Nastavni predmet: Povijest odijevanja, 4. razred, dizajn odjeće NASTAVNA CJELINA: PRAPOVIJEST Nastavna tema: PREGLED RAZVOJA ODIJEVANJA KROZ RAZDOBLJE PRAPOVIJESTI Nastavna jedinica: Karakteristike i elementi odijevanja u prapovijesti – kameno/bakreno doba, 2 nastavna sata Priredile: Suzana Škojo, Sandra Bačić, rujan 2024.
Primjer inovativnog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnog sadržaja i dizajna kostima
OPIS I PRIMJENA DIGITALNOG OBRAZOVNOG SADRŽAJA Digitalni obrazovni sadržaj obrađuje razvoj odijevanja u prapovijesnom razdoblju, od kamenog do bakrenog doba uz niz međupovezanih zadataka koji uključuju analizu vizualnih i arheoloških izvora, povijesnu interpretaciju, crtanje, izradu stripova, tkanje i kreativni dizajn. Radom na zadacima učenici razvijaju razumijevanje funkcionalne i simboličke uloge odjeće u različitim prapovijesnim kulturama povezujući je s današnjim modnim konceptima i suvremenom vizualnom kulturom. Aktivnosti su oblikovane tako da potiču opažanje, kritičko mišljenje, povezivanje sadržaja, dizajnersko izražavanje i korištenje prirodnih materijala u kreativnim zadacima. Sadržaj je osmišljen u skladu s načelima suvremenog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnih tema i dizajna kostima pri čemu isti integrira istraživački pristup, vizualnu analizu, likovno stvaralaštvo, ponavljanje i refleksiju te različite oblike vrednovanja. Primjena u nastavi: – primjena kao tematski zaokružena nastavna jedinica (2 do 4 nastavna sata) unutar cjeline „Prapovijest“ – mogućnost proširivanja u obliku projektne ili blok-nastave (do 6 sati) – temelj za međupredmetno povezivanje (likovna umjetnost, povijest, ekologija) – uvod u istraživačke zadatke i portfolio radove iz područja kulturne baštine i modne inspiracije
MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije. ikt C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju. ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje. ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ osr A.5.3. Razvija svoje potencijale. osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu. osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.
MEĐUPREDMETNE TEME UČITI KAKO UČITI uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. ODRŽIVI RAZVOJ odr A.5.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude. odr B.5.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.
ISHODI UČENJA: - objasniti osnovne karakteristike razdoblja paleolitika, mezolitika, neolitika i bakrenog doba u kontekstu razvoja odjeće. - opisati funkcionalnu i simboličku ulogu odjeće u prapovijesnim zajednicama - analizirati utjecaj okolišnih, kulturnih i tehnoloških čimbenika na oblikovanje odjeće - interpretirati arheološke nalaze u kontekstu povijesti odijevanja - primijeniti znanja o prapovijesnoj odjeći u kreativnom izražavanju - povezati prapovijesne estetske i funkcionalne vrijednosti s modernim modnim izrazom
AKTIVNOSTI ZA UČENIKE:
- Analiza pećinskih crteža i prepoznavanje pokreta u modnim ilustracijama
- Strip o izradi odjeće u paleolitiku
- Izrada umne mape poveznica između prapovijesti i suvremene mode
- Likovni prikaz Ötzija u sketchbooku
- Izrada prapovijesnog uzorka tkanja od prirodnih materijala
- Usporedna analiza odjeće neandertalaca, kromanjonaca i Ötzija
- Dizajniranje i crtanje rekonstruirane vučedolske ženske odjeće i obuće
- Ponavljanje i refleksija
Vrednovanje aktivnosti: Nalazi se na kraju obrazovnog sadržaja
AKTIVNOSTI ZA UČENIKE Napomena za nastavnike:Zbog opsega aktivnosti i vremenskih mogućnosti preporučuje se odabir zadataka u skladu s interesima i sposobnostima učenika kao i prema organizacijskim preferencijama nastavnika. Aktivnosti se mogu modularno kombinirati ili provoditi diferencirano čime se potiče autonomija u učenju i kreativni izražaj svakog učenika.
Prapovijesna Europa: Kameno doba – (od 2 500 000 god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.) Bakreno doba ili eneolitik (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) Brončano doba – od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr. Željezno doba – od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.
Kameno doba (od 2 500 000 god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.), najstarije razdoblje prapovijesti. Prema periodizaciji postoji starije kameno doba (paleolitik), srednje kameno doba (mezolitik) i mlađe kameno doba (neolitik). U okviru kultura toga doba čovjek je izrađivao oružje i oruđe pretežno od kamena, kostiju i drva ne poznajući još obradu kovine. Razvoj prvih tehnika za preživljavanje (lov, sakupljanje, kasnije poljoprivreda). Odjeća se izrađivala od kože životinja, a kasnije se pojavljuju prvi tekstilni materijali.
Bakreno doba (kalkolitik, otprilike 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika (mlađe kameno doba) i brončanog doba. Njegovo ime potječe od grčke riječi "kalkos" (bakar) i "lithos" (kamen), jer je tijekom tog razdoblja došlo do paralelne upotrebe kamena i bakra za izradu alata i oružja. Bakreno doba predstavlja početak metalurgije u ljudskoj povijesti s razvojem tehnika taljenja i oblikovanja metala, dok su se još uvijek koristili i kameni alati.
Brončano doba (od 2000. do 800. pr. Kr.), razdoblje koje obilježava korištenje bronce (legura bakra i kositra) za izradu oruđa, oružja i nakita. Društva postaju složenija s pojavom urbanih središta, a trgovina se širi. Odjeća je postala sofisticiranija upotrebom vune i tkanja.
Željezno doba (od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.) je razdoblje neposredno prije dolaska rimskih osvajanja i uspostave Rimskog Carstva. U tom razdoblju željezo zamjenjuje broncu kao glavni materijal za izradu alata, oružja i oruđa što je značajno unaprijedilo tehnologiju i svakodnevni život.
U ranim fazama razvoja ljudi su koristili životinjsku kožu kako bi se zaštitili od nepovoljnih vremenskih uvjeta osobito u hladnijim klimama. Krzno i kože lovljenih životinja npr. mamuta, jelena i medvjeda pružale su neophodnu toplinsku izolaciju. Ove jednostavne odjevne kombinacije bile su nužne za preživljavanje u surovim uvjetima ledenog doba. S vremenom kako su se klimatski uvjeti mijenjali, a ljudi počeli naseljavati različite regije nastala je potreba za novim materijalima. U toplijim područjima ljudi su počeli koristiti biljna vlakna (lan i konoplju) za izradu odjeće. To je bio početak tekstila koji je omogućio stvaranje lakše i prozračnije odjeće prilagođene blažim klimama. Razvoj tkalačkih tehnika tijekom neolitika omogućio je daljnju sofisticiranost u izradi odjeće dok je uzgoj biljaka npr. lana doveo do masovnije proizvodnje tekstila. Ovaj prijelaz od korištenja životinjskih koža prema biljnim vlaknima predstavlja prilagodbu ljudi okolišu ali i tehnološki napredak u njihovom društvu. Odjeća je postala ne samo praktična zaštita, već i važan dio kulturnog identiteta i simboličnog izražavanja.
Fendi jesen 2011.
Moda inspirirana prapoviješću
Modni editorijal za L'Officiel Magazine
Motivacijska aktivnost: Kojim povijesnim razdobljem su inspirirani modeli na prethodnim slajdovima? Navedite elemente modnog oblikovanja koji ih povezuju s tim razdobljem?
Paleolitik (2.5 milijuna god. pr. Kr. – 13.000 god. pr. Kr.) Paleolitska umjetnost (pećinske slike i figurice) pruža prve vizualne prikaze ljudi u odjeći.
Gwion Gwion crteži na stijenama pronađeni u sjeverozapadnoj regiji Kimberley u Zapadnoj Australiji; TimJN1, CC BY-SA 2.0, putem Wikimedia Commons
Zadatak 1: Opažanje pećinskih crteža i usporedba s modnim ilustracijama u kontekstu pokreta Promotri pažljivo figure prikazane na pećinskoj stijeni (Gwion Gwion crteži). Obrati pažnju na: siluete odjevnih predmeta, položaj ruku i nogu, savijanje trupa te grupiranje likova.
Što bi mogla predstavljati ta kretanja tijela (ples, ritual, bijeg, priprema za lov)?
Razmotri kakva je odjeća prikazana. Ima li kićenja, resica, dužina odjevnih predmeta? Kako odjeća doprinosi naglašavanju pokreta?
Koji su zajednički elementi (npr. silueta, linija tijela, ritam pokreta, akcenti)?
Usporedi s modnim ilustracijama koje prikazuju pokret (klikni ovdje)
Kako pećinski crtež i ilustracije komuniciraju energiju, fluidnost, težinu tkanine?
- Počeci korištenja kože i krzna, osnovni alati (strugala, šila, igle).
- Početak nošenja odjeće prema alatima i arheološkim nalazima (šivanje kože, igle s ušicama) oko 100.000 do 40.000 godina
Razdoblje srednjega paleolitika u Europi veže se za neandertalce. Rani ljudi, uključujući Homo sapiensa i neandertalce, počeli su nositi odjeću prije 400.000 do 100.000 godina, prvenstveno koristeći životinjsku kožu.
Neandertalci su zahvaljujući svojoj inteligenciji razvili grube, ali učinkovite alate od kamena poput koplja i sjekira, što ih je učinilo vrsnim lovcima. Njihov plijen obuhvaćao je životinje npr. mamuta, medvjeda, jelena i mošusnih goveda. U nekom su trenutku shvatili kako mogu koristiti krznene kože tih životinja kako bi se zaštitili od hladnoće i vlage. Tako je nastala prva odjeća koja im je pružala bolju prilagodbu na oštre klimatske uvjete.
Rani ljudi su obrađivali životinjsku kožu rezanjem u različite oblike, praveći rupe za glavu i ruke te prekrivajući tijelo krznom. S vremenom su njihovi postupci postali sofisticiraniji, a koristili su i tanke trake kože kako bi vezivali krzno oko sebe nalik današnjim pojasevima. Ova pogodba im je omogućila bolju zaštitu.
Kromanjonci, koji su se pojavili prije oko 40.000 godina, značajno su unaprijedili odjeću u odnosu na neandertalce. Osim što su naučili ložiti vatru i kuhati hranu razvili su i naprednije alate npr. šila, koji su im omogućili bušenje rupa u kožama i njihovo povezivanje uzicama. Time su stvoreni rani oblici odjeće za tijelo, noge, glavu i stopala. Prvi sastavljeni komad odjeće koji se pripisuje kromanjoncima bila je tunika, jednostavna, ali funkcionalna.
Zadatak 2: Analiza tehnika izrade odjeće u paleolitiku i izrada strip-formata procesa (rad u paru)
Promotrite slike alata na slajdu. Izdvojite tri ključna alata za izradu odjeće.
Razmislite i zapišite redoslijed koraka u izradi odjevnog predmeta – od sirove kože do nošenja.
- Izrada strip-formata procesa u 4 faze
Na A4 papir nacrtajte kratki strip s 4 kadra koji prikazuju proces izrade odjeće: - Prikupljanje materijala (npr. lov)- Priprema kože (struganje, sušenje)- Šivanje i oblikovanje- Nošenje ili korištenje odjevnog predmeta Dodajte kratke opise ispod svakog kadra. Možete koristiti jednostavne figure i simbole – cilj je jasno prikazati proces.
Thom Browne, jesen/zima 2018.
Thom Browne, proljeće/ljeto 2018.
Zadatak 3: Prepoznavanje modne inspiracije (rad u paru) Promotrite slike na prethodnom slajdu. Raspravite sa svojim parom:
- Na što vas podsjeća forma odjeće?
- Postoje li elementi koji se mogu povezati s prapovijesnim prikazima tijela i žene? Kojim?
- Kako dizajner koristi volumen, oblinu, teksturu u funkciji modnog izraza?
Zajednički izradite umnu mapu: Na papir ili digitalni alat (npr. Padlet, Canva, ...) organizirajte svoje zaključke u obliku umne mape. Početna riječ u sredini: „Poveznice suvremena moda – prapovijest“. Grane umne mape mogu uključivati: oblik tijela, Volumen i naglasci, simbolika ženskog tijela, povijesna inspiracija, emocija i dojam te suvremeni modni izraz. Zapišite u ime para po jednu ključnu riječ ili asocijaciju na zajedničkoj ploči cijelog razreda, kojom sažimate vašu glavnu poveznicu između modne kreacije i prapovijesne umjetnosti.
Venera iz Willendorfa - prvi prikazi odjeće?
Venera iz Willendorfa otkrivena je 1908. godine na paleolitskom nalazištu u blizini Willendorfa, sela u Donjoj Austriji. Studija iz 1990. datirala je brojku između 24.000 i 22.000 pr. Kr., ali novija istraživanja sugeriraju kako bi mogla potjecati između 30.000 i 25.000 pr. Kr. Smatra se jednim od najstarijih poznatih umjetničkih djela na svijetu. Figurici nedostaje vidljivo lice, a glava je prekrivena kružnim vodoravnim trakama koje bi mogle predstavljati upletenu kosu ili pokrivalo za glavu.
Tehnološki napredak u paleolitiku
U doba paleolitika, tehnologija izrade odjeće varirala je u složenosti, od jednostavnih do složenijih tehnika izrade odjeće. Jednostavna odjeća prvenstveno uključuje korištenje alata za struganje, koji su korišteni za čišćenje i pripremu životinjskih koža. Za složeniju jednostavnu odjeću npr. ogrtača izrađenih od više koža sašivenih zajedno bio je potreban alat za bušenje kako bi se napravile rupe za uvezivanje kože.
Između 90.000 i 105.000 godina, stanovnici špilje Blombos na području današnje Južne Afrike pripremali kožu raznim kamenim alatima.
Složena odjeća zahtijevala je širi niz alata, uključujući strugala za pripremu kože, alate za rezanje poput oštrica za oblikovanje materijala i alate za bušenje poput šila te igala za šivanje. Osobito su važne bile igle s ušicama jer su omogućavale šivanje i stvaranje višeslojnih odjevnih predmeta koji su pružali bolju toplinsku izolaciju.
Igla za šivanje preživjela je iz ledenog doba u pećini današnje Francuske.
Obojena lanena vlakna od prije 36.000 godina otkrivena su u špilji u Republici Georgiji, što pokazuje kako su rani ljudi eksperimentirali s prirodnim bojama.
Princ od Arene Candide odnosi se na ostatke 15-godišnjeg dječaka otkrivenog u špilji u Liguriji, Italija koji je živio prije 24.000 godina. Pokopan je s kapom od školjki što je bio složen i simboličan element koji je označavao važnost ukopa. Školjke su bile pažljivo raspoređene i zašivene na njegovu kapu, vjerojatno kao statusni simbol ili dio pogrebnog rituala.
Venerine figurine i prikazi odjeće
Venera iz Lespuguea je figurica pronađena 1922. godine u pećini Rideaux. Datirana je između 20,000 i 18,000 godina pr. Kr. Ova figurica izrezana od mamutove bjelokosti značajna je i zbog detalja koji se odnose na rani prikaz odjeće. Jedan od ključnih elemenata koji su preživjeli su linije koje prikazuju suknju izrađenu od uvijenih vlakana, a koja dopire ispod bokova.
Venera iz Kostienki je paleolitska figurina visoka 10,2 cm, izrađena od krečnjaka i datirana između 23,000 i 21,000 godina prije Krista. Glava je prekrivena nizom malih ureza koji predstavljaju pokrivalo za glavu ili frizuru što pokazuje ranu pažnju prema stilizaciji i ukrašavanju tijela. Križanje i oblikovanje linija preko grudi podsjeća na neku vrstu vezane trake ili ramenice, koja je možda imala praktičnu svrhu ili ceremonijalni značaj. Ova stilizacija dodatno naglašava ženstvenost i status figure.
Venera iz Brassempouya pronađena je u Brassempouyu, Landes, Francuska 1892. godine. Starost datira oko 25 000 godina. To je jedna od rijetkih figura iz ledenog doba s crtama lica i detaljnom frizurom. Iz stilizacije figurica možemo zaključiti kako su rane ljudske zajednice razvile sofisticiran odnos prema odjeći koji je nadilazio njezinu funkcionalnost. Odjeća je bila sredstvo izražavanja identiteta, statusa i društvenih normi.
Prije nego što je tkanje postalo isključivo tekstilni zanat rani ljudi su tkali grane, grančice i druga biljna vlakna kako bi stvorili niti za izgradnju domova, košara i drugih uporabnih predmeta.
Zadatak 4: Izrada uzorka tkanja inspiriran prapovijesnim tehnikama Upute: Od papira, špage, rafije, konopa, traka tkanine, vlati trave, tankih grančica ili različitih prirodnih materijala napravi mali uzorak tkanja (10×10 cm). Isprobaj barem dvije različite metode tkanja (npr. križno, dijagonalno, spiralno). Inspiriraj se prikazima uzoraka ili oblika na prethodnom slajdu!
Figurica iz sibirskog paleolitskog nalazišta Mal’ta pruža jedinstveni uvid u drevne običaje odijevanja. Ova figurica koja se čuva u Državnom muzeju Ermitaž prikazuje dijete odjeveno u krznenu odjeću što sugerira kako se takva odjeća koristila u prapovijesti za zaštitu djece od oštre klime.
Značaj figurice dodatno podupiru etnografski dokazi s početka 20. stoljeća, koji pokazuju slične vrste odjeće koje još uvijek koriste autohtone sibirske zajednice. Ovi krzneni kombinezoni dizajnirani su kako bi pružili toplinu i zaštitu, odražavajući kontinuitet u odijevanju tijekom tisućljeća.
Chukchee lutke su tradicionalne lutke koje potječu iz kulture Chukchee naroda, autohtonog naroda sa sjeveroistoka Sibira, koji živi na području poluotoka Chukotka u Rusiji. Lutke su najčešće izrađene od prirodnih materijala kao što su krzno, koža, drvo, a ponekad i bjelokost. Ovi materijali dolaze od životinja koje Chukchee ljudi vole npr. irvasa ili tuljana. Lutke su često prikazivale članove zajednice ili mitska bića. Neke su bile jednostavne, dok su druge imale detaljno izrađene odjeće i ukrase koji su odražavali tradicionalnu nošnju i stil života Chukchee naroda.
Figurica od bjelokosti iz sibirskog paleolitskog nalazišta Mal’ta
Slične vrste odjeće mogu se uočiti u tradicionalnoj nošnji domorodačkih naroda iz istog kraja (2). Ljetna odjeća za Chukchee lutke (3) predstavlja suvremenu vezu s ovim drevnim tradicijama.
Mezolitik (13 000 god. pr. Kr. - 8000 god. pr. Kr.)
Tijekom mezolitika odjeća je bila prilagođena klimatskim i sezonskim promjenama. Ljudi su nosili odjeću napravljenu od prirodnih materijala kao što su životinjske kože, kore, slama, vlati trave, lišće i sl. Ovi prirodni materijali bili su dostupni i lako prilagodljivi što ih je činilo idealnim za izradu jednostavne odjeće koja je pružala osnovnu zaštitu od vremenskih prilika. Mezolitička društva izrađivali su šivanu odjeću od štavljene životinjske kože spretnije od svojih prethodnika. Ukrasi od školjki, kostiju i perli ponekad su se dodavali odjeći u estetske i simbolične svrhe.
La Madeleine je kameno sklonište (spilja) smještena u dolini Vézère, u Dordogneu, Francuska gdje je 1926. godine otkriven kostur trogodišnjeg djeteta s nakitom od školjki iz kasnog magdalenskog doba koje datira od 14000 - 5000 g. pr. Kr.
Na lokalitetu Vlasac u istočnoj Srbiji, pronađeni su ostaci mezolitskih grobova starih oko 9.000 godina koji pružaju važne informacije o načinu života i stilu odijevanja tog vremena. Na grobovima su pronađeni brojni ukrasi u vidu perli i zuba riba, posebno ždrijelnih zuba šarana, koji su se koristili kao dekorativni elementi na odjeći. Ovi zubi su bušeni i vezivani na odjeću pokrivajući tijelo kao ogrtači ili plaštevi. Perle od morskih pužića poput Cyclope neritea i Columbella rustica također su bile česti elementi ukrašavanja, a kasnije su došle na scenu i perle od crvenog i bijelog krečnjaka.
Rekonstrukcija ogrtača sa ukrasima ždrijelnih “zuba” šarana (Christiani and Borić 2012., fig. 18; crtež-Mauro Cutrona)
Neolitik (10.000 god. pr. Kr. – 3.000 god. pr. Kr. ) - prijelaz na tekstil
Neolitik je vrijeme kada ljudi počinju uzgajati biljke koje služe za izradu odjevnih predmeta npr. lan i konoplju. Početak korištenja tekstila u neolitiku nije samo revolucija u funkcionalnoj odjeći, već i u društvenoj simbolici.
Razvojem tkalačkih stanova ljudi su mogli tkati složenije i izdržljivije tkanine. Tkalački stan s opterećenjem postao je ključan alat za proizvodnju tekstila u neolitiku. Tkanje tkanina je tisućama godina bila aktivnost povezana s obiteljskom zajednicom. Tkanje je postalo društvena vještina, a tekstilni predmeti često su bili ukrašavani geometrijskim uzorcima i bojama što je označavalo društveni status, pripadnost ili estetske vrijednosti zajednice.
Ova suvremena verzija pokrivala za glavu prikazuje tkalačke tehnike koje su bile prisutne još u neolitiku kada su ljudi počeli vješto koristiti tehnike pletenja i tkanja prirodnih materijala za izradu praktičnih i ukrasnih predmeta.
Ljudi su dugo koristili boje i tetovaže za ukrašavanje tijela. U hladnijim klimatskim uvjetima, kada je bilo nužno pokrivati tijelo radi topline, ukrasi su se prenijeli na odjeću. Prijelaz na ukrašavanje odjeće, umjesto tijela, označava promjenu u društvenoj funkciji odijevanja. Odjeća je postala sredstvo izražavanja identiteta, uključujući obilježavanje spola, pripadnosti klanu ili profesije. Urezi na tijelima figurica pojavljuju tek nakon početka neolitika, kada je počela izrađivati i ukrašavati keramika. Za sada nema dokaza za tetoviranje prije 7000 godina.
Keramička figurica kulture Cucuteni koja je trajala od 4800. do 3000. godine
Keramika iz neolitika
Tripiljska kultura (također poznata kao Cucuteni-Trypillia kultura) bila je prapovijesna neolitička kultura koja je postojala između 5400. i 2700. pr. Kr. na području današnje Ukrajine, Moldavije i Rumunjske. Nazvana je po arheološkom nalazištu Trypillia u Ukrajini i Cucuteni u Rumunjskoj. Smatra se jednom od najznačajnijih kultura kasnog neolitika i ranog bakrenog doba u istočnoj Europi. Tripiljska keramika je bila iznimno sofisticirana i ukrašena složenim geometrijskim i spiralnim uzorcima, često obojenim u crvenu, crnu i bijelu boju. Antropomorfne figurice s prikazom žene povezane su s obredima plodnosti i simbolizirale su božice ili zaštitnice kućanstva.
Cucuteni tripiljska kultura
Cucuteni božice tripiljske kulture
Haljina iz kolekcije Naeema Khana iz 2014. inspirirana keramičkom figuricom kulture Cucuteni.
Rekonstrukcija odijevanja Cucuteni - tripiljske kulture, Zinayida Vasina
Antropomorfna kultna posuda ukrašena motivima meandara i dijamanata crvenom, crnom, bijelom i narančastom bojom na oker podlozi. Ovaj ukras može biti i tetovaža svećenica iz Gradešnice, Makedonija. Rani kalkolitik (prva polovica 5. tisućljeća pr. Kr.).
Keramička posuda s prikazom Velike božice, datirana oko 6000. pr. Kr.
Vadastra kultura, Rumunjska, 5500-4800 pr. Kr.
Stojeća "Božica ptica" od vinčanske terakote je jedan od najznačajnijih artefakata Vinčanske kulture, datiran u oko 5. tisućljeće prije Krista. Ova figurica predstavlja simbol duhovnosti i religijskih uvjerenja te civilizacije koja je imala bogatu tradiciju izrade keramičkih figura posebice onih s antropomorfnim i zoomorfnim elementima. Figurica nosi prepoznatljivu masku s pačjim kljunom koja je možda simbolizirala božanstvo povezano s prirodom posebno s pticama koje su često imale religijsko značenje u neolitičkim kulturama. Ptica je mogla predstavljati vezu između neba i zemlje ili biti simbol plodnosti. Božica je odjevena u tuniku dugih rukava s nabranim rukavima te nosi pripijenu suknju koja je urezana križnim šrafurama. Ova odjeća pokazuje pažnju prema detaljima i simbolički značaj nošnje u ritualnom kontekstu.
Vinčanska kultura
Boginja na prijestolju, figurica od terakote, Kosovski muzej u Prištini
Srbija, neolitik - vinčanski idol, 4000 god. pr. Kr.
VINČANSKA KULTURA: rekonstrukcija nošnje i tetovaža
Rekonstrukcija potencijalnih frizura i ukrasnih elemenata sa Pločnika (Izvor ilustracije: MIlojević i dr. 2019., sl. 16)
VINČANSKA KULTURA: rekonstrukcija nošnje i tetovaža sa neolitskih lokaliteta
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
Bakreno doba ili eneolitik (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) označilo je transformacijsko razdoblje u ljudskoj povijesti, premošćujući jaz između kamenog i brončanog doba. Tijekom tog vremena društva su počela formirati složenije strukture tj. veće zajednice, specijalizirane zanate i ritualne prakse. Bakar se koristio za izradu novih vrsta oruđa, ukrasa i ceremonijalnih predmeta.
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
Ötzi (ledeni čovjek) jedno je od najznačajnijih arheoloških otkrića modernog doba. Njegovo prirodno mumificirano tijelo pronađeno je 1991. u Ötztalskim Alpama na granici između Austrije i Italije, a procjenjuje se da je staro oko 5300 godina, datira otprilike u 3300. pr. Kr. tijekom bakrenog doba. Ötzi je jedna od najstarijih i najočuvanijih ljudskih mumija ikada pronađenih.
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
kožna kapa
plašt od trave
cipele (vodootporne i široke) napravljene su za kretanje po snijegu od medvjeđe kože (za đon) i jelenje kože (za oblogu), te veziva u obliku granja. Meka trava je omotana oko cipele te je služila umjesto čarapa.
nogavice od krzna
cipele od jelenje kože (vodootporne i široke)
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
ZADATAK 5. Izradi osobni likovni prikaz Ötzi-a (ledenog čovjeka) (sketchbook) prema predlošcima, primjeri:
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
ZADATAK 6: Usporedna analiza
U paru usporedite odjeću neandertalaca, kromanjonaca i Ötzija. Zabilježite:
- vrste materijala,
- funkcionalnost i estetiku,
- tragove statusa ili simbolike.
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
Odjeća tijekom bakrenog doba je bila funkcionalna i namijenjena zaštiti od utjecaja okoline te ukrašena dekorativnim elementima kao što su perle i vez. Kulturna važnost odjeće u bakrenom dobu ogleda se u figuricama i artefaktima koji prikazuju simboličke prikaze statusa i identiteta. Odjeća se prvenstveno izrađivala od životinjskih koža, ali su se razvijale i tkanine od lana i drugih biljnih vlakana, posebno kako su tkalački stanovi i vretenasti vijenci postajali sve češći.
Vučedolska kultura se razvila između 3000. i 2500. pr. Kr. na desnoj obali Dunava i ističe se kao najznačajnija kultura istočne Hrvatske. Bila je istodobna sa Sumeranima, Egiptom i ranom Trojom. Njezin uspjeh temelji se na stočarstvu i naprednoj metalurgiji bakra (lijevanja bakra pomoću keramičkih kalupa za serijsku proizvodnju).
ZADATAK 7. Prema zadanim predlošcima i ornamentima izradi prijedlog rekonstrukcije ženske odjeće iz Vučedolske kulture (sketchbook).
Primjer: rekonstrukcija ženske odjeće iz vučedolske kulture
ZADATAK 8. Prema predlošku nacrtaj vučedolsku čizmicu (sketchbook A5).
PONAVLJANJE I REFLEKSIJA: Izdvoji 5 stvari koje pamtiš nakon obrade sadržaja! Na temelju svega što si naučio/la zapiši pet ključnih informacija koje ti se čine najvažnijima ili najzanimljivijima o razvoju odjeće u prapovijesti. Iste se mogu se odnositi na materijale, tehnike, simbole, prikaze (figurice), konkretne osobe (npr. Ötzi), izume (npr. igla), ili modnu interpretaciju. ( Primjer odgovora: Venera iz Lespugue ima prikaz suknje od vlakana.) _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________
Formativno vrednovanje – zadatak 1: Opažanje pećinskih crteža i usporedba s modnim ilustracijama u kontekstu pokreta
Rubrika za sumativno vrednovanje – zadatak 2: Strip o izradi odjeće u paleolitiku
Bodovna skala za ocjenu (maks. 25 bodova): 22 – 25 bodova (ocjena 5), 18 – 21 bodova (ocjena 4), 14 – 17 bodova (ocjena 3), 10 – 13 bodova (ocjena 2), < 10 bodova (potrebno doraditi zadatak).
Rubrika za samovrednovanje – zadatak 4: Moj prapovijesni uzorak tkanja Zaokruži izjave koje opisuju tvoj rad: Planiranje i priprema
- Pronašao/la sam različite materijale za tkanje
- Isprobao/la sam više načina prije konačnog rada
- Istražio/la sam izglede uzoraka sa slajda
Izrada uzorka
- Moj uzorak ima barem 2 različita načina tkanja
- Uzorak je uredan i stabilan
- Jasno se vidi struktura (npr. križno, dijagonalno)
Kreativnost i inspiracija
- Iskoristio/la sam zanimljive prirodne ili reciklirane materijale
- Moj uzorak podsjeća na oblik ili funkciju s prethodnog slajda
- Dodao/la sam svoj osobni stil ili zanimljiv detalj
Procjena uspješnosti - Kako sam zadovoljan/na svojim radom? (zaokruži)
- Nisam siguran/na što sam radio/la
- Djelomično sam uspio/la
- Zadovoljan/na sam rezultatom
- Ponosan/na sam svojim uzorkom i idejom
Moje zapažanje / što bih sljedeći put napravio/la drugačije: .........................................................................................
Rubrika za vršnjačko vrednovanje – zadatak 5: Prikaz ledenog čovjeka Ötzija Promotri rad svog para/suparnika i odgovori na sljedeće tvrdnje. Označi odgovor koji najbolje opisuje pregledani rad: Točnost povijesnih elemenata - rad prikazuje autentične odjevne i funkcionalne elemente povezane s Ötzijem:
- Da, detalji su točni i pažljivo prikazani
- Djelomično, neki dijelovi su prepoznatljivi, ali ima odstupanja
- Ne, nedostaju ključni elementi ili su netočni
Likovni izraz i izvedba - crtanje je pažljivo izvedeno, kompozicija jasna i čitka:
- Da, rad je estetski kvalitetan i dobro osmišljen
- U redu je uz malo nedostataka, ali ideja je prepoznatljiva
- Trebalo bi doraditi, nedostaje jasnoće ili izražajnosti
Kreativnost i osobni doprinos - rad pokazuje osobni pogled na Ötzija, možda u izrazu ili interpretaciji:
- Da, vidi se autorski doprinos i zanimljiv pristup
- Djelomično, neka osobna rješenja su prisutna
- Ne, rad je preslikavanje bez vlastitog doprinosa
Zapiši komentar ili savjet autoru rada: Što ti se najviše svidjelo u radu? ......................................................................................... Što bi bilo potrebno poboljšati? .........................................................................................
Samovrednovanje – zadatak 6: Usporedna analiza (neandertalci – kromanjonci – Ötzi) U paru označite: Zapiši jednu zanimljivu stvar koju ste primijetili tijekom usporedbe: .................................................................................................................................................................................. Koji prikaz vam se čini najsloženiji i zašto? ..................................................................................................................................................................................
Sumativno vrednovanje – zadatak 7: Rekonstrukcija ženske odjeće iz Vučedolske kulture Razina = bodovi / Ocjene: < 8 bodova - nedovoljan (1), 9-11 bodova - dovoljan (2), 12-14 bodova - dobar (3), 15-17 bodova - vrlo dobar (4), 18-20 bodova - odličan (5).
Samovrednovanje – zadatak 8: Vučedolska čizmica Zaokruži ocjenu od 1 do 3 za svaku tvrdnju: Moj crtež mi se najviše sviđa zato što: .................................................................................................................................................................................. Što bih mogao/la poboljšati sljedeći put? ..................................................................................................................................................................................
HVALA NA PAŽNJI!
Prapovijest-kameno/bakreno doba
suzana.budimir
Created on June 30, 2025
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Magazine dossier
View
Momentum: Onboarding Escape Game
View
Momentum: Manager Guide
View
Wizardry Letter
View
Search Bar Card
View
Piñata
View
Microlearning: When to Use Chat, Meetings or Email
Explore all templates
Transcript
Nastavni predmet: Povijest odijevanja, 4. razred, dizajn odjeće NASTAVNA CJELINA: PRAPOVIJEST Nastavna tema: PREGLED RAZVOJA ODIJEVANJA KROZ RAZDOBLJE PRAPOVIJESTI Nastavna jedinica: Karakteristike i elementi odijevanja u prapovijesti – kameno/bakreno doba, 2 nastavna sata Priredile: Suzana Škojo, Sandra Bačić, rujan 2024.
Primjer inovativnog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnog sadržaja i dizajna kostima
OPIS I PRIMJENA DIGITALNOG OBRAZOVNOG SADRŽAJA Digitalni obrazovni sadržaj obrađuje razvoj odijevanja u prapovijesnom razdoblju, od kamenog do bakrenog doba uz niz međupovezanih zadataka koji uključuju analizu vizualnih i arheoloških izvora, povijesnu interpretaciju, crtanje, izradu stripova, tkanje i kreativni dizajn. Radom na zadacima učenici razvijaju razumijevanje funkcionalne i simboličke uloge odjeće u različitim prapovijesnim kulturama povezujući je s današnjim modnim konceptima i suvremenom vizualnom kulturom. Aktivnosti su oblikovane tako da potiču opažanje, kritičko mišljenje, povezivanje sadržaja, dizajnersko izražavanje i korištenje prirodnih materijala u kreativnim zadacima. Sadržaj je osmišljen u skladu s načelima suvremenog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnih tema i dizajna kostima pri čemu isti integrira istraživački pristup, vizualnu analizu, likovno stvaralaštvo, ponavljanje i refleksiju te različite oblike vrednovanja. Primjena u nastavi: – primjena kao tematski zaokružena nastavna jedinica (2 do 4 nastavna sata) unutar cjeline „Prapovijest“ – mogućnost proširivanja u obliku projektne ili blok-nastave (do 6 sati) – temelj za međupredmetno povezivanje (likovna umjetnost, povijest, ekologija) – uvod u istraživačke zadatke i portfolio radove iz područja kulturne baštine i modne inspiracije
MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije. ikt C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju. ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje. ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ osr A.5.3. Razvija svoje potencijale. osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu. osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.
MEĐUPREDMETNE TEME UČITI KAKO UČITI uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. ODRŽIVI RAZVOJ odr A.5.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude. odr B.5.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.
ISHODI UČENJA: - objasniti osnovne karakteristike razdoblja paleolitika, mezolitika, neolitika i bakrenog doba u kontekstu razvoja odjeće. - opisati funkcionalnu i simboličku ulogu odjeće u prapovijesnim zajednicama - analizirati utjecaj okolišnih, kulturnih i tehnoloških čimbenika na oblikovanje odjeće - interpretirati arheološke nalaze u kontekstu povijesti odijevanja - primijeniti znanja o prapovijesnoj odjeći u kreativnom izražavanju - povezati prapovijesne estetske i funkcionalne vrijednosti s modernim modnim izrazom
AKTIVNOSTI ZA UČENIKE:
- Analiza pećinskih crteža i prepoznavanje pokreta u modnim ilustracijama
- Strip o izradi odjeće u paleolitiku
- Izrada umne mape poveznica između prapovijesti i suvremene mode
- Likovni prikaz Ötzija u sketchbooku
- Izrada prapovijesnog uzorka tkanja od prirodnih materijala
- Usporedna analiza odjeće neandertalaca, kromanjonaca i Ötzija
- Dizajniranje i crtanje rekonstruirane vučedolske ženske odjeće i obuće
- Ponavljanje i refleksija
Vrednovanje aktivnosti: Nalazi se na kraju obrazovnog sadržajaAKTIVNOSTI ZA UČENIKE Napomena za nastavnike:Zbog opsega aktivnosti i vremenskih mogućnosti preporučuje se odabir zadataka u skladu s interesima i sposobnostima učenika kao i prema organizacijskim preferencijama nastavnika. Aktivnosti se mogu modularno kombinirati ili provoditi diferencirano čime se potiče autonomija u učenju i kreativni izražaj svakog učenika.
Prapovijesna Europa: Kameno doba – (od 2 500 000 god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.) Bakreno doba ili eneolitik (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) Brončano doba – od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr. Željezno doba – od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.
Kameno doba (od 2 500 000 god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.), najstarije razdoblje prapovijesti. Prema periodizaciji postoji starije kameno doba (paleolitik), srednje kameno doba (mezolitik) i mlađe kameno doba (neolitik). U okviru kultura toga doba čovjek je izrađivao oružje i oruđe pretežno od kamena, kostiju i drva ne poznajući još obradu kovine. Razvoj prvih tehnika za preživljavanje (lov, sakupljanje, kasnije poljoprivreda). Odjeća se izrađivala od kože životinja, a kasnije se pojavljuju prvi tekstilni materijali.
Bakreno doba (kalkolitik, otprilike 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika (mlađe kameno doba) i brončanog doba. Njegovo ime potječe od grčke riječi "kalkos" (bakar) i "lithos" (kamen), jer je tijekom tog razdoblja došlo do paralelne upotrebe kamena i bakra za izradu alata i oružja. Bakreno doba predstavlja početak metalurgije u ljudskoj povijesti s razvojem tehnika taljenja i oblikovanja metala, dok su se još uvijek koristili i kameni alati.
Brončano doba (od 2000. do 800. pr. Kr.), razdoblje koje obilježava korištenje bronce (legura bakra i kositra) za izradu oruđa, oružja i nakita. Društva postaju složenija s pojavom urbanih središta, a trgovina se širi. Odjeća je postala sofisticiranija upotrebom vune i tkanja.
Željezno doba (od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.) je razdoblje neposredno prije dolaska rimskih osvajanja i uspostave Rimskog Carstva. U tom razdoblju željezo zamjenjuje broncu kao glavni materijal za izradu alata, oružja i oruđa što je značajno unaprijedilo tehnologiju i svakodnevni život.
U ranim fazama razvoja ljudi su koristili životinjsku kožu kako bi se zaštitili od nepovoljnih vremenskih uvjeta osobito u hladnijim klimama. Krzno i kože lovljenih životinja npr. mamuta, jelena i medvjeda pružale su neophodnu toplinsku izolaciju. Ove jednostavne odjevne kombinacije bile su nužne za preživljavanje u surovim uvjetima ledenog doba. S vremenom kako su se klimatski uvjeti mijenjali, a ljudi počeli naseljavati različite regije nastala je potreba za novim materijalima. U toplijim područjima ljudi su počeli koristiti biljna vlakna (lan i konoplju) za izradu odjeće. To je bio početak tekstila koji je omogućio stvaranje lakše i prozračnije odjeće prilagođene blažim klimama. Razvoj tkalačkih tehnika tijekom neolitika omogućio je daljnju sofisticiranost u izradi odjeće dok je uzgoj biljaka npr. lana doveo do masovnije proizvodnje tekstila. Ovaj prijelaz od korištenja životinjskih koža prema biljnim vlaknima predstavlja prilagodbu ljudi okolišu ali i tehnološki napredak u njihovom društvu. Odjeća je postala ne samo praktična zaštita, već i važan dio kulturnog identiteta i simboličnog izražavanja.
Fendi jesen 2011.
Moda inspirirana prapoviješću
Modni editorijal za L'Officiel Magazine
Motivacijska aktivnost: Kojim povijesnim razdobljem su inspirirani modeli na prethodnim slajdovima? Navedite elemente modnog oblikovanja koji ih povezuju s tim razdobljem?
Paleolitik (2.5 milijuna god. pr. Kr. – 13.000 god. pr. Kr.) Paleolitska umjetnost (pećinske slike i figurice) pruža prve vizualne prikaze ljudi u odjeći.
Gwion Gwion crteži na stijenama pronađeni u sjeverozapadnoj regiji Kimberley u Zapadnoj Australiji; TimJN1, CC BY-SA 2.0, putem Wikimedia Commons
Zadatak 1: Opažanje pećinskih crteža i usporedba s modnim ilustracijama u kontekstu pokreta Promotri pažljivo figure prikazane na pećinskoj stijeni (Gwion Gwion crteži). Obrati pažnju na: siluete odjevnih predmeta, položaj ruku i nogu, savijanje trupa te grupiranje likova.
- Razmisli i odgovori:
Što bi mogla predstavljati ta kretanja tijela (ples, ritual, bijeg, priprema za lov)?- Analiza silueta:
Razmotri kakva je odjeća prikazana. Ima li kićenja, resica, dužina odjevnih predmeta? Kako odjeća doprinosi naglašavanju pokreta?- Poveži s modom danas:
Koji su zajednički elementi (npr. silueta, linija tijela, ritam pokreta, akcenti)?Usporedi s modnim ilustracijama koje prikazuju pokret (klikni ovdje)
Kako pećinski crtež i ilustracije komuniciraju energiju, fluidnost, težinu tkanine?
Razdoblje srednjega paleolitika u Europi veže se za neandertalce. Rani ljudi, uključujući Homo sapiensa i neandertalce, počeli su nositi odjeću prije 400.000 do 100.000 godina, prvenstveno koristeći životinjsku kožu.
Neandertalci su zahvaljujući svojoj inteligenciji razvili grube, ali učinkovite alate od kamena poput koplja i sjekira, što ih je učinilo vrsnim lovcima. Njihov plijen obuhvaćao je životinje npr. mamuta, medvjeda, jelena i mošusnih goveda. U nekom su trenutku shvatili kako mogu koristiti krznene kože tih životinja kako bi se zaštitili od hladnoće i vlage. Tako je nastala prva odjeća koja im je pružala bolju prilagodbu na oštre klimatske uvjete.
Rani ljudi su obrađivali životinjsku kožu rezanjem u različite oblike, praveći rupe za glavu i ruke te prekrivajući tijelo krznom. S vremenom su njihovi postupci postali sofisticiraniji, a koristili su i tanke trake kože kako bi vezivali krzno oko sebe nalik današnjim pojasevima. Ova pogodba im je omogućila bolju zaštitu.
Kromanjonci, koji su se pojavili prije oko 40.000 godina, značajno su unaprijedili odjeću u odnosu na neandertalce. Osim što su naučili ložiti vatru i kuhati hranu razvili su i naprednije alate npr. šila, koji su im omogućili bušenje rupa u kožama i njihovo povezivanje uzicama. Time su stvoreni rani oblici odjeće za tijelo, noge, glavu i stopala. Prvi sastavljeni komad odjeće koji se pripisuje kromanjoncima bila je tunika, jednostavna, ali funkcionalna.
Zadatak 2: Analiza tehnika izrade odjeće u paleolitiku i izrada strip-formata procesa (rad u paru)
- Izdvojite:
Promotrite slike alata na slajdu. Izdvojite tri ključna alata za izradu odjeće.- Zaključite:
Razmislite i zapišite redoslijed koraka u izradi odjevnog predmeta – od sirove kože do nošenja.- Izrada strip-formata procesa u 4 faze
Na A4 papir nacrtajte kratki strip s 4 kadra koji prikazuju proces izrade odjeće: - Prikupljanje materijala (npr. lov)- Priprema kože (struganje, sušenje)- Šivanje i oblikovanje- Nošenje ili korištenje odjevnog predmeta Dodajte kratke opise ispod svakog kadra. Možete koristiti jednostavne figure i simbole – cilj je jasno prikazati proces.Thom Browne, jesen/zima 2018.
Thom Browne, proljeće/ljeto 2018.
Zadatak 3: Prepoznavanje modne inspiracije (rad u paru) Promotrite slike na prethodnom slajdu. Raspravite sa svojim parom:
- Na što vas podsjeća forma odjeće?
- Postoje li elementi koji se mogu povezati s prapovijesnim prikazima tijela i žene? Kojim?
- Kako dizajner koristi volumen, oblinu, teksturu u funkciji modnog izraza?
Zajednički izradite umnu mapu: Na papir ili digitalni alat (npr. Padlet, Canva, ...) organizirajte svoje zaključke u obliku umne mape. Početna riječ u sredini: „Poveznice suvremena moda – prapovijest“. Grane umne mape mogu uključivati: oblik tijela, Volumen i naglasci, simbolika ženskog tijela, povijesna inspiracija, emocija i dojam te suvremeni modni izraz. Zapišite u ime para po jednu ključnu riječ ili asocijaciju na zajedničkoj ploči cijelog razreda, kojom sažimate vašu glavnu poveznicu između modne kreacije i prapovijesne umjetnosti.Venera iz Willendorfa - prvi prikazi odjeće?
Venera iz Willendorfa otkrivena je 1908. godine na paleolitskom nalazištu u blizini Willendorfa, sela u Donjoj Austriji. Studija iz 1990. datirala je brojku između 24.000 i 22.000 pr. Kr., ali novija istraživanja sugeriraju kako bi mogla potjecati između 30.000 i 25.000 pr. Kr. Smatra se jednim od najstarijih poznatih umjetničkih djela na svijetu. Figurici nedostaje vidljivo lice, a glava je prekrivena kružnim vodoravnim trakama koje bi mogle predstavljati upletenu kosu ili pokrivalo za glavu.
Tehnološki napredak u paleolitiku
U doba paleolitika, tehnologija izrade odjeće varirala je u složenosti, od jednostavnih do složenijih tehnika izrade odjeće. Jednostavna odjeća prvenstveno uključuje korištenje alata za struganje, koji su korišteni za čišćenje i pripremu životinjskih koža. Za složeniju jednostavnu odjeću npr. ogrtača izrađenih od više koža sašivenih zajedno bio je potreban alat za bušenje kako bi se napravile rupe za uvezivanje kože.
Između 90.000 i 105.000 godina, stanovnici špilje Blombos na području današnje Južne Afrike pripremali kožu raznim kamenim alatima.
Složena odjeća zahtijevala je širi niz alata, uključujući strugala za pripremu kože, alate za rezanje poput oštrica za oblikovanje materijala i alate za bušenje poput šila te igala za šivanje. Osobito su važne bile igle s ušicama jer su omogućavale šivanje i stvaranje višeslojnih odjevnih predmeta koji su pružali bolju toplinsku izolaciju.
Igla za šivanje preživjela je iz ledenog doba u pećini današnje Francuske.
Obojena lanena vlakna od prije 36.000 godina otkrivena su u špilji u Republici Georgiji, što pokazuje kako su rani ljudi eksperimentirali s prirodnim bojama.
Princ od Arene Candide odnosi se na ostatke 15-godišnjeg dječaka otkrivenog u špilji u Liguriji, Italija koji je živio prije 24.000 godina. Pokopan je s kapom od školjki što je bio složen i simboličan element koji je označavao važnost ukopa. Školjke su bile pažljivo raspoređene i zašivene na njegovu kapu, vjerojatno kao statusni simbol ili dio pogrebnog rituala.
Venerine figurine i prikazi odjeće
Venera iz Lespuguea je figurica pronađena 1922. godine u pećini Rideaux. Datirana je između 20,000 i 18,000 godina pr. Kr. Ova figurica izrezana od mamutove bjelokosti značajna je i zbog detalja koji se odnose na rani prikaz odjeće. Jedan od ključnih elemenata koji su preživjeli su linije koje prikazuju suknju izrađenu od uvijenih vlakana, a koja dopire ispod bokova.
Venera iz Kostienki je paleolitska figurina visoka 10,2 cm, izrađena od krečnjaka i datirana između 23,000 i 21,000 godina prije Krista. Glava je prekrivena nizom malih ureza koji predstavljaju pokrivalo za glavu ili frizuru što pokazuje ranu pažnju prema stilizaciji i ukrašavanju tijela. Križanje i oblikovanje linija preko grudi podsjeća na neku vrstu vezane trake ili ramenice, koja je možda imala praktičnu svrhu ili ceremonijalni značaj. Ova stilizacija dodatno naglašava ženstvenost i status figure.
Venera iz Brassempouya pronađena je u Brassempouyu, Landes, Francuska 1892. godine. Starost datira oko 25 000 godina. To je jedna od rijetkih figura iz ledenog doba s crtama lica i detaljnom frizurom. Iz stilizacije figurica možemo zaključiti kako su rane ljudske zajednice razvile sofisticiran odnos prema odjeći koji je nadilazio njezinu funkcionalnost. Odjeća je bila sredstvo izražavanja identiteta, statusa i društvenih normi.
Prije nego što je tkanje postalo isključivo tekstilni zanat rani ljudi su tkali grane, grančice i druga biljna vlakna kako bi stvorili niti za izgradnju domova, košara i drugih uporabnih predmeta.
Zadatak 4: Izrada uzorka tkanja inspiriran prapovijesnim tehnikama Upute: Od papira, špage, rafije, konopa, traka tkanine, vlati trave, tankih grančica ili različitih prirodnih materijala napravi mali uzorak tkanja (10×10 cm). Isprobaj barem dvije različite metode tkanja (npr. križno, dijagonalno, spiralno). Inspiriraj se prikazima uzoraka ili oblika na prethodnom slajdu!
Figurica iz sibirskog paleolitskog nalazišta Mal’ta pruža jedinstveni uvid u drevne običaje odijevanja. Ova figurica koja se čuva u Državnom muzeju Ermitaž prikazuje dijete odjeveno u krznenu odjeću što sugerira kako se takva odjeća koristila u prapovijesti za zaštitu djece od oštre klime.
Značaj figurice dodatno podupiru etnografski dokazi s početka 20. stoljeća, koji pokazuju slične vrste odjeće koje još uvijek koriste autohtone sibirske zajednice. Ovi krzneni kombinezoni dizajnirani su kako bi pružili toplinu i zaštitu, odražavajući kontinuitet u odijevanju tijekom tisućljeća.
Chukchee lutke su tradicionalne lutke koje potječu iz kulture Chukchee naroda, autohtonog naroda sa sjeveroistoka Sibira, koji živi na području poluotoka Chukotka u Rusiji. Lutke su najčešće izrađene od prirodnih materijala kao što su krzno, koža, drvo, a ponekad i bjelokost. Ovi materijali dolaze od životinja koje Chukchee ljudi vole npr. irvasa ili tuljana. Lutke su često prikazivale članove zajednice ili mitska bića. Neke su bile jednostavne, dok su druge imale detaljno izrađene odjeće i ukrase koji su odražavali tradicionalnu nošnju i stil života Chukchee naroda.
Figurica od bjelokosti iz sibirskog paleolitskog nalazišta Mal’ta
Slične vrste odjeće mogu se uočiti u tradicionalnoj nošnji domorodačkih naroda iz istog kraja (2). Ljetna odjeća za Chukchee lutke (3) predstavlja suvremenu vezu s ovim drevnim tradicijama.
Mezolitik (13 000 god. pr. Kr. - 8000 god. pr. Kr.)
Tijekom mezolitika odjeća je bila prilagođena klimatskim i sezonskim promjenama. Ljudi su nosili odjeću napravljenu od prirodnih materijala kao što su životinjske kože, kore, slama, vlati trave, lišće i sl. Ovi prirodni materijali bili su dostupni i lako prilagodljivi što ih je činilo idealnim za izradu jednostavne odjeće koja je pružala osnovnu zaštitu od vremenskih prilika. Mezolitička društva izrađivali su šivanu odjeću od štavljene životinjske kože spretnije od svojih prethodnika. Ukrasi od školjki, kostiju i perli ponekad su se dodavali odjeći u estetske i simbolične svrhe.
La Madeleine je kameno sklonište (spilja) smještena u dolini Vézère, u Dordogneu, Francuska gdje je 1926. godine otkriven kostur trogodišnjeg djeteta s nakitom od školjki iz kasnog magdalenskog doba koje datira od 14000 - 5000 g. pr. Kr.
Na lokalitetu Vlasac u istočnoj Srbiji, pronađeni su ostaci mezolitskih grobova starih oko 9.000 godina koji pružaju važne informacije o načinu života i stilu odijevanja tog vremena. Na grobovima su pronađeni brojni ukrasi u vidu perli i zuba riba, posebno ždrijelnih zuba šarana, koji su se koristili kao dekorativni elementi na odjeći. Ovi zubi su bušeni i vezivani na odjeću pokrivajući tijelo kao ogrtači ili plaštevi. Perle od morskih pužića poput Cyclope neritea i Columbella rustica također su bile česti elementi ukrašavanja, a kasnije su došle na scenu i perle od crvenog i bijelog krečnjaka.
Rekonstrukcija ogrtača sa ukrasima ždrijelnih “zuba” šarana (Christiani and Borić 2012., fig. 18; crtež-Mauro Cutrona)
Neolitik (10.000 god. pr. Kr. – 3.000 god. pr. Kr. ) - prijelaz na tekstil
Neolitik je vrijeme kada ljudi počinju uzgajati biljke koje služe za izradu odjevnih predmeta npr. lan i konoplju. Početak korištenja tekstila u neolitiku nije samo revolucija u funkcionalnoj odjeći, već i u društvenoj simbolici.
Razvojem tkalačkih stanova ljudi su mogli tkati složenije i izdržljivije tkanine. Tkalački stan s opterećenjem postao je ključan alat za proizvodnju tekstila u neolitiku. Tkanje tkanina je tisućama godina bila aktivnost povezana s obiteljskom zajednicom. Tkanje je postalo društvena vještina, a tekstilni predmeti često su bili ukrašavani geometrijskim uzorcima i bojama što je označavalo društveni status, pripadnost ili estetske vrijednosti zajednice.
Ova suvremena verzija pokrivala za glavu prikazuje tkalačke tehnike koje su bile prisutne još u neolitiku kada su ljudi počeli vješto koristiti tehnike pletenja i tkanja prirodnih materijala za izradu praktičnih i ukrasnih predmeta.
Ljudi su dugo koristili boje i tetovaže za ukrašavanje tijela. U hladnijim klimatskim uvjetima, kada je bilo nužno pokrivati tijelo radi topline, ukrasi su se prenijeli na odjeću. Prijelaz na ukrašavanje odjeće, umjesto tijela, označava promjenu u društvenoj funkciji odijevanja. Odjeća je postala sredstvo izražavanja identiteta, uključujući obilježavanje spola, pripadnosti klanu ili profesije. Urezi na tijelima figurica pojavljuju tek nakon početka neolitika, kada je počela izrađivati i ukrašavati keramika. Za sada nema dokaza za tetoviranje prije 7000 godina.
Keramička figurica kulture Cucuteni koja je trajala od 4800. do 3000. godine
Keramika iz neolitika
Tripiljska kultura (također poznata kao Cucuteni-Trypillia kultura) bila je prapovijesna neolitička kultura koja je postojala između 5400. i 2700. pr. Kr. na području današnje Ukrajine, Moldavije i Rumunjske. Nazvana je po arheološkom nalazištu Trypillia u Ukrajini i Cucuteni u Rumunjskoj. Smatra se jednom od najznačajnijih kultura kasnog neolitika i ranog bakrenog doba u istočnoj Europi. Tripiljska keramika je bila iznimno sofisticirana i ukrašena složenim geometrijskim i spiralnim uzorcima, često obojenim u crvenu, crnu i bijelu boju. Antropomorfne figurice s prikazom žene povezane su s obredima plodnosti i simbolizirale su božice ili zaštitnice kućanstva.
Cucuteni tripiljska kultura
Cucuteni božice tripiljske kulture
Haljina iz kolekcije Naeema Khana iz 2014. inspirirana keramičkom figuricom kulture Cucuteni.
Rekonstrukcija odijevanja Cucuteni - tripiljske kulture, Zinayida Vasina
Antropomorfna kultna posuda ukrašena motivima meandara i dijamanata crvenom, crnom, bijelom i narančastom bojom na oker podlozi. Ovaj ukras može biti i tetovaža svećenica iz Gradešnice, Makedonija. Rani kalkolitik (prva polovica 5. tisućljeća pr. Kr.).
Keramička posuda s prikazom Velike božice, datirana oko 6000. pr. Kr.
Vadastra kultura, Rumunjska, 5500-4800 pr. Kr.
Stojeća "Božica ptica" od vinčanske terakote je jedan od najznačajnijih artefakata Vinčanske kulture, datiran u oko 5. tisućljeće prije Krista. Ova figurica predstavlja simbol duhovnosti i religijskih uvjerenja te civilizacije koja je imala bogatu tradiciju izrade keramičkih figura posebice onih s antropomorfnim i zoomorfnim elementima. Figurica nosi prepoznatljivu masku s pačjim kljunom koja je možda simbolizirala božanstvo povezano s prirodom posebno s pticama koje su često imale religijsko značenje u neolitičkim kulturama. Ptica je mogla predstavljati vezu između neba i zemlje ili biti simbol plodnosti. Božica je odjevena u tuniku dugih rukava s nabranim rukavima te nosi pripijenu suknju koja je urezana križnim šrafurama. Ova odjeća pokazuje pažnju prema detaljima i simbolički značaj nošnje u ritualnom kontekstu.
Vinčanska kultura
Boginja na prijestolju, figurica od terakote, Kosovski muzej u Prištini
Srbija, neolitik - vinčanski idol, 4000 god. pr. Kr.
VINČANSKA KULTURA: rekonstrukcija nošnje i tetovaža
Rekonstrukcija potencijalnih frizura i ukrasnih elemenata sa Pločnika (Izvor ilustracije: MIlojević i dr. 2019., sl. 16)
VINČANSKA KULTURA: rekonstrukcija nošnje i tetovaža sa neolitskih lokaliteta
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
Bakreno doba ili eneolitik (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) označilo je transformacijsko razdoblje u ljudskoj povijesti, premošćujući jaz između kamenog i brončanog doba. Tijekom tog vremena društva su počela formirati složenije strukture tj. veće zajednice, specijalizirane zanate i ritualne prakse. Bakar se koristio za izradu novih vrsta oruđa, ukrasa i ceremonijalnih predmeta.
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
Ötzi (ledeni čovjek) jedno je od najznačajnijih arheoloških otkrića modernog doba. Njegovo prirodno mumificirano tijelo pronađeno je 1991. u Ötztalskim Alpama na granici između Austrije i Italije, a procjenjuje se da je staro oko 5300 godina, datira otprilike u 3300. pr. Kr. tijekom bakrenog doba. Ötzi je jedna od najstarijih i najočuvanijih ljudskih mumija ikada pronađenih.
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
kožna kapa
plašt od trave
cipele (vodootporne i široke) napravljene su za kretanje po snijegu od medvjeđe kože (za đon) i jelenje kože (za oblogu), te veziva u obliku granja. Meka trava je omotana oko cipele te je služila umjesto čarapa.
nogavice od krzna
cipele od jelenje kože (vodootporne i široke)
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
ZADATAK 5. Izradi osobni likovni prikaz Ötzi-a (ledenog čovjeka) (sketchbook) prema predlošcima, primjeri:
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
ZADATAK 6: Usporedna analiza
U paru usporedite odjeću neandertalaca, kromanjonaca i Ötzija. Zabilježite:
Albanija, eneolitik, keramički uteg za tkalački stan
Odjeća tijekom bakrenog doba je bila funkcionalna i namijenjena zaštiti od utjecaja okoline te ukrašena dekorativnim elementima kao što su perle i vez. Kulturna važnost odjeće u bakrenom dobu ogleda se u figuricama i artefaktima koji prikazuju simboličke prikaze statusa i identiteta. Odjeća se prvenstveno izrađivala od životinjskih koža, ali su se razvijale i tkanine od lana i drugih biljnih vlakana, posebno kako su tkalački stanovi i vretenasti vijenci postajali sve češći.
Vučedolska kultura se razvila između 3000. i 2500. pr. Kr. na desnoj obali Dunava i ističe se kao najznačajnija kultura istočne Hrvatske. Bila je istodobna sa Sumeranima, Egiptom i ranom Trojom. Njezin uspjeh temelji se na stočarstvu i naprednoj metalurgiji bakra (lijevanja bakra pomoću keramičkih kalupa za serijsku proizvodnju).
ZADATAK 7. Prema zadanim predlošcima i ornamentima izradi prijedlog rekonstrukcije ženske odjeće iz Vučedolske kulture (sketchbook).
Primjer: rekonstrukcija ženske odjeće iz vučedolske kulture
ZADATAK 8. Prema predlošku nacrtaj vučedolsku čizmicu (sketchbook A5).
PONAVLJANJE I REFLEKSIJA: Izdvoji 5 stvari koje pamtiš nakon obrade sadržaja! Na temelju svega što si naučio/la zapiši pet ključnih informacija koje ti se čine najvažnijima ili najzanimljivijima o razvoju odjeće u prapovijesti. Iste se mogu se odnositi na materijale, tehnike, simbole, prikaze (figurice), konkretne osobe (npr. Ötzi), izume (npr. igla), ili modnu interpretaciju. ( Primjer odgovora: Venera iz Lespugue ima prikaz suknje od vlakana.) _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________
Formativno vrednovanje – zadatak 1: Opažanje pećinskih crteža i usporedba s modnim ilustracijama u kontekstu pokreta
Rubrika za sumativno vrednovanje – zadatak 2: Strip o izradi odjeće u paleolitiku
Bodovna skala za ocjenu (maks. 25 bodova): 22 – 25 bodova (ocjena 5), 18 – 21 bodova (ocjena 4), 14 – 17 bodova (ocjena 3), 10 – 13 bodova (ocjena 2), < 10 bodova (potrebno doraditi zadatak).
Rubrika za samovrednovanje – zadatak 4: Moj prapovijesni uzorak tkanja Zaokruži izjave koje opisuju tvoj rad: Planiranje i priprema
- Pronašao/la sam različite materijale za tkanje
- Isprobao/la sam više načina prije konačnog rada
- Istražio/la sam izglede uzoraka sa slajda
Izrada uzorka- Moj uzorak ima barem 2 različita načina tkanja
- Uzorak je uredan i stabilan
- Jasno se vidi struktura (npr. križno, dijagonalno)
Kreativnost i inspiracija- Iskoristio/la sam zanimljive prirodne ili reciklirane materijale
- Moj uzorak podsjeća na oblik ili funkciju s prethodnog slajda
- Dodao/la sam svoj osobni stil ili zanimljiv detalj
Procjena uspješnosti - Kako sam zadovoljan/na svojim radom? (zaokruži)- Nisam siguran/na što sam radio/la
- Djelomično sam uspio/la
- Zadovoljan/na sam rezultatom
- Ponosan/na sam svojim uzorkom i idejom
Moje zapažanje / što bih sljedeći put napravio/la drugačije: .........................................................................................Rubrika za vršnjačko vrednovanje – zadatak 5: Prikaz ledenog čovjeka Ötzija Promotri rad svog para/suparnika i odgovori na sljedeće tvrdnje. Označi odgovor koji najbolje opisuje pregledani rad: Točnost povijesnih elemenata - rad prikazuje autentične odjevne i funkcionalne elemente povezane s Ötzijem:
- Da, detalji su točni i pažljivo prikazani
- Djelomično, neki dijelovi su prepoznatljivi, ali ima odstupanja
- Ne, nedostaju ključni elementi ili su netočni
Likovni izraz i izvedba - crtanje je pažljivo izvedeno, kompozicija jasna i čitka:- Da, rad je estetski kvalitetan i dobro osmišljen
- U redu je uz malo nedostataka, ali ideja je prepoznatljiva
- Trebalo bi doraditi, nedostaje jasnoće ili izražajnosti
Kreativnost i osobni doprinos - rad pokazuje osobni pogled na Ötzija, možda u izrazu ili interpretaciji:- Da, vidi se autorski doprinos i zanimljiv pristup
- Djelomično, neka osobna rješenja su prisutna
- Ne, rad je preslikavanje bez vlastitog doprinosa
Zapiši komentar ili savjet autoru rada: Što ti se najviše svidjelo u radu? ......................................................................................... Što bi bilo potrebno poboljšati? .........................................................................................Samovrednovanje – zadatak 6: Usporedna analiza (neandertalci – kromanjonci – Ötzi) U paru označite: Zapiši jednu zanimljivu stvar koju ste primijetili tijekom usporedbe: .................................................................................................................................................................................. Koji prikaz vam se čini najsloženiji i zašto? ..................................................................................................................................................................................
Sumativno vrednovanje – zadatak 7: Rekonstrukcija ženske odjeće iz Vučedolske kulture Razina = bodovi / Ocjene: < 8 bodova - nedovoljan (1), 9-11 bodova - dovoljan (2), 12-14 bodova - dobar (3), 15-17 bodova - vrlo dobar (4), 18-20 bodova - odličan (5).
Samovrednovanje – zadatak 8: Vučedolska čizmica Zaokruži ocjenu od 1 do 3 za svaku tvrdnju: Moj crtež mi se najviše sviđa zato što: .................................................................................................................................................................................. Što bih mogao/la poboljšati sljedeći put? ..................................................................................................................................................................................
HVALA NA PAŽNJI!