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom Učenik piše esej u kojemu izražava kritički stav o umjetničkome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke SŠ LU C.1.1. Objašnjava društveno-povijesni kontekst odabranog predmeta i stilske karakteristike

ISHODIna razini projekta

SŠ LU B.1.3.  Učenik objašnjava važnost odabranih primjera crkvene umjetnosti  Učenik kritički vrednuje odnos pojedinca i društva prema djelima crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine Učenik predlaže vlastita rješenja prezentacije i promidžbe djela crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine  Iskazuje mišljenje o značaju crkvene umjetnosti u nacionalnom i europskom kontekstu  SŠ LU B.1.4.  Učenik ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u muzeju (SICU)  Učenik aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom  Učenik piše esej u kojemu izražava kritički stav o umjetničkome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke  SŠ LU C.1.1.  Objašnjava društveno-povijesni kontekst odabranog predmeta i stilske karakteristike

ISHODIna razini projekta

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ  A.4.3. Razvija osobne potencijale  PODUZETNIŠTVO  C.3.1. i 3.2. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije  UČITI KAKO UČITI  A.4/5.1. 1. Upravljanje informacijama. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.  A.4/5.3.3. Kreativno mišljenje. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.  B.4/5.4.4. Samovrednovanje/samoprocjena. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.  D.4/5.2.2. Suradnja s drugima. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Povezanost s međupredmetnim temama

UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE IKT  C.4.2.: Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.    C.4.4.: Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.      ZDRAVLJE  B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima

Povezanost s međupredmetnim temama

Hvala na pažnji!