Prapovijest - željezno doba

Nastavni predmet: Povijest odijevanja, 4. razred, dizajn odjeće NASTAVNA CJELINA: PRAPOVIJEST Nastavna tema: PREGLED RAZVOJA ODIJEVANJA KROZ RAZDOBLJE PRAPOVIJESTI Nastavna jedinica: Karakteristike i elementi odijevanja željeznog doba, 2 nastavna sata Priredile: Suzana Škojo, Sandra Bačić, rujan 2024.

Primjer inovativnog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnog sadržaja i dizajna kostima

OPIS I PRIMJENA DIGITALNOG OBRAZOVNOG SADRŽAJA Digitalni obrazovni sadržaj obrađuje karakteristike odijevanja u željeznom dobu prema tri kulturna kruga: Kelti, Skiti i Iliri. Učenici istražuju odjevne elemente, materijale i nakit tih naroda te analizom vizualnih i arheoloških izvora razvijaju vlastite interpretacije u području modnog dizajna, kostimografije i dizajna nakita. Radom na zadacima koji potiču istraživački rad, kritičku analizu i kreativno izražavanje učenici povezuju povijesno nasljeđe sa suvremenim dizajnerskim pristupima. Sadržaj je osmišljen u skladu s načelima suvremenog poučavanja i vrednovanja u području kulturno-povijesnih tema i dizajna kostima, pri čemu integrira istraživački pristup, vizualnu analizu, likovno stvaralaštvo, ponavljanje i refleksiju te različite oblike vrednovanja. Primjena u nastavi: – primjena kao tematski fokusirana nastavna jedinica (2–4 nastavna sata) – integracija u cjelinu o starim civilizacijama u okviru povijesti odijevanja – mogućnost proširivanja u obliku projektne ili blok-nastave (do 6 sati) – međupredmetno povezivanje s likovnom umjetnošću, poviješću, hrvatskim jezikom, filmskom umjetnošću – uvod u istraživačke zadatke i portfolio radove iz područja kulturne baštine i modne inspiracije

MEĐUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije. ikt C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju. ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje. ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ osr A.5.3. Razvija svoje potencijale. osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu. osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.

MEĐUPREDMETNE TEME UČITI KAKO UČITI uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje. ODRŽIVI RAZVOJ odr A.5.1. Kritički promišlja o povezanosti vlastitoga načina života s utjecajem na okoliš i ljude. odr B.5.2. Osmišljava i koristi se inovativnim i kreativnim oblicima djelovanja s ciljem održivosti.

ISHODI UČENJA - prepoznati ključne karakteristike odijevanja u kulturama željeznog doba (Kelti, Skiti, Iliri) - usporediti materijale, ukrase i funkcije odjeće unutar različitih kulturnih krugova - analizirati simboliku i vizualne motive prisutne u arheološkim nalazima i rekonstrukcijama - oblikovati vlastiti dizajn modnog dodatka, kostima ili ukrasa nadahnutog željeznim dobom - povezati estetske vrijednosti povijesnih artefakata sa suvremenim dizajnerskim pristupima - reflektirati vlastiti rad i doprinos kroz elemente samovrednovanja i vršnjačke razmjene

AKTIVNOSTI ZA UČENIKE

• Likovna rekonstrukcija keltskog odjevnog predmeta s karakterističnim uzorcima i oblicima
• Dizajn filmskog kostima inspiriran željeznim dobom (skice, opis, materijali)
• Izrada skice nakita s elementima preuzetim iz ilirske i skitske ornamentike
• Usporedba odjevnih i simboličkih razlika između Skita i Kelta (npr. ratnici, žene, društveni status)
• Mini moodboard (kolaž inspiracije): željezno doba u suvremenoj kolekciji (teksture, boje, materijali)
• Povezivanje kulturnih vrijednosti naroda željeznog doba s današnjim modnim izrazom (esej ili kraći zapis)

Vrednovanje aktivnosti: Nalazi se na kraju obrazovnog sadržaja Napomena za nastavnike: Zbog opsega aktivnosti i vremenskih mogućnosti preporučuje se odabir zadataka u skladu s interesima i sposobnostima učenika kao i prema organizacijskim preferencijama nastavnika. Aktivnosti se mogu modularno kombinirati ili provoditi diferencirano čime se potiče autonomija u učenju i kreativni izražaj svakog učenika.

Prapovijesna Europa: Kameno doba – (od 2 500 000 god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.) Bakreno doba ili eneolitik (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) Brončano doba – od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr. Željezno doba – od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.

Željezno doba – od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr.

Alexander McQueen, jesen/zima 2017. (pogledaj video modne revije, klikni ovdje)

Kelti Izraz "Kelti" širok je krovni pojam koji se koristi za opisivanje raznih naroda koji su živjeli diljem europskog kontinenta od željeznog doba do kasne antike, a neki identificiraju keltske narode još od kasnog brončanog doba. Krovna terminologija "keltski" usvojena je kako bi se ti različiti narodi grupirali prema sličnim jezičnim i kulturnim praksama. Keltska umjetnost bila je bogat vizualni izraz kulturnog i ideološkog sustava keltskih naroda, koji su se prostirali diljem Europe. Umjetnost se temeljila na apstrakciji i stiliziranim motivima koji su bili zajednički keltskim skupinama, od Britanije do Balkana.

Kelti su voljeli jarke, blistave boje pa su svoje hlače i tunike bojali različitim bojama. Nosili su karirane i prugaste uzorke. Muškarci su nosili tunike i hlače, koje su se stezale remenom oko struka, dok su žene nosile duge suknje i haljine pričvršćene broševima. Djevojčice su se oblačile poput žena, a dječaci poput muškaraca.

Kelti su voljeli jarke, blistave boje pa su svoje hlače i tunike bojali različitim bojama. Nosili su karirane i prugaste uzorke. Muškarci su nosili tunike i hlače, koje su se stezale remenom oko struka, dok su žene nosile duge suknje i haljine pričvršćene broševima. Djevojčice su se oblačile poput žena, a dječaci poput muškaraca.

Ovaj vrlo dobro očuvani danski željeznodobni močvarni nalaz iz “Huldremosea”, koji potječe iz 2. stoljeća prije Krista pruža nam uvid u žensku odjeću sa šireg geografskog nordijskog područja. Odijevanje se sastoje od karirane vunene suknje i šala zajedno s dva kožna ogrtača. Analiza boja pokazala je da je izvorno suknja bila plava, a šal crvene boje.

Halštatska kultura se odnosi na razdoblje od 1200-450 pr. Kr., te keltskim narodima koji su živjeli u srednjoj Europi.

Ratnici halštatskog razdoblja nosili su brončane kacige s vrhom i kupolom, što je tipično za najranije keltske kacige pronađene u središnjoj Europi.

Latenska kultura je razdoblje koje datira oko 450. godine prije Krista do 50. godine i odnosi se na ljude koji žive u središnjoj i zapadnoj Europi, s nekim pomacima prema Irskoj i Britanskim otocima tijekom kasnijih stoljeća. Galija je bila središte kulture tijekom tog razdoblja, iako je općenito karakterizirana razmjenom unutar i oko mediteranske regije.

Latenska kultura je razdoblje koje datira oko 450. godine prije Krista do 50. godine i odnosi se na ljude koji žive u središnjoj i zapadnoj Europi, s nekim pomacima prema Irskoj i Britanskim otocima tijekom kasnijih stoljeća. Galija je bila središte kulture tijekom tog razdoblja, iako je općenito karakterizirana razmjenom unutar i oko mediteranske regije.

Rimljani su Keltima pripisali izum oklopa poznatog kao prstenasti oklop (lat. lorica hamata). Ovaj oklop se sastojao od željeznih prstenova koji su bili isprepleteni i učvršćeni zajedno kako bi tvorili tuniku za ojačavanje i zaštitu tijela od udaraca mačeva i drugih oružja. Prstenasta struktura je apsorbirala udarce, smanjujući mogućnost proboja mača kroz oklop.

Keltski poglavica i ratnici ranolatenske kulture, kasno 5. st. pr. Kr.

Zlatne ploče za cipele s groba poglavice Hochdorfa, Njemačka, oko 530. pr. Kr.

ELEMENTI RANE KELTSKE UMJETNOSTI

Spirale - najstariji oblik spirale je kao slovo S. Ove rane keltske pokretne spirale su se koristile za ukrašavanje korica mačeva i sl.

Vrsta uzorka prikazana na ovoj slici naziva se karo, s iznimkom dva uzorka u posljednjem retku koji se nazivaju koračnim uzorcima.

Gali su bili keltski narod iz Galije (povijesne regije zapadne Europe) tijekom željeznog doba i rimskog razdoblja (otprilike od 5. stoljeća pr. Kr. do 3. stoljeća nove ere). Gali su prakticirali politeističku religiju, obožavajući mnoge bogove prirode, šume, rijeka i rata. Druidizam je imao veliku ulogu u galskoj religiji, a druidi su bili svećenici, učitelji i sudci.

Gali su prakticirali politeističku religiju, obožavajući mnoge bogove prirode, šume, rijeka i rata. Druidizam je imao veliku ulogu u galskoj religiji, a druidi su bili svećenici, učitelji i sudci.

Arheolozi su pronašli nekoliko kipova galicijskih kraljeva, iz 3. stoljeća prije Krista, koji su nosili primitivni kilt na kojem se jasno vidi tartan uzorak koji se sastoji od iskrižanih vodoravnih i okomitih traka.

Razvoj Rimske Republike iz grada države u svjetsku silu koja je kontrolirala velike dijelove moderne Italije, Galije i Španjolske, kao i druge dijelove Europe, mnogi vide kao izravnu posljedicu rimskog straha "keltske prijetnje". Pljačkanje Rima od strane Gala 386. pr. Kr. postalo je neizbrisivo utisnuto u rimsku psihu, a s tim strahom došla je i želja da se što je moguće više udalji grad Rim od svakog potencijalnog neprijatelja.

Sandala (kožna) Galo-Rimljana, (1. st. pr. Kr.)

Zadatak 1: Rekonstrukcija keltskog odjevnog predmeta Primjenom likovnih tehnika po izboru (npr. crtanje, slikanje, kolaž, digitalna ilustracija) izradi rekonstrukciju odjevnog predmeta inspiriranog keltskim uzorcima iz željeznog doba. Obrati pažnju na:

• boje koje su koristili Kelti npr. jarki tonovi (plava, crvena)
• uzorke karakteristične za keltsko odijevanje (karirani i prugasti motivi)
• elemente odjeće (tunika, hlača, fibule, ukrasi…)

Zadatak 2: Odijevanje željeznog doba u kostimografskom konceptu Istraži kako se povijesni period željeznog doba prikazuje u filmskoj kostimografiji. Odaberi jedan film ili seriju koji se temelje na povijesnim događajima ili civilizacijama iz tog razdoblja (npr. filmovi ili serije o Keltima). Na temelju istraživanja i inspiracije iz filma, osmisli vlastiti filmski kostim za jednog od likova koji žive u željeznom dobu. Izradi skice kostima uz objašnjenje izbora materijala, boja i uzoraka. Uključi motive iz željeznog doba (npr. karirani uzorci, fibule, prirodni materijali kao vuna i koža…).

Skiti, nomadski ratnički narod koji je naseljavao stepske prostore sjeverno od Crnog mora tijekom željeznog doba. Izvorno su živjeli na području današnjeg južnog Sibira, a njihova je kultura cvjetala od oko 900. pr. Kr. do oko 200. pr. Kr., do kada su proširili svoj utjecaj na cijelu središnju Aziju - od Kine do sjevernog Crnog mora. Odijevali su se prilagođeno čnomadskom načinu života i oštrim klimatskim uvjetima stepske regije.

„Tigrahauda Saka. 5. stoljeće pr. Kr. (skica rekonstrukcije odjeće). MV Gorelik. 1985. Papir, akvarel, karton, drvo.” Slika prikazuje skicu rekonstrukcije odjeće koju su nosili Tigrahauda Saka, skupina Skita (nomadskog naroda). Ilustracija prikazuje detaljne i šarene odjevne predmete izrađene od različitih materijala koji odražavaju kulturni i umjetnički stil tog vremena.

Skiti su koristili različite prirodne materijale u izradi odjeće: koža i krzno, vuna

Skitski muškarci nosili su dugačke vunene tunike s pojasom oko struka. Hlače su bile standardni odjevni predmet, često izrađene od vune ili kože, što je omogućilo lakše kretanje na konju, budući da su Skiti bili poznati kao konjanici.

Skitski ratnici i plemići nosili su bogato ukrašene plašteve od vune ili krzna, pričvršćene na ramenu zlatnim ili brončanim fibulama.

Rekonstrukcija skitskog strijelca

Zlatna našivena odjevna aplikacija u obliku dva skitska strijelca

Kacige i kape:

• frigijska kapa
• kožna kapa ukrašena metalnim detaljima
• kaciga prekrivena metalnim detaljima

Sva smrznuta skitska tijela koja su do sada ispitana s različitih mjesta teško su tetovirana. Dizajni su pokrivali ruke, noge i gornji dio torza. Uključuju fantastične životinje koje se bore, nizove ptica i jednostavne točkice koje podsjećaju na modernu akupunkturu.

Linijski crteži tetovaža na skitskom čovjeku.

Zadatak 3: Usporedna analiza: Skiti i Kelti (odjeća, simbolika, društvo) U paru ili maloj skupini stražite i usporedite odjevne razlike između naroda Skita i Kelta. Usredotočite se na:

• izgled ratnika i žena

• korištene materijale

• oblik i simboliku odjeće i nakita

• vidljive znakove društvenog statusa

Izradite usporednu tablicu: Odgovorite na pitanje: Koje su kulturne vrijednosti posebno izražene odijevanjem svakog naroda?

Tijekom 7. stoljeća pr. Kr., početkom željeznog doba, Iliri se pojavljuju kao etnička skupina s posebnom kulturom i umjetničkim izričajem. Iliri su bili vješti mnogim poslovima pa tako i u izradi zlatnog, srebrnog i brončanog nakita: narukvice, fibule, privjesci, ogrlice, ukrasne kopče i sl. Brojni su primjerci ilirskog nakita od jantara . Izrađivali su se od početka željeznog doba oko 1000. pr. Kr., a njihova se proizvodnja nastavila kroz tisućljeće. Nalaze se u gotovo cijelom Iliriku , od Slovenije na sjeveru, do Albanije i Sjeverne Makedonije na jugu. Posebno je zanimljiva skupina malih ljudskih i životinjskih figura izrađenih od jantara.

Prikaz odjeće i nakita ilirske plemkinje, negdje od 6. do 4. stoljeća pr. Ilustracija se temelji na grobovima i artefaktima pronađenima u Donjoj Dolini, Ribiću, Zatonu, Gorici… Predmeti uključuju veo s ukrašenom metalnom vrpcom, velike naušnice s obručima, kružne fibule, ogrtač, haljinu dugih rukava s plisiranom suknjom, ogrlicu od jantara u obliku trokuta, široki pojas ukrašen metalnim nitnama i brončane narukvice. Stilovi odijevanja temelje se na ilustracijama iz starogrčke umjetnosti, kao i na opisima ilirske odjeće iz grčke i rimske književnosti.

https://dinosaursandbarbarians.com/2018/11/06/book-preview-illustrations-from-the-great-illyrian-revolt/

“Glasinački ratnik” Riječ je o ilirskom plemiću koji je živio u 7. stoljeću prije Krista, a čiji je grob otkriven na Glasincu u Bosni. Osim kostura, u grobu se nalazio i nakit, mač s brončanom drškom, dva koplja, par visoko ukrašenih brončanih ploča (oklop za potkoljenicu) i, čini se, ostaci košulje koja je bila pričvršćena s nizovima metalnih klinova kao rani oblik prsluka. Materijal od kojeg je napravljena košulja je istrulio, ali je vjerojatno bila koža ili neka debela tkanina.

https://dinosaursandbarbarians.com/2018/11/06/book-preview-illustrations-from-the-great-illyrian-revolt/

Ilirski ratnici

Dalmati ili Delmati bili su ilirsko pleme, koje je bilo u srodstvu sa sjevernim Panoncima i istočnoilirskim plemenima. Njihov naziv "Delmatae" je povezan s albanskom riječi "delmë, dele" što na engleskom znači ovca. Bili su pastiri i stočari. Iako arheologija pokazuje da je njihova materijalna kultura bila arhaičnija od drugih ilirskih plemena, njihova proizvodnja oružja bila je prilično napredna. Također su bili poznati po krznenim kapama.

Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija), skica David Boquelet

Panonci (latinski: Pannonii) je bio zajednički naziv za skupinu kulturno sličnih plemena srodnih Ilirima, koji su nastanjivali južni dio onoga što je kasnije bilo poznato kao rimska provincija Panonija, južno od rijeke Drave (Dravus), i sjeverni dio​​​ buduće rimske provincije Dalmacije.​​​

Liburni su bili pomorski i trgovački narod koji je živio na sjevernom Jadranu (današnja Hrvatska, područje Istre i Kvarnera). Poznati su po svojim brodovima – liburnama – koje su kasnije preuzeli i Rimljani. Društvo im je bilo slojevito, s jasno izraženim statusom žena (poznate „liburnske svećenice“). Njihova materijalna kultura svjedoči o snažnim kontaktima s Etrurcima, Grcima i Ilirima.

Liburni,Cippus, Zadar

Zavjetni spomenik Janu s područja Liburnije nalazište Zvonigrad – Palanka, blizu vrela Zrmanje

Odjeća Liburna bila je jednostavna, izrađena od vune i lana, a boje su bile prirodne – tamne, zemljane nijanse. Nakit je bio izrađen najčešće od brončane žice – spiralni oblici, obruči, narukvice i fibule. Karakterističan ukras: tzv. liburnska naušnica – s dvostrukim lukom i stiliziranim završecima. Ukrašavanje nije bilo samo estetsko – nakit je označavao status, pripadnost i vjerovanje.

Pektoral iz Nina: a) gornja „ptičja lađa“; b) donja „ptičja lađa“. Arheološki muzej Zadar (foto: M. Parica, 2011).

Zadatak 4: Ilirski nakit Istraži karakterističan ilirski nakit iz željeznog doba npr. fibula, narukvica ili ogrlica. Na temelju istraživanja predstavi crtežom dizajn ilirskog nakita koristeći olovku ili olovke u boji. Obrati pažnju na:

• oblike nakita (fibule, narukvice…)
• materijale koje su koristili (bronca, srebro, jantar)
• ukrasne motive (spirale, geometrijski uzorci).

Uz crteže napiši kratak opis nakita – njegovu svrhu i simboliku u ilirskoj kulturi.

Zadatak 5: Moodboard (kolaž inspiracije), željezno doba u suvremenoj kolekciji Odaberi jedan od naroda željeznog doba (Kelti, Skiti ili Iliri) i izradi mini moodboard za suvremenu modnu kolekciju inspiriranu njihovom estetikom. Moodboard treba sadržavati:

• najmanje 3 slike materijala, uzoraka, tekstura
• paletu boja inspiriranu arheološkim nalazima
• kratke opise inspiracije za 1–2 modna detalja (npr. „ovaj uzorak reinterpretira spiralu s ilirske naušnice“)

Način izrade: ručno na papiru (izrezivanje iz časopisa, bojanje) ili digitalno (npr. Canva, Genially, PowerPoint) Napiši i ime kolekcije te kratak slogan koji je opisuje (do 15 riječi).

Zadatak 6: Povezivanje sa suvremenim modnim izražavanjem Napiši kratki esej na temu: Na koji način odjeća naroda željeznog doba (Skiti, Kelti, Iliri) izražava identitet, status i vrijednosti tadašnjeg društva? Kako danas koristimo odjeću za slične ili različite poruke? Uključi barem:

• jedan povijesni primjer (npr. nakit za status, boje tkanine, simboli)
• usporedbu s današnjim primjerom (modni brand, društveni pokret, trend)
• osobno mišljenje: Što odjeća može reći o čovjeku danas, a što je govorila tada?

Zadatak 6: Povezivanje sa suvremenim modnim izražavanjem Napiši kratki esej na temu: Na koji način odjeća naroda željeznog doba (Skiti, Kelti, Iliri) izražava identitet, status i vrijednosti tadašnjeg društva? Kako danas koristimo odjeću za slične ili različite poruke? Uključi barem:

• jedan povijesni primjer (npr. nakit za status, boje tkanine, simboli)
• usporedbu s današnjim primjerom (modni brand, društveni pokret, trend)
• osobno mišljenje: Što odjeća može reći o čovjeku danas, a što je govorila tada?

Sumativno vrednovanje (zadatak 1): Rekonstrukcija keltskog odjevnog predmeta

11–12 bodova (odličan, 5) 9–10 bodova (vrlo dobar, 4) 7–8 bodova (dobar, 3) 5–6 bodova (dovoljan, 2) 0–4 boda(nedovoljan, 1)

Sumativno vrednovanje (zadatak 2): Odijevanje željeznog doba u kostimografskom konceptu

18–20 bodova (odličan, 5) 15–17 bodova (vrlo dobar, 4) 12–14 bodova (dobar, 3) 9–11 bodova (dovoljan, 2) 0–8 bodova (nedovoljan, 1)

Vršnjačko vrednovanje (zadatak 3): Usporedna analiza: Skiti i Kelti (odjeća, simbolika, društvo) Vrednujte tablicu druge skupine prema sljedećim pitanjima:

• Jesu li podaci jasni i informativni?
• Jesu li prepoznate ključne razlike između Skita i Kelta?
• Je li odgovor na pitanje o kulturnim vrijednostima potkrijepljen konkretnim primjerima?

Označite svaku stavku ✔ ili ✖ i dopišite kratki komentar ili prijedlog za poboljšanje.

Samovrednovanje (zadatak 4): Ilirski nakit Označi svaku tvrdnju ✔ (izvršeno) ili ✖ (nije izvršeno):

• Prikazao/la sam prepoznatljive oblike nakita (npr. fibule, narukvice).
• Uključio/la sam materijale koje su koristili Iliri (npr. bronca, jantar).
• U crtežu sam koristio/la uzorke i motive karakteristične za Ilire (spirale, geometrijski ornamenti).
• Napisao/la sam kratak opis koji objašnjava svrhu i simboliku nakita.
• Moj crtež je uredan, čitljiv i jasno komunicira ideju.

Vršnjačko vrednovanje (zadatak 5): Moodboard (kolaž inspiracije), željezno doba u suvremenoj kolekciji Promatri moodboard svog para/prijatelja i odgovori: Jedna stvar koja mi se jako svidjela: ______________________________________________________ Jedna stvar koju bih dodatno razvio/la: ___________________________________________________

Sumativno vrednovanje (zadatak 6): Esej - povezivanje sa suvremenim modnim izražavanjem

18–20 bodova (odličan, 5) 15–17 bodova (vrlo dobar, 4) 12–14 bodova (dobar, 3) 9–11 bodova (dovoljan, 2) 0–8 bodova (nedovoljan, 1)

HVALA NA PAŽNJI!