Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotr

9.9.2025.

Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić – povijesno istraživanje do autorske interpretacije

Ana-Marija Juričev Modrinić, dipl. pov. umjetnosti Sandra Bačić, dipl. ing. tekstilne tehnologije

Donatorska scena, Kraljica Elizabeta sa kćerima, Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće, Zadar

Projektna nastava

Suradnja sa institucijama:

• Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar
• SICU u Zadru
• Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar

Međupredmetna suradnja:

• povijest likovne umjetnosti,
• teorija oblikovanja,
• dizajn odjeće,
• dizajn tekstila,
• računalstvo

Projektna nastava

Suradnja sa institucijama:

• Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar
• SICU u Zadru
• Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar

Međupredmetna suradnja:

• povijest likovne umjetnosti,
• teorija oblikovanja,
• dizajn odjeće,
• dizajn tekstila,
• računalstvo

Kulturna baština kao inspiracija II-reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić

Kulturna baština kao inspiracija II-reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić

Kulturna baština kao inspiracija II-reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić

Aktivnosti (faze) :

Aktivnosti (faze projekta) : 1. Planiranje2. Istraživanje i prikupljanje podataka3. Izvedba-razvoj ideje:- ilustracije povijesnih kostima- dizajn suvremenih modnih reinterpretacija kostima - modne interpretacije kostima generirane IT - dizajn straničnika- izrada likovnih radova (prizori sa Škrinje sv. Šimuna) - generiranje modnih crteža i scena sa Škrinje svetog Šime uz pomoć IT alata4. Prezentacija i diseminacija projekta5. Evaluacija

Aktivnost 1. - Planiranje

Zadatak je zamišljen je kao školski projekt koji traje kroz školsku godinu, dok se obrađuje tema i integriran je u nastavno gradivo.  Odabrana tema je Škrinja svetog Šimuna - vrijedno umjetničko i povijesno djelo koje čuva relikvije svetog zaštitnika Zadra. Ciljevi:

• Istražiti povijesne osobe povezane sa Škrinjom
• Razumjeti simboliku i značenje zavjetnih darova
• Izraziti naučeno kroz vlastiti likovni i dizajnerski rad

Cilj projekta je da učenici shvate važnost dizajna koji nam omogućuje da baština postane dio vizualnog jezika na način da se tradicija ne prekida već nastavlja u novom obliku. Upravo dizajn čini Škrinju čitljivom današnjem promatraču, pretvara reljef u vizualni znak, oživljava ornament, omogućuje novu interpretaciju bez gubitka poštovanja, uključuje učenike kao suvremene stvaratelje te gradi suvremeni identitet Zadra i Hrvatske

Aktivnost 2. - Istraživanje i prikupljanje podataka Učenici su usmjereni na:

• istraživanje škrinje sv. Šimuna Bogoprimca i zavjetnih darova koji su se nalazili u škrinji, s naglaskom na anžuvinsku krunu i dio vezenog vela
• Istraživanje značenja škrinje u kontekstu zadarske i hrvatske povijesti
• upoznavanje s likovima Elizabete Kotromanić i Ludovika I. Anžuvinca (njihova uloga u nastanku škrinje)
• Detaljno promatranje i opisivanje scena sa škrinje
• istraživanje povijesnih izvora i analiza kostima iz 14. stoljeća s naglaskom na kraljicu Elizabetu Kotromanić i anžuvinsku krunu

Aktivnost 2. - Istraživanje i prikupljanje podataka Učenici su usmjereni na:

• istraživanje škrinje sv. Šimuna Bogoprimca i zavjetnih darova koji su se nalazili u škrinji, s naglaskom na anžuvinsku krunu i dio vezenog vela
• Istraživanje značenja škrinje u kontekstu zadarske i hrvatske povijesti
• upoznavanje s likovima Elizabete Kotromanić i Ludovika I. Anžuvinca (njihova uloga u nastanku škrinje)
• Detaljno promatranje i opisivanje scena sa škrinje
• istraživanje povijesnih izvora i analiza kostima iz 14. stoljeća s naglaskom na kraljicu Elizabetu Kotromanić i anžuvinsku krunu

Škrinja svetog Šimuna i njezino blago

Škrinja svetog Šimuna Bogoprimca nalazi se na glavnom oltaru crkve svetog Šime u Zadru. Kvalitetom i originalnošću spada među najznačajnija zlatarska ostvarenja tadašnje Europe. U njoj se čuva tijelo svetog Šimuna iz 14. stoljeća koji je prema Evanđelju po Luki u jeruzalemskom hramu primio malog Isusa i u njemu prepoznao Mesiju.

Pitanje za promišljanje Zašto jedan umjetnički predmet može istodobno imati religijsku, povijesnu, umjetničku i političku vrijednost?

Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

Povijest škrinje svetog Šimuna

Škrinja svetog Šime je remek djelo srednjovjekovnog zlatarstva i spomenik nulte kategorije u Hrvatskoj. Izradu škrinje naručila je ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta Kotromanić, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana Kotromanića. U periodu između 1377. i 1380. izrađuje je zlatar Franjo iz Milana sa suradnicima.

Donatorski natpis i potpis majstora Franje iz Milana, Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

Škrinju nose dva kamena i dva brončana anđela izrađena u Veneciji 1648. godine. Škrinja je doživjela nekoliko intervencija kroz povijest. U 15. stoljeću zadarski zlatar Toma Martinov u unutrašnjosti škrinje izradio je srebrne pozlaćene reljefe među kojima je posvetni natpis sa godinom izrade i imenom zlatara.

Tome Martinov, reljefi, Škrinja svetog Šimuna, 15. stoljeće

Zbog oštećenja od vlage škrinju su u 17. stoljeću adaptirali i restaurirali Constantin Piazzalonga i Benedetto Libani. Tada su na škrinju dodani tordirani stupići s anđeoskim glavama između gotičkih narativnih prikaza na prednjoj i stražnjoj strani sanduka. Pretpostavlja se da su to napravili u nakani da se svetčevo tijelo premjesti u reprezentativnu škrinju koju je upravo za tu namjenu dala izraditi kraljica Elizabeta.

Škrinja svetog Šimuna, poleđina, 14. stoljeće

Opis škrinje

Škrinja se sastoji od pravokutnog drvenog sanduka (cedrovina) s dvostrešnim krovom koji je prekriven srebrnim pozlaćenim pločama ukrašenim figuralnim i ornamentalnim motivima izrađenima u tehnici iskucavanja. Reljefi na škrinji prikazuju mješavinu biblijskih događaja, lokalnih legendi i povijesnih trenutaka iz 14. stoljeća. Sadrže ukupno 13 različitih figurativnih kompozicija. Na gornjem dijelu poklopca nalazi se reljefni prikaz ležećeg lika svetog Šimuna u prirodnoj veličini, odjeven u dugačku haljinu i plašt.

Reljefi su detaljni te vjerno prikazuju arhitekturu Zadra, modni izričaj tog vremena, brodove i svakodnevne predmete tog vremena Glavna kompozicija na sredini škrinje s prednje strane je Prikazanje u Hramu. Uz umjetnički i religijski značaj škrinja ima povijesnu vrijednost jer dokumentira važne povijesne trenutke poput dolaska kraljice Elizabete u Zadar i ulazak hrvatsko-ugarskog kralja u grad.

10

Legenda o tijelu svetca

Prema legendi tijelo svetca se nalazilo u brodu koji je na putu iz Svete zemlje u Veneciju zahvatila oluja te je zbog oštećenja posada sklonište pronašla u Zadru. U brodu je bio i plemić koji je u Veneciju prenosio tijelo za koje je tvrdio da pripada njegovom bratu. Nakon što je tijelo dao pokopati na samostanskom groblju u zadarskom predgrađu, teško se razbolio pa je na samrti redovnicima rekao da po njegovoj smrti pregledaju njegove dokumente jer će u njima pronaći važne informacije. Redovnici su u dokumentima otkrili da se radi o tijelu svetog Šimuna. Prilikom iskapanja tijela svetca zatekla su ih trojica gradskih rektora koji su u snu ponaosob dobili božansko nadahnuće o smještaju relikvije. Tijelo svetca je preneseno u grad, u danas srušenu crkvu svete Marije Velike, te je čuvano u kamenog sarkofagu s prikazom lika svetca iz 1273. godine.

Pitanje: Zašto su legende važne u razumijevanju kulturne baštine?

11

Povijest škrinje svetog Šimuna

Škrinja svetog Šime je remek djelo srednjovjekovnog zlatarstva i spomenik nulte kategorije u Hrvatskoj. Izradu škrinje naručila je ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta Kotromanić, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana Kotromanića. U periodu između 1377. i 1380. izrađuje je zlatar Franjo iz Milana sa suradnicima.

Donatorski natpis i potpis majstora Franje iz Milana, Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

Blago škrinje svetog Šimuna: votivni darovi Kruna kraljice Elizabete Kotromanić

U unutrašnjosti škrinje, osim tijela svetog Šimuna, čuvali su se brojni zavjetni darovi koje su ostavljali vladari, plemići i crkveni dostojanstvenici. Najznačajniji zavjetni dar je Anžuvinska kruna kraljice Elizabete Kotromanić. Izrađena je od pozlaćenog srebra i ukrašena dragim kamenjem. Kraljica ju je darovala kao zavjetni dar sv. Šimunu u želji za muškim potomstvom. Danas se čuva u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru. Kruna se u svečanim prilikama nosila zajedno s velom. O tome svjedoči i donatorska scena na stražnjoj strani škrinje koja prikazuje kraljicu Elizabetu s kćerima.

Kruna kraljice Elizabete Kotromanić, 14. stoljeće, SICU Zadar

Blago škrinje svetog Šimuna: votivni darovi Kruna kraljice Elizabete Kotromanić

U unutrašnjosti škrinje, osim tijela svetog Šimuna, čuvali su se brojni zavjetni darovi koje su ostavljali vladari, plemići i crkveni dostojanstvenici. Najznačajniji zavjetni dar je Anžuvinska kruna kraljice Elizabete Kotromanić. Izrađena je od pozlaćenog srebra i ukrašena dragim kamenjem. Kraljica ju je darovala kao zavjetni dar sv. Šimunu u želji za muškim potomstvom. Danas se čuva u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru. Kruna se u svečanim prilikama nosila zajedno s velom. O tome svjedoči i donatorska scena na stražnjoj strani škrinje koja prikazuje kraljicu Elizabetu s kćerima.

Kruna kraljice Elizabete Kotromanić, 14. stoljeće, SICU Zadar

Dio vezenog vela (prevjesa)

Sačuvani dio vela dio je kraljevskog ukrasa ženske glave, a nosio se prebačen na kosu i pričvršćen krunom. Bogato ukrašeni krajevi vela padali su sprijeda na ramena i na prsa. Tkanina je izvezena zlatnim i svilenim nitima.

Dio vezenog vela, dr. pol. 14. st. SICU, Zadar

Vezeni veo (detalj), dr. pol. 14. st. SICU, Zadar

13

Dio vezenog vela (prevjesa)

Sačuvani dio vela dio je kraljevskog ukrasa ženske glave, a nosio se prebačen na kosu i pričvršćen krunom. Bogato ukrašeni krajevi vela padali su sprijeda na ramena i na prsa. Tkanina je izvezena zlatnim i svilenim nitima.

Dio vezenog vela, dr. pol. 14. st. SICU, Zadar

Vezeni veo (detalj), dr. pol. 14. st. SICU, Zadar

13

U škrinji svetog Šime čuvalo se još zavjetnih predmeta. Kalež s anžuvinskim grbovima također je zavjetni dar anžuvinske obitelji. Vrijedan je umjetnički predmet iz 14. stoljeća zbog prisustva kraljevskih amblema na njemu. Prsten sa starofrancuskim natpisom još je jedan zavjetni dar kraljice Elizabete. Izdvaja se ljepotom među dvadesetak gotičkih prstenova čuvanih u škrinji. Na emajliranim pločicama na prstenu je natpis u gotičkoj minuskuli Cest-tout-mon-desir (To je sve što želim). Pretpostavlja se da se radi o kraljičinoj želji za muškim potomstvom.

Prsten sa starofrancuskim natpisom (To je sve što želim), dr. pol. 14.st., SICU Zadar

Kalež s anžuvinskim grbovima, dr. pol. 14. st., SICU Zadar

Votivni darovi uglednih svjetovnih osoba (15. do 17. stoljeća)

Vezena pregača s imenom donatora Đurđa Brankovića Maxima, SICU Zadar

Vezeni rubac s jako stiliziranim likovima pauna, 16. stoljeće, SICU Zadar

Votivni darovi uglednih svjetovnih osoba (15. do 17. stoljeća)

Vezeni rubac s izvezenim životinjskim likovima, 17. stoljeće, SICU Zadar

Prstenje u škrinji, SICU Zadar

Aktivnost 3. - Izvedba razvoj ideje

• likovni radovi: crtanje i slikanje prizora sa škrinje
• istraživačko-likovni spoj: analiza ornamenata i njihova reinterpretacija
• primjena motiva na bookmarke i modne ilustracije – povezivanje tradicije s modernim dizajnom
• primjenu specifičnih motiva i elemenata ukrasa anžuvinske krune i povijesnog kostima iz razdoblja 14. stoljeća u oblikovanju interpretacije kostima i tekstila
• izradu povijesnih modnih ilustracija inspiriranih likom i djelom Elizabete Kotromanić te suvremenim interpretacijama anžuvinskog stila

Dio nastave odvija se u učionici, a dio namijenjen istraživanju odvija se na terenskoj nastavi, u muzejskom prostoru SICU i Narodnom muzeju Zadar

Obilazak Škrinje svetog Šimuna Istraživački poticaj (gledam – pitam se – otkrivam)

PROMOTRITI ŠKRINJU

• Koji se prizori najčešće ponavljaju?
• Što ti oni govore o vjerovanjima i vrijednostima vremena u kojem je škrinja nastala?

ODABRATI JEDAN DETALJ (lik, ornament, krunu, reljef) Zašto je baš taj motiv važan? Što bi on mogao simbolizirati?

KAKO BI IZGLEDALA ŠKRINJA DA JE NASTALA DANAS? Koji bi se motivi zadržali, a koji promijenili?

Analitički poticaj

PROMOTRI KOMPOZICIJU RELJEFA Gdje je središte pažnje? Kako su likovi raspoređeni u prostoru? UOČI RITAM I PONAVLJANJE U ORNAMENTIMA Kako se ponavljanje koristi za ukrašavanje i naglašavanje svetosti? Usporedi škrinju s nekim suvremenim predmetom (kutija, ambalaža, nakit) Što im je zajedničko u oblikovanju.

Kreativni poticaji (stvaram vlastitu interpretaciju)

ODABERI JEDAN PRIZOR SA ŠKRINJE I REINTERPRETIRAJ GA:

• Kao ilustraciju
• Kao uzorak

PRETVORI ORNAMENT SA ŠKRINJE U: Moderni uzorak Teksturu Dizajn za tkaninu ili papir Razmisli: kako digitalna obrada mijenja doživljaj povijesnog predmeta?

Refleksivni poticaji

Što se na škrinji najviše iznenadilo? Zašto je važno čuvati i reinterpretirati kulturnu baštinu? Kako dizajn može pomoći da baština ostane?

Ovi zadatci su osmišljeni da kroz vizualno razmišljanje povežu Škrinju i predmete koji su se u njoj nalazili sa dizajnom. Radi se o nastojanju da se tradicionalni elementi prevedu u suvremeni vizualni jezik – kroz boju, oblik, tipografiju i kompoziciju. Promatranjem linija, ritma te crtanjem motiva, stvaranjem uzoraka razvija se dijalog učenika sa kulturnom baštinom te se kroz izradu plakata, vizuala, uzoraka, digitalnih formata kulturna baština koristi, a ne samo čuva. Dizajn nam omogućuje da se baština doživi, a ne samo nauči te da se tradicija ne prekida već nastavlja u novom obliku. Baština ostaje živa kada se razumije, koristi i reinterpretira. Reljefi, ornamenti i prizori sa škrinje su nastali kako bi prenosili poruke vjere, moći i identiteta svog vremena. Dizajn nam je omogućio da se ta priča nastavi u suvremeno jeziku.

20

Refleksivni poticaji

Ovi zadatci su osmišljeni da kroz vizualno razmišljanje povežu Škrinju i predmete koji su se u njoj nalazili sa dizajnom. Radi se o nastojanju da se tradicionalni elementi prevedu u suvremeni vizualni jezik – kroz boju, oblik, tipografiju i kompoziciju. Promatranjem linija, ritma te crtanjem motiva, stvaranjem uzoraka razvija se dijalog učenika sa kulturnom baštinom te se kroz izradu plakata, vizuala, uzoraka, digitalnih formata kulturna baština koristi, a ne samo čuva. Dizajn nam omogućuje da se baština doživi, a ne samo nauči te da se tradicija ne prekida već nastavlja u novom obliku. Baština ostaje živa kada se razumije, koristi i reinterpretira. Reljefi, ornamenti i prizori sa škrinje su nastali kako bi prenosili poruke vjere, moći i identiteta svog vremena. Dizajn nam je omogućio da se ta priča nastavi u suvremeno jeziku.

20

ŠKRINJA SVETOG ŠIMUNA KAO VIZUALNI IDENTITET

Zamisliti da škrinja svetog Šimuna ima: logo, uzorak, naslovnicu. Koji bi oblik, boju i detalj uzeli kao osnovu?

Lanna Komljenović, 3. c Illustrator

Ivano Sambolec, 3. c Illustrator

This paragraph is ready to be filled with incredible creativity, experiences, and stories.

Kanai Leventić, 3. c Illustrator

21

Opis škrinje svetog Šimuna

Učenici izrađuju informativni panel kojim publici predstavljaju Škrinju svetog Šimuna. Panel mora povezati tekst, sliku, ornament i osnovne podatke u preglednu vizualnu cjelinu. Cilj nije samo prenijeti informacije, nego oblikovati sadržaj tako da bude jasan, estetski uređen i razumljiv posjetitelju.

Klikni na zadatak

Panel sa opisom škrinje, dizajn izrađne u Canvi, Dunja Krpina 3. c)

Škrinja svetog Šimuna, 14. stoljeće

Likovna interpretacija reljefnih scena Učenici odabiru jedan prizor sa Škrinje svetog Šimuna i prevode ga iz reljefne forme u linearni crtež. Time istražuju odnos svjetla i sjene, linije i plohe, figure i prostora. Tehnika rapidografa omogućuje precizno bilježenje detalja, ritma i ornamentalnih elemenata.

Klikni na zadatak

Ivano Sambolec, 3. c Pronalazak svetčeva tijela, scena sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika rapidograf

Sara Kokorović, 3. c Prikazanje u hramu, scena sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika rapidograf

Maša Baraba, 3.c  Unošenje svetčeva tijela u Zadar, scena sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar, Tehnika rapidograf

Digitalizacija ornamenata sa Škrinje svetog Šimuna u izradi straničnika

Prije digitalne obrade učenici ručno analiziraju i crtaju ornamentalne detalje sa Škrinje. Crtež omogućuje razumijevanje strukture motiva: ritma, simetrije, ponavljanja i odnosa pozitivnog i negativnog prostora.

Sara Kokorović, 3. c ornament sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika: rapidograf

Detalj Škrinje svetog Šimuna, unutrašnjost prednjeg dijela Škrinje

Lanna Komljenović, 3. c ornament sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika: rapidograf

Kanai Leventić, 3. c ornament sa Škrinje svetog Šimuna, Zadar Tehnika: rapidograf

Dizajn straničnika Učenici digitalizirani ornament primjenjuju u oblikovanju straničnika. Straničnik je mali format primijenjenog dizajna u kojem je važno uskladiti motiv, boju, ritam, rubni ornament i čitljivost cjeline. Povijesni motiv time dobiva novu funkciju i postaje suvremeni uporabni predmet.

Dizajn za straničnike, Adobe Illustrator, učenici 3.c razreda

Stilske karakteristike kostima u razdoblju vladavina kraljice Elizabete Kotromanić 1334.- 1387. godine

Od reljefa prema kostimu Reljefi na Škrinji svetog Šimuna nisu samo religijski i povijesni prikazi. Oni su i vrijedan izvor za proučavanje odjeće, položaja tijela, društvenog statusa i reprezentacije vladarskog identiteta u 14. stoljeću. U ovom dijelu učenici istražuju stilske karakteristike ženskog kostima iz vremena kraljice Elizabete Kotromanić te ih povezuju s mogućnostima suvremene modne reinterpretacije. Motivacijsko pitanje Kako se iz povijesnog prikaza može rekonstruirati izgled odjeće?

„Publika druge polovine 14. stoljeća prvi put vidi odjeću koja prianja uz tijelo".Javljaju se zakrivljeni bočni šavovi: krojači umeću trokutaste klinove sa strane, takozvane godes, i od ravne tunike nastaje elegantni kirtl – struk je naglašen, suknja se lepezasto širi. Preko toga dolazi sideless surcot s dubokim bočnim izrezima. Crkveni moralisti ga zovu ‘prozori pakla’, ali damama daje savršeno slikovito platno za pokazivanje skupih brokata koje nosi ispod. U prednji dio sucorta je  bio ušiven i vrpcama čvrsto utegnuti prsluk — steznik. Za njega se koristi naziv PLACARD (PLAKAR). To je prvi primjer stezanja koje će se tijekom stoljeća često pojavljivati u ženskoj modi. Javlja se i dekolte, izrez na haljini koji otkriva vrat i gornji dio prsa.

Povrh svega nosi se raskošni houppelande. Široki rukavi i ukrašeni ovratnici troše dvostruko više tkanine od klasične tunike.  Taj volumen postaje pokretni simbol moći, baš kao i kruna na glavi.

Početkom 14. stoljeća ženaki houppelande je bio vrlo dugačak, visokog ovratnika i stegnut ispod prsa pojasom. Imao je mekše, prirodnije linije ramena ali po svemu ostalom bio je sličan kao muški. Stil ovratnika na ovom odjevnom predmetu je bio visoki stajaći ovratnik, obično otvoren s prednje strane kako bi se stvorio krilati efekt

Analiza siluete i slojeva odjeće

Ovaj odlomak je spreman za ispunjenje nevjerojatnom kreativnošću, iskustvima i pričama.

Interpretacijska rekonstrukcija povijesnog kostima prema zapisima, reljefu i artefaktima SICU u suradnji Etnološkog odjela NMZ.

• Tekst- zapisi i istraživanje Marijana Gušić, UDK:746(497.18) izvorni znanstveni rad Profani tekstil u Raki sv. Šimuna u Zadru
• Artefakti- sačuvani predmeti: kraljevska kruna, veo, reljef na raci sv.Šime
• Analiza ženskog kostima razdoblja XIII i XIV st. S naglaskom na odjeću plemstva i kraljice
• Odluka o konceptuinterpretacije stilizirane replike- odjevni predmet, analiza siluete, analiza i izbor tkanine, odabir I prilagodba kroja
• Izrada nultog modela

U edukativnoj dvorani Narodnog muzeja Zadar učenici se upoznaju s procesom interpretacije povijesnog kostima. Kroz stručno vodstvo povezuju povijesne izvore, krojne mogućnosti, tekstilne materijale i dizajnerske odluke. Ova aktivnost učenicima pokazuje da rekonstrukcija kostima zahtijeva istraživanje, analizu, suradnju i kritičko promišljanje, a ne samo likovno oblikovanje.

Muzejski prostor učenicima omogućuje neposredan susret s predmetima, izvorima i stručnim interpretacijama. Kroz razgovor s kustosicom učenici razvijaju razumijevanje baštine kao živog izvora znanja, a ne samo kao izloženog povijesnog predmeta.

Nulti model

Heraldički motivi u srednjem vijeku služili su kao vizualni identitet obitelji, vladara ili države. Danas se sličan princip koristi u logotipima, modnim monogramima i vizualnom identitetu brendova.

Tekstil i ornament 14. stoljeća Srednjovjekovni tekstili često su bili ukrašeni biljnim, životinjskim, geometrijskim i heraldičkim motivima. Ponavljanje motiva stvaralo je ritam, a bogata koloristička paleta naglašavala je svečani i reprezentativni karakter odjeće. Tekstilni uzorak nije bio samo ukras, nego i znak društvenog položaja, bogatstva i kulturne pripadnosti.

U srednjovjekovnoj kulturi boje i simboli često su označavali pripadnost, moć, dostojanstvo i duhovno značenje. Zlatna, plava, crvena i zelena često se povezuju s raskoši, plemstvom, sakralnošću i svečanim karakterom. U suvremenom dizajnu iste boje mogu se koristiti za stvaranje kolekcije koja priziva povijesni kontekst, ali djeluje suvremeno i autorski. Zadatak Izradite kolorističku paletu inspiriranu anžuvinskom simbolikom. Paleta treba sadržavati:

• 3 glavne boje,
• 2 pomoćne boje,
• kratko objašnjenje značenja svake boje,
• prijedlog primjene u kostimu, tekstilu ili modnom dodatku.

Vez kao izvor tekstilnog dizajna Sačuvani dio vezenog vela važan je izvor za razumijevanje ornamentike, ritma i simbolike tekstila 14. stoljeća. Učenici mogu promatrati vez kao predložak za suvremeni tekstilni uzorak, pri čemu se motiv ne kopira doslovno, nego se stilizira i prilagođava novoj namjeni. Zadatak Promotrite motiv s vela i odredite:

• koji se oblici ponavljaju,
• postoji li simetrija,
• koje boje dominiraju,
• kako biste motiv prilagodili suvremenoj tkanini.

Prijenos povijesnog motiva u suvremeni dizajn Povijesni motiv može se prenijeti u suvremeni dizajn kroz stilizaciju, promjenu boje, pojednostavljivanje linije, ritmičko ponavljanje i prilagodbu formatu. Učenici istražuju kako isti motiv može funkcionirati kao tekstilni uzorak, modni detalj ili dekorativni element kostima. Pitanje Kada motiv prestaje biti kopija povijesnog predloška, a postaje autorska interpretacija?

Primijena stilskih karakteristika druge polovine 14.st. u suvremenim kreacijama

Učenici oblikuju suvremene modne kreacije inspirirane stilskim obilježjima ženskog kostima druge polovice 14. stoljeća. Polazište čine silueta, plašt, veo, kruna, dugi rukavi, položaj pojasa, dekorativne bordure i simbolika boja. Cilj nije izraditi povijesnu kopiju, nego suvremenu modnu interpretaciju koja zadržava prepoznatljivu vezu s izvorom.

Nika Grginović, 4A

Zara Stojanov, 4A

Loreta Duvnjak, 4.C

Crtanje po tekstu i generiranje reljefa primjenom IT tehnologije

Na kompoziciji prikazanje u hramu likovi su postavljeni ispred četverostranog ciborija kvadratne osnove s plitkim piramidalnim krovom. Uokolo ciborija protežu se reljefno oblikovani biljni motivi. Na lijevoj strani kompozicije prikazani su Josip i Marija, a na desnoj sv. Šimun s Isusom u rukama i proročica Ana. Marija pruža ruke prema Sinu koji se otima iz Šimunova naručja. (Kompozicija pokazuje dodirne točke s istoimenom Giottovom freskom u kapeli Scrovegni u Padovi, s tom razlikom da na padovanskoj freski Isus gleda u svetca, dok na zadarskom reljefu glavu okreće prema majci.)

Prikazanje u hramu,  Škrinja svetog Šimuna

Reljefi generirani u Microsoft Bingu po istom tekstu po kojem su učenici crtali crteže

Digitalno generirani prikazi nastali su prema istom tekstualnom opisu koji su koristili učenici. Usporedba pokazuje mogućnosti i ograničenja umjetne inteligencije: alat može brzo proizvesti vizualno uvjerljiv prikaz, ali često pogrešno tumači povijesni kontekst, ikonografiju, prostorne odnose ili stilsku točnost.

Scena Pronalazak svetčeva tijela, Škrinja svetog Šimuna

Na sceni Pronalazak svetčeva tijela prikazana su simultano dva događaja: otkapanje relikvija sv. Šimuna zakopanih na groblju zadarskog samostana u predgrađu grada i trojicu zadarskih rektora koji međusobno prepričavaju san u kojem im je svetac otkrio smještaj svog tijela. Prostorni kontekst  obiju scena naznačen je arhitekturom – redovnici su  prikazani u ambijentu samostanskog klaustra, a trojica rektora u ambijentu grada. Radnja se odvija po noći, o čemu svjedoči fenjer u rukama jednog od redovnika.

Nera Mišlov, 1. a

Reljef generiran u Microsoft Bingu

Učenički crteži i digitalno generirani reljef pokazuju razliku između osobnog vizualnog čitanja teksta i računalno generirane slike. Učenici mogu analizirati što je rezultat opažanja, razumijevanja i interpretacije, a što nastaje automatiziranom obradom opisa.

Adriana Knežević, 1. a

Generiranje modnih crteža primjenom IT tehnologije

Digitalni alati i alati umjetne inteligencije mogu poslužiti kao poticaj u razvoju modnih ideja, no rezultat treba kritički analizirati i doraditi. Učenik ostaje autor koncepta jer određuje temu, povijesne elemente, siluetu, boje, ornament i dizajnersku poruku. AI-generirana slika nije konačno rješenje, nego vizualni prijedlog koji se može uspoređivati, korigirati i koristiti kao inspiracija za daljnji rad.

Zadatak Napišite prompt za modnu ilustraciju inspiriranu kraljicom Elizabetom Kotromanić. Prompt treba sadržavati:

• povijesno razdoblje,
• siluetu,
• materijale,
• boje,
• ornament,
• krunu ili veo,
• suvremeni modni karakter.

AI interpretacije povijesnog kostima

Prikazane modne ilustracije nastale su pomoću digitalnih alata. One pokazuju kako se povijesni motivi mogu prevesti u suvremeni vizualni jezik, ali također otvaraju pitanje točnosti, autorstva i kritičke uporabe umjetne inteligencije u dizajnu.

Izložba predstavlja završnu fazu projekta u kojoj učenici javno predstavljaju rezultate istraživanja, likovnog rada i dizajnerske interpretacije. Postav izložbe uključuje odabir radova, organizaciju prostora, vizualnu komunikaciju i oblikovanje cjeline koja posjetitelju jasno prenosi temu projekta.

Postavljanje izložbe

Javna izložba omogućuje učenicima da svoje radove predstave široj publici. Time projekt izlazi iz učionice i postaje dio kulturnog života škole i lokalne zajednice. Diseminacija uključuje predstavljanje procesa rada, komunikaciju s publikom, promidžbu projekta i vrednovanje postignutih rezultata.

U zadatku se mogu provesti i formativni i sumativni oblici vrednovanja.  Formativno:  Rad učenika se prati tijekom pojedinih aktivnosti, kao i njihova vještina prepoznavanja i argumentiranog objašnjavanja određenog načina oblikovanja forme i elemenata kompozicije kojeg prepoznaju na likovnom djelu tj. skulpturi.  VREDNOVANJE ZA UČENJE: kroz praćenje aktivnosti  VREDNOVANJE KAO UČENJE:  samovrednovanje usvojenosti nastavnih sadržaja pomoću lista procjene i vršnjačko vrednovanje na temelju listića  VREDNOVANJE NAUČENOG: vrednuje se razumijevanje i korištenje likovnog jezika, prepoznavanja forme i elemenata kompozicije na djelu te objašnjavanje konteksta o skulpturi i prezentacija istraživanja u Thinglinku

Vrednovanje

EVALUACIJAvrednovanje/samovrednovanje

Odgojno obrazovni ciljevi učenja i poučavanja  Učenik će: 

• usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opažaja te njihovom primjenom kroz stvaralački (kreativni) i analitički proces 
• izražavati stvaralačko (kreativno) mišljenje produkcijom ideja i rješavanjem problema; razvijati psihomotoričke i kognitivne vještine upoznavanjem i upotrebom različitih materijala, postupaka i medija 

Odgojno obrazovni ciljevi učenja i poučavanja  Učenik će:  - razvijati kritičko mišljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa prema okolini i likovnomu stvaralaštvu  - razumjeti kontekst likovnoga djela i ulogu likovnoga stvaralaštva u društvu istraživanjem umjetničkoga izraza i uspostavljanjem odnosa s društvenim, povijesnim, kulturnim i tehnološkim čimbenicima   - sudjelovati u umjetničkim događanjima i aktivnostima kulturno-znanstvenih ustanova; razvijati odgovoran odnos prema suvremenoj kulturnoj okolini i umjetničkoj baštini

Odgojno obrazovni ciljevi učenja i poučavanja  Učenik će:  - razvijati kritičko mišljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa prema okolini i likovnomu stvaralaštvu  - razumjeti kontekst likovnoga djela i ulogu likovnoga stvaralaštva u društvu istraživanjem umjetničkoga izraza i uspostavljanjem odnosa s društvenim, povijesnim, kulturnim i tehnološkim čimbenicima   - sudjelovati u umjetničkim događanjima i aktivnostima kulturno-znanstvenih ustanova; razvijati odgovoran odnos prema suvremenoj kulturnoj okolini i umjetničkoj baštini

LIKOVNA UMJETNOST  SŠ LU A.1.1.  Učenik istražuje temu koristeći se različitim izvorima te odabire predmet za istraživanje  Učenik prezentira svoje istraživanje izradom modnih dodataka, izradom kolaža na odabranu temu te izradom plakata za izložbu u digitalnim alatima   SŠ LU B.1.1.  Učenik objašnjava likovne elemente, načine oblikovanja i kompozicijska načela na odabranom umjetničkom djelu i interpretira ih u kontekstu teme  Učenik analizira umjetničko djelo koristeći se likovnom terminologijom/jezikom  SŠ LU B.1.2.a  Učenik iznosi stav tijekom rasprave o značaju crkvenih predmeta iz SICU za zadarsku baštinu te propituje značaj crkvene umjetnosti unutar likovne umjetnosti  Učenik raspravlja o prisutnosti ornamenata unutar likovne umjetnosti te o primjerni  ornamenata na crkvenim predmetima i njihovom utjecaju na modu

ISHODIna razini projekta

SŠ LU B.1.3. Učenik objašnjava važnost odabranih primjera crkvene umjetnosti Učenik kritički vrednuje odnos pojedinca i društva prema djelima crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine Učenik predlaže vlastita rješenja prezentacije i promidžbe djela crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine Iskazuje mišljenje o značaju crkvene umjetnosti u nacionalnom i europskom kontekstu SŠ LU B.1.4. Učenik ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u muzeju (SICU) Učenik aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom Učenik piše esej u kojemu izražava kritički stav o umjetničkome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke SŠ LU C.1.1. Objašnjava društveno-povijesni kontekst odabranog predmeta i stilske karakteristike

ISHODIna razini projekta

SŠ LU B.1.3.  Učenik objašnjava važnost odabranih primjera crkvene umjetnosti  Učenik kritički vrednuje odnos pojedinca i društva prema djelima crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine Učenik predlaže vlastita rješenja prezentacije i promidžbe djela crkvene umjetnosti nacionalne umjetničke baštine  Iskazuje mišljenje o značaju crkvene umjetnosti u nacionalnom i europskom kontekstu  SŠ LU B.1.4.  Učenik ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u muzeju (SICU)  Učenik aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom  Učenik piše esej u kojemu izražava kritički stav o umjetničkome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke  SŠ LU C.1.1.  Objašnjava društveno-povijesni kontekst odabranog predmeta i stilske karakteristike

ISHODIna razini projekta

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ  A.4.3. Razvija osobne potencijale  PODUZETNIŠTVO  C.3.1. i 3.2. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije  UČITI KAKO UČITI  A.4/5.1. 1. Upravljanje informacijama. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.  A.4/5.3.3. Kreativno mišljenje. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.  B.4/5.4.4. Samovrednovanje/samoprocjena. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.  D.4/5.2.2. Suradnja s drugima. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Povezanost s međupredmetnim temama

UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE IKT  C.4.2.: Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.    C.4.4.: Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.      ZDRAVLJE  B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima

Povezanost s međupredmetnim temama

Kulturna baština ostaje živa kada je istražujemo, razumijemo i odgovorno reinterpretiramo u suvremenom stvaralaštvu.

Hvala na pažnji!

Zadatak: Uočite motive na vezenim predmetima. Jesu li figuralni, biljni, životinjski ili geometrijski? Kako biste ih stilizirali za suvremeni tekstilni uzorak?

Zadatak za učenike U bilježnicu zapišite tri pojma koja povezujete s temom: kraljica – kruna – škrinja – veo – zavjetni dar – kostim – reljef – Zadar – baština Odaberite jedan pojam i objasnite zašto vam je vizualno ili simbolički zanimljiv. Zanimljivost Škrinja svetog Šimuna nije samo relikvijar, nego i svojevrsni “srednjovjekovni vizualni dokument” jer prikazuje arhitekturu, odjeću, običaje, povijesne osobe i događaje iz 14. stoljeća.

Zadatak Zamislite da Škrinja svetog Šimuna dobiva suvremeni vizualni identitet. Odaberite:

• jedan motiv,
• jednu dominantnu boju,
• jedan ornament,
• jedan oblik koji bi mogao postati logo ili uzorak.

Objasnite zašto ste baš taj element odabrali.

Zadatak Izradite interpretacijski panel o Škrinji svetog Šimuna. Panel treba sadržavati:

• naslov,
• kratak opis predmeta,
• fotografiju ili crtež,
• jedan ornamentalni detalj,
• podatke o vremenu nastanka,
• ime autora rada.

Zadatak Odaberite jedan reljefni prizor sa Škrinje i izradite linearni crtež. U radu obratite pozornost na:

• raspored likova,
• pokret i geste,
• odjeću i detalje kostima,
• arhitektonske elemente,
• odnos glavnog prizora i pozadine.

Kratka analiza za učenike Promotrite učeničke radove i odgovorite: Koji rad najbolje prenosi osjećaj reljefa kroz liniju?

Zadatak Odaberite jedan ornament sa Škrinje i izradite njegovu stiliziranu verziju. Motiv treba biti:

• pojednostavljen,
• čitljiv,
• pogodan za ponavljanje,
• spreman za digitalnu obradu.

Pitanje Što se događa s povijesnim ornamentom kada ga pojednostavimo? Gubi li značenje ili postaje suvremeniji?

Zadatak Izradite straničnik inspiriran ornamentikom Škrinje svetog Šimuna. Straničnik treba sadržavati:

• stilizirani ornament,
• jasnu kompoziciju,
• usklađenu paletu boja,
• rubni ili središnji motiv,
• ime autora.

Zadatak Promotrite prikaze houppelandea. Odgovorite:

• Koji dijelovi odjeće stvaraju dojam moći?
• Kako volumen mijenja siluetu tijela?
• Kako biste taj oblik reinterpretirali u suvremenoj modnoj ilustraciji?

Promotrite prikaze ženskog kostima 14. stoljeća. Obratite pozornost na slojevitost odjeće, duljinu haljine, položaj pojasa, oblik rukava, pokrivalo za glavu i način na koji tkanina pada niz tijelo. Usporedite jednostavnije i raskošnije primjere te zaključite kako se odjećom izražavao društveni položaj. Zadatak Odaberite jedan prikaz kostima i analizirajte:

• siluetu,
• slojeve odjeće,
• oblik rukava,
• položaj pojasa,
• pokrivalo za glavu,
• boje i ukrase,
• mogući društveni status osobe.

Od povijesnog izvora do krojne odluke Učenici promatraju odnos između povijesnog predloška, tkanine, kroja i siluete. Proces interpretacije kostima uključuje odabir materijala, procjenu pada tkanine, određivanje volumena i prilagodbu kroja suvremenoj izvedbi. Zadatak Promotrite prikazane materijale i krojne dijelove. Odgovorite:

• Koji materijal najbolje prenosi svečani karakter kraljevskog kostima?
• Kako tkanina utječe na siluetu?
• Što se mora pojednostaviti da bi kostim bio izvediv?

Krojna analiza povijesnog kostima Krojna rekonstrukcija temelji se na proučavanju povijesnih izvora, krojnih shema i sačuvanih primjera odjeće. Učenici uočavaju da oblik kostima nastaje povezivanjem siluete, proporcija, konstrukcije i materijala. Kroj nije samo tehnički nacrt, nego sredstvo razumijevanja načina na koji je odjeća oblikovala tijelo i predstavljala društveni status.

Krojna analiza povijesnog kostima Krojna rekonstrukcija temelji se na proučavanju povijesnih izvora, krojnih shema i sačuvanih primjera odjeće. Učenici uočavaju da oblik kostima nastaje povezivanjem siluete, proporcija, konstrukcije i materijala. Kroj nije samo tehnički nacrt, nego sredstvo razumijevanja načina na koji je odjeća oblikovala tijelo i predstavljala društveni status.

Nulti model izrađuje se kao probna verzija kostima prije konačne izvedbe. Njime se provjeravaju proporcije, kroj, volumen, duljina, položaj šavova i način na koji tkanina pada na tijelo. U procesu dizajna nulti model omogućuje ispravke prije izrade konačnog odjevnog predmeta. Zadatak Promotrite nulti model i odgovorite:

• Koji dio kostima najviše utječe na siluetu?
• Gdje je naglašen volumen?
• Što bi se moglo prilagoditi prije konačne izrade?

Ornamentika i heraldički motivi Motiv ljiljana jedan je od važnih simbola povezanih s kraljevskom i plemićkom ikonografijom. U srednjovjekovnom vizualnom jeziku heraldički znakovi nisu samo ukras, nego nose poruku o podrijetlu, moći, pripadnosti i identitetu. U dizajnu tekstila takvi se motivi mogu pretvoriti u ornament, borduru, raport ili dekorativni detalj na kostimu.

Vizualna provjera siluete Na probnom modelu učenici mogu uočiti odnos duljine, širine, volumena i pada tkanine. Takva provjera važna je jer se krojna rješenja na tijelu često ponašaju drukčije nego na crtežu ili krojnoj shemi. Pitanje Koji je dio modela najuspješnije prenio dojam srednjovjekovne svečanosti?

Pojmovi

• rekonstrukcija – pokušaj što vjernijeg obnavljanja povijesnog izgleda
• stilizacija – pojednostavljivanje i oblikovno pročišćavanje
• reinterpretacija – suvremeno čitanje povijesnog izvora

Motiv ljiljana i biljni ornamenti mogu se razvijati kroz ponavljanje, zrcaljenje, rotaciju i izmjenu boja. Takvim postupcima pojedinačni znak postaje tekstilni uzorak. Zadatak Izradite mini-seriju od tri tekstilna uzorka:

1. uzorak s pravilnim ponavljanjem,
2. uzorak s bordurom,
3. uzorak slobodne kompozicije.

Sva tri rješenja trebaju polaziti od istog motiva.

Promotrite učeničke modne skice i analizirajte:

• koji elementi upućuju na 14. stoljeće,
• kako je interpretirana silueta,
• gdje se pojavljuje ornament,
• koje boje stvaraju dojam povijesne inspiracije,
• koji model djeluje najviše suvremeno,
• koji model najbolje zadržava vezu s povijesnim kostimom.

Kratki tekst Učeničke skice pokazuju različite načine prijenosa povijesnih stilskih obilježja u suvremeni modni jezik. Svaka interpretacija polazi od istog povijesnog konteksta, ali razvija drukčiji odnos prema silueti, boji, ornamentu i funkciji odjevnog predmeta.

Učenici najprije čitaju stručni opis reljefne kompozicije, a zatim prema tekstu izrađuju vlastiti crtež. Nakon toga se isti opis koristi kao polazište za generiranje vizualnog rješenja digitalnim alatima. Na taj način učenici uspoređuju ljudsku interpretaciju i računalno generiranu sliku te razvijaju kritički odnos prema digitalnim alatima. Zadatak Pročitajte opis kompozicije Prikazanje u hramu i izradite crtež bez gledanja izvornog reljefa. Nakon crtanja usporedite:

• svoj crtež,
• izvorni reljef,
• digitalno generirani prikaz.

Odgovorite: što je digitalni alat razumio dobro, a što je pogrešno interpretirao?

Učeničke interpretacije prema pisanom opisu Učenički crteži pokazuju kako isti tekst može dovesti do različitih vizualnih rješenja. Razlike nastaju zbog osobnog razumijevanja prostora, likova, odnosa figura, arhitekture i kompozicije. Ova aktivnost razvija vizualizaciju, čitanje s razumijevanjem i sposobnost prevođenja teksta u sliku. Zadatak Usporedite dva učenička crteža. Odgovorite:

• koji je crtež najjasnije prikazao prostorni raspored,
• koji je najbolje prikazao odnos likova,
• koji detalji nedostaju,
• što biste doradili da crtež bude bliži opisu.

Zadatak Usporedite generirane reljefe s izvornom kompozicijom. Procijenite:

• je li zadržan raspored likova,
• je li prikazana arhitektura,
• je li sačuvan srednjovjekovni karakter,
• djeluje li prikaz više povijesno ili fantazijski,
• koje biste upute dodali kako bi rezultat bio točniji.

Pročitajte opis scene Pronalazak svetčeva tijela i izdvojite:

• dva prikazana događaja,
• mjesto radnje,
• glavne likove,
• element koji pokazuje da se radnja događa noću,
• arhitektonske elemente koji odvajaju prostore.

Zatim izradite kratku skicu kompozicije.

Zadatak Usporedite učenički crtež i AI-generirani reljef. Odgovorite:

• koji rad bolje prati tekst,
• koji rad bolje prenosi atmosferu,
• gdje su najveća odstupanja,
• može li AI zamijeniti istraživačko crtanje,
• kako učenik može koristiti AI kao pomoć, a ne kao zamjenu za vlastiti rad.

Zadatak Analizirajte prikazane modne interpretacije. Odgovorite:

• koji elementi upućuju na srednjovjekovni kostim,
• koji elementi djeluju suvremeno,
• je li ornament smisleno uklopljen,
• koja je paleta boja najuspješnija,
• koji biste model dodatno doradili i kako.

Zadatak Napišite kratki tekst za izložbeni katalog ili objavu na mrežnoj stranici škole. Tekst treba sadržavati:

• naziv projekta,
• temu,
• cilj,
• opis aktivnosti,
• istaknute učeničke radove,
• važnost povezivanja baštine i suvremenog dizajna.