Prapovijest-brončano doba

NASTAVNA CJELINA: PRAPOVIJEST Nastavna tema: PREGLED RAZVOJA ODIJEVANJA KROZ RAZDOBLJE PRAPOVIJESTI Nastavna jedinica: Karakteristike i elementi odijevanja u prapovijesti - brončano doba, 2 nastavna sata, Priredile: Suzana Škojo, Sandra Bačić, rujan 2024.

Primjer inovativnog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnog sadržaja i dizajna kostima

OPIS I PRIMJENA DIGITALNOG OBRAZOVNOG SADRŽAJA Digitalni obrazovni sadržaj obrađuje odijevanje u brončanom dobu kroz povezane zadatke koji uključuju vizualnu analizu arheoloških izvora, crtanje, digitalni rad, mapiranje, kreativni dizajn i rad s prirodnim materijalima. Učenici razvijaju razumijevanje funkcionalne i simboličke uloge odjeće u različitim kulturama brončanog doba te povezuju povijesne odjevne prakse s elementima suvremenog dizajna i modne inspiracije. Sadržaj je osmišljen u skladu s načelima suvremenog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnih tema i dizajna kostima, pri čemu integrira istraživački pristup, vizualnu analizu, likovno stvaralaštvo, ponavljanje i refleksiju te različite oblike vrednovanja. Primjena u nastavi: – primjena kao tematski fokusirana nastavna jedinica (2–4 nastavna sata) unutar cjeline „Prapovijest“ – mogućnost proširivanja u obliku projektne ili blok-nastave (do 6 sati) – temelj za međupredmetno povezivanje (likovna umjetnost, povijest, IKT, održivi razvoj) – uvod u istraživačke zadatke i portfolio radove iz područja kulturne baštine i modne inspiracije

MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije. ikt C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju. ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje. ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ osr A.5.3. Razvija svoje potencijale. osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu. osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.

MEĐUPREDMETNE TEME UČITI KAKO UČITI uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. ODRŽIVI RAZVOJ odr A.5.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude. odr B.5.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.

ISHODI UČENJA - opisati osnovne karakteristike odijevanja u brončanom dobu - objasniti simboličku i funkcionalnu ulogu odjeće i nakita u različitim arheološkim kontekstima - analizirati vizualne i materijalne tragove odijevanja iz arheoloških nalaza - interpretirati razlike u stilovima unutar kulturnih krugova Europe u brončanom dobu - usporediti antičke i suvremene modne izraze i uočiti prijenose i inspiracije - primijeniti arheološke uvide u likovnim, modnim i digitalnim zadacima

AKTIVNOSTI ZA UČENIKE

• Istraživanje arheoloških izvora (Egtved djevojka, figurine, nakit, tkanina)
• Likovni prikaz ženskog i muškog kostima u sketchbooku
• Vizualni esej: Mary Katrantzou i minojska kultura
• Igra: dizajn mikenske odjeće (digitalna prezentacija)
• Dizajn inspiriran ilirskom baštinom
• Dizajn inspiriran brončanim dobom (digitalno ili ručno)
• Taktilni kolaž inspiriran uzorcima iz figurina i nakita

Vrednovanje aktivnosti: Nalazi se na kraju obrazovnog sadržaja

AKTIVNOSTI ZA UČENIKE Napomena za nastavnike:Zbog opsega aktivnosti i vremenskih mogućnosti preporučuje se odabir zadataka u skladu s interesima i sposobnostima učenika kao i prema organizacijskim preferencijama nastavnika. Aktivnosti se mogu modularno kombinirati ili provoditi diferencirano čime se potiče autonomija u učenju i kreativni izražaj svakog učenika.

Prapovijesna Europa: Kameno doba – (od 2 500 000 god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.) Bakreno doba ili eneolitik (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) Brončano doba – od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr. Željezno doba – od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.

Brončano doba u Europi (otprilike od 3000. pr. Kr. do 1200. pr. Kr.) označava razdoblje u kojem su ljudi počeli masovno koristiti broncu (leguru bakra i kositra) za izradu alata, oružja i ukrasa.

Ovo razdoblje karakterizira razvoj naprednih društava, trgovine i tehnologije kao i pojava rane pisane povijesti u nekim dijelovima svijeta. U Europi se razlikuje nekoliko glavnih kulturnih područja koja su se razvijala u skladu s regionalnim resursima, klimatskim uvjetima i kontaktima s vanjskim kulturama.

Arheološki nalazi poput Egtved djevojke i grobova u Borum Eshøju pružaju detaljan uvid u odijevanje, stilove i društvene običaje brončanog doba. Ilustracija članova zajednice u Sjeverozapadnoj Europi tijekom brončanog doba. Muške figure nose vunene kiltove i plašteve, dok ženske figure nose suknje, tunike i mrežice za kosu.

Egtved djevojka bila je mlada žena iz brončanog doba, koja je umrla oko 1370. pr. Kr. Njeno dobro očuvano tijelo pronađeno je u hrastovom lijesu u Egtvedu, Danska, 1921. godine. Istraživanja njenog groba daju nam uvid u život i običaje iz brončanog doba. Osim tijela, pronađeni su tekstili, ukrasi i organski materijali. Egtved djevojka nosila je vunenu suknju i kratki gornji dio, tipičan za brončano doba. Opremljena je i pojasevima te brončanim prstenovima na rukama. Odjeća je izrađena od vune, a njeno stanje pruža važne informacije o tkanju i izradi odjeće tog razdoblja.

Keramička figura koja predstavlja Veliku božicu pronađena na grobnom mjestu u Orsoyi, blizu Loma na rijeci Dunav, u Bugarskoj. Razrađeni ukrasi na figuri puni su simbolike i vidljivi su na vezovima narodnih nošnji i danas.

Vršački idol, pronađen na lokalitetu Ludoš kod Vršca datira iz srednjeg brončanog doba i izdvaja se po svojoj veličini i detaljima urezane ornamentike. Ova figurina prikazuje gotovo realan prikaz nakita i odjeće. Ornamentika je izrađena urezima ispunjenim bijelom pastom, a gornji dio tijela blago je zabačen unatrag s rukama naslonjenim na bokove, što daje figuri uzvišeni izgled. Na figurini su detaljno prikazani ogrlica i brojni privjesci na grudima i vratu. Original se čuva u Gradskom muzeju Vršca.

Zavjetna kola iz Dupljaje, datirana u drugu polovinu 2. tisućljeća pr. Kr.

Kličevački idol je pronađen na lokalitetu Kličevac kod Kostolca, datira iz srednjeg brončanog doba (16. – 18. stoljeće pr. Kr.). Figurina prikazuje žensku figuru crne boje, izrađenu od ilovače, u karakterističnoj nošnji. Na glavi nosi kapu, a tijelo je ukrašeno bogatim pojasom. Suknja je zvonasto raširena i također ukrašena. Idol je pronađen u urni, zajedno s ostacima spaljenog pokojnika, što ukazuje na njegovu ritualnu ulogu u pogrebnim običajima. Slika desno prikazuje rekonstrukcija nošenja ženskog nakita pronađenog u brončano doba (oko 1500. godine prije Krista) u ženskom grobu tumula u zapadnoj Srbiji.

Brončano doba u Hrvatskoj započinje u posljednjim stoljećima III. tisućljeća i traje do VIII. st. pr. Kr. Lik keramičke božice datiran 1700-1400 prije Krista pronađen u Dalju, na Dunavu, Hrvatska. Visina je 23cm i ukras podsjeća na tradicionalnu odjeću navedenog podneblja do današnjih dana.

Srednjobrončanodobna figurica iz Donjeg Podunavlja s prikazom brončane ornamentike i vezenog tekstila.

Ovo su ženske figurice s licima ptica, izrađene od terakote u stilu poznatom kao Base Ring. Base Ring se odnosi na specifičan stil ili vrstu keramike koja je bila popularna na Cipru tijekom kasnog brončanog doba. Njihov osebujni stil uključuje prenaglašene ženstvene crte i stilizirane ukrase oko torza i bokova.

Pokrivala za glavu iz grupe Kahlberg iz Lüneburga, Njemačka

Mreža za kosu pronađena u danskom grobu u Borum Eshøju. Pokop datira u otprilike 1300. pr.

(a) Ženski odjevni predmeti iz groba na nalazištu Borum Eshøj (b) Muška odjeća iz Muldbjerga

ZADATAK 1: Stilski tragovi prošlosti U paru istražite jedan od navedenih arheoloških nalaza (npr. Egtved djevojka, Vršački idol…). Analizirajte: materijale, simbole, krojeve i funkciju odjeće (status, ritual, svakodnevica). Predstavite svoj rad u obliku PowerPoint prezentacije (5 slajdova).

ZADATAK 2: Nacrtajte prikaz jednog ženskog i muškog odijevanja iz brončanog doba (sketchbook)

U Europi se tijekom brončanog doba razvilo pet glavnih kulturnih područja od kojih svako ima svoje karakteristične elemente i lokalne varijacije:

• Egejski kulturni krug
• Istočnoeuropsko kulturno područje
• Srednjoeuropsko kulturno područje
• Zapadnoeuropsko kulturno područje
• Nordijsko kulturno područje

EGEJSKI KULTURNI KRUG Cikladska kultura (Cikladi) Minojska kultura (Kreta) Heladska kultura (Mikena)

Kikladska kultura - Cikladi, (3000 – 2000 g. pr.Kr.) Kikladska kultura je cvjetala na Cikladskim otocima (današnja Grčka ) između 3000. i 2000. pr. Kr. i dio je egejskih civilizacija iz ranog brončanog doba. Cikladski otoci Naxos, Paros i Amorgos bili su središte ove kulture, poznate po pomorskoj trgovini, umjetničkim dostignućima i inovativnom zanatstvu.

• karakteristični su nalazi mramorni idoli različitih oblika i dimenzija (od nekoliko centimetara do 1,5 m) koji uglavnom prikazuju nage stojeće ženske figure s rukama prekriženima ispod grudi
• keramičko posuđe urešeno gusto urezanim geometrijskim i osobito spiralnim motivima

Brončano oružje i oruđe te mramorna figurica lovca ili ratnika 2700. – 2400./2300. pr. Kr.

Minojska kultura (Kreta), 2700 – 1450 g. pr.Kr. je jedna od najpoznatijih kultura egejskog područja, Minojci su razvili naprednu civilizaciju s bogatom umjetnošću, arhitekturom (palače poput Knossosa), te ranim oblicima pisma poput Linear A.

Minojska odjeća, posebno ona koju su nosile žene, bila je i složena i simbolična, prikazujući sofisticiranost Krete iz brončanog doba (oko 1900. – 1450. pr. Kr.). Primarni dokaz minojskog odijevanja dolazi iz freski, figurica i arheoloških nalaza na otoku.

Minojska dama, Freska, Akrotiri

Ova žena nosi suknju s volanima, slojevitu suknju koja pada do zemlje. Njezin steznik (preteča korzeta) ima kratke rukave i dekolte koji otkriva i naglašava grudi. To se ogleda i u šarenim freskama koje naglašavaju svijetle, privlačne tkanine obojane bezbrojnim bojama. Snažne primarne boje – crvena, žuta i plava – dominiraju shemom uzoraka. Jedan od najzanimljivijih aspekata ženskog odijevanja bilo je korištenje steznika ili uskih pojaseva za stvaranje figure pješčanog sata. Struk je bio visoko idealiziran u minojskoj kulturi, a modifikacije tijela su bile implementirane kako bi se to postiglo. Minojske žene također su nosile nakit kako bi uokvirile svoje lice. Naušnice, ogrlice i narukvice bili su popularni oblici izražavanja i ukrasa kao i zlatne te staklene perle.

Božica zmija je figurica od fajanse koja prikazuje ženu koja u obje ruke drži zmiju. Pronađen je u glavnom svetištu palače Knossos na Kreti i datira oko 1650.-1550. godine prije Krista . Arheološki muzej Heraklion.

Christian Dior couture jesen/zima 2013.-2014.

Thom Brown, couture jesen/zima 2024.

Alexander McQueen, proljeće 2012.

Schiaparelli couture kolekcija proljeće/ljeto 2018.

Mary Katrantzou proljeće/ljeto 2020.

Balmain Prêt à Porter Primavera/Verano 2016

Djelomično restaurirana slika s "freske logorske stolice", Knosos, stoljeće pr. Kr.

Djelomično restaurirana slika s "freske logorske stolice", Knosos, stoljeće pr. Kr.

Minojska 'Freska procesije' iz Knososa prikazuje pet muškaraca kojii nose ceremonijalne posude. Odjevene su u kiltove dok su im ruke i noge ukrašene nakitom. Muškarci su nosili različite oblike prekrivača za donji dio tijela, rijetko pokrivajući gornji dio. Minoanci na freskama su glatko obrijani, a sudeći prema britvama od opsidijana otkrivenim u grobovima iz ranog brončanog doba, uredan i naočit izgled bio je vrlo važan.

Detaljna slika dvojice Minojaca iz grobnice Rekhmire, 1427-1401 pr.

Detalj cipela

ZADATAK 3: Izradi digitalni vizualni esej na temu Mary Katrantzou i minojska kultura (alat Canva) Prijedlog izvora (poticaj): https://thegreekdesigners.com/tag/mary-katrantzou/ Primjer:

ZADATAK 4: Prikaži crtežom detalje jednog ženskog i muškog odijevanja minoanskog razdoblja (sketchbook)

Mikenska kultura U vrijeme najveće moći Krete, na grčkom kopnu, posebno na Peloponezu u pokrajini Argolidi, počinje nagli uspon kulture poznate kao mikenska kultura. Ova kultura, nazvana po najvećem gradu u Argolidi – Mikeni, trajala je od 2000. godine pr. Kr. do 1100. godine pr. Kr. Mikena se smatra najstarijim gradom na europskom kopnu.

Mikenska kultura

Fragmenti freske iz Pilosa koja prikazuje lov

Veliki krater s prikazom muškaraca u punom oklopu, Mikena, 12. st. pr. Kr. Muškarci nose kacigu, oklop, školjke, štit i koplje

Zlatna posmrtna maska, poznata kao 'Agamemnonova maska'. Mikena, 16. st. pr. Kr.

Kaciga od veprove kljove sa štitnicima za obraze i dvostrukom kukom od kosti na vrhu. Mikena, 14. – 13. st. pr. Kr.

Ritualna vaza u obliku cipele. 14. st. pr. Kr.

Zlatni prsten pečatnjak, Tirint, 15. st. pr. Kr. Božica nosi dugi hiton i podiže obredni pehar.

Léon Bakst (1866.-1924.), dizajn kostima za Nimfu, 1912. Olovka, akvarel i zlatna boja.

Ilustracija Edmunda Dulaca za Phi-Phi (mikenske plesačice), 1928.

ZADATAK 5: Prezentirajte izgled mikenske žene i ratnika koristeći igru (link): https://games.mthv.gr/mth-clothes/#

ILIRI Iliri su bili skupina plemena koja je tijekom brončanog i željeznog doba naseljavala područje današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i dijelova Srbije. Njihovu kulturu obilježava složen sustav vjerovanja, prisutnost metalurgije, specifična ornamentika i raznolikost u ukrašavanju tijela i odjeće.

ilirska svećenica

Istaknute značajke:

• keramički i brončani predmeti s geometrijskim uzorcima
• fibule, ogrlice i pojasevi od bronce
• simbolika životinja, spirala i sunčevih motiva
• grobni tumuli i urne s ukrasima

Odjeća Ilira izrađivala se od vune i lana te se ukrašavala tkanjem i vezenjem. Žene su često nosile tunike, ogrtače i pojaseve dok su muškarci nosili plašteve, a ponekad i oklopne elemente. Poseban naglasak bio je na nakitu i ukrasima: brončane narukvice, spiralne naušnice, igle za pričvršćivanje odjeće (fibule) te veliki, bogato ukrašeni pojasevi.

Karakteristični oblici i uzorci:

• spirale, kružni motivi, ptice i geometrijski uzorci
• složeni pojasevi od više pločica
• naušnice i privjesci izrađeni tehnikom lijevanja i urezivanja

Ilirski (delmatski) artefakti s područja Livna u zapadnoj Bosni i Hercegovini.

ZADATAK 6: Ilirski modni detalj Odabiri jedan karakteristični oblik ili uzorak iz ilirske baštine (npr. spiralna fibula, motiv ptice, uzorak s pojasa) i osmisli suvremeni modni detalj (broš, print na odjevnom predmetu, dizajn torbe, uzorak za tekstil). Tehnika: Ručni crtež (flomasteri, tuš, kolorirani papir) ili digitalni dizajn.

ZADATAK 7: Brončano doba kao modna inspiracija Osmisli vlastiti dizajn ženske i muške suvremene modne odjevne kombinacije inspirirane brončanim dobom. Uključi prepoznatljive motive, boje i materijale tog razdoblja. Tehnika: flomasteri ili digitalno (Procreate / Sketchbook)

Preporuke za rad Istraži vizualne izvore Pregledaj primjere iz prezentacije: Egtved djevojka, minojske freske, figurice, nakit, oruđe. Obrati pažnju na kroj, materijale, ornamentiku, pojaseve, nakit, oblik suknji i tunika. Odaberi inspiraciju Hoćeš li tvoj dizajn više nalikovati nordijskom, egejskom ili mikenskom stilu? Inspiriraj se stvarnim arheološkim nalazima, ali im dodaj svoj modni pečat.

ZADATAK 8: Dodir prošlosti Izradi taktilni kolaž (ili reljefnu skicu) inspiriran ornamentikom predstavljenih figurica, nakita ili freski. Koristi teksture tkanina, zlatni papir, konac, žicu itd. (Prilog inspiracije)

Preporuke za rad:

• Odaberi inspiraciju (figurica, nakit, freska) te identificiraj ključne motive ili uzorke.
• Prikupi materijale: tkanine, koncima, žice, zlatni papir.
• Planiraj kompoziciju na papiru ili kartonu – gdje ide koji sloj i kako će funkcionirati zajedno.
• Sloj po sloj: prvo veći komadi tkanina, zatim detalji, teksturalni dodaci.
• Razmisli o bojama i kontrastu: koristeći boje iz inspiracije (npr. oker, zlatna, prirodni tonovi).

PONAVLJANJE I REFLEKSIJA Na listić ili u bilježnicu zapiši: 3 stvari koje si naučio/la o odijevanju u brončanom dobu 2 stvari koje su te iznenadile ili koje nisi očekivao/la 1 pitanje koje ti je ostalo nerazjašnjeno ili bi želio/la istražiti dalje

Rubrika za formativno vrednovanje, zadatak 1: Stilski tragovi prošlosti

17–20 bodova – izvrstan rad 12–16 bodova – dobar rad s prostorom za napredak ≤11 bodova – potrebno ponovno doraditi

Rubrika za formativno vrednovanje, zadatak 2: Prikaz ženskog i muškog odijevanja iz brončanog doba (sketchbook)

17–20 bodova – odlično svladan zadatak, s izraženim razumijevanjem i kreativnošću12–16 bodova – zadatak uglavnom uspješno izveden, prostor za dodatni razvoj ≤11 bodova – potrebno dodatno usmjeravanje i dorada rada

Vršnjačko vrednovanje, zadatak 3: Vizualni esej – Mary Katrantzou i minojska kultura Pažljivo pogledaj rad para ili učenika kojem ocjenjuješ rad. Zabilježi svoje dojmove i odgovori iskreno i poticajno. Povezanost s temom (zaokruži ikonicu ispred tvrdnje): Odlično, jasno se vidi povezanost Mary Katrantzou i minojske kulture Djelomično, neka povezanost postoji, ali nije dovoljno jasna Slabo, nisam prepoznao/la povezanost s minojskom kulturom Vizualni dojam: Što ti se posebno svidjelo u dizajnu (boje, raspored, slike…) _____________________________ Kreativnost: Na koji je način rad bio drugačiji, zanimljiv, osoban? ______________________________________ Objašnjenja: Jesu li objašnjenja uz vizualni esej bila jasna i korisna? ____________________________________ Prijedlog za poboljšanje: Što biste predložili za sljedeći put da njihov rad bude još bolji? ___________________

Formativno opisno vrednovanje, zadatak 4: Minojska moda u crtežu (sketchbook)

Samovrednovanje, zadatak 5: Prezentacija izgleda mikenske žene i ratnika korištenjem igre (link): https://games.mthv.gr/mth-clothes/#Kako sam se osjećao/la dok sam radio/la zadatak? (zaokruži) Bio mi je zanimljiv i zabavan, volio/la bih više ovakvih zadataka Bilo je korisno i drugačije, ali treba mi više vremena za snalaženje Nisam se snašao/la najbolje, više volim klasične zadatke Kako sam se osjećao/la dok sam radio/la zadatak? (zaokruži) Sve sam sam/a istražio/la i odabrao/la odjeću Radio/la sam u paru, ali smo se ravnomjerno dogovarali Trebao/la sam pomoć ili preuzeo/la ideje od nekog drugog Što sam novog naučio/la kroz ovaj zadatak? _________________________________________________________

Vršnjačko vrednovanje, zadatak 6: Dizajn inspiriran ilirskom baštinom Označi tvrdnju:

Sumativno vrednovanje, zadatak 7: Brončano doba kao modna inspiracija

17 – 20 bodova: Izvrsno (rad je iznimno kreativan, tehnički kvalitetan i jasno pokazuje razumijevanje teme).13 – 16 bodova: Vrlo dobro (većina kriterija je ostvarena; rad je kvalitetan s manjim nedostacima). 9 – 12 bodova: Dobro (osnovni zahtjevi zadatka su ispunjeni, ali prisutni su tehnički i/ili sadržajni nedostaci). 7 – 8 bodova: Dovoljan (zadatak je djelomično ostvaren; razumijevanje teme i izvedba su ograničeni). 0 – 6 bodova: Rad ne zadovoljava osnovne kriterije; potrebna značajna dorada.

Sumativno vrednovanje, zadatak 8: Dodir prošlosti

18 – 20 bodova: 5 (odličan)15 – 17 bodova: 4 (vrlo dobar) 11 – 14 bodova: 3 (dobar) 8 – 10 bodova: 2 (dovoljan) 0 – 7 bodova: 1 (nedovoljan)

HVALA NA PAŽNJI!