Module 3 HR

Modul 3 Inkluzivna obrazovna okruženja usmjerena na zapošljivost

Sadržaj MODULa

Uključivanje volontera

Društveno-politički aspekti

Uključivanje obitelji izajednice

Pedagoški aspekti

Evaluacija i praćenjeinkluzije

Metode rada s odabranim ciljnim skupinama

Sigurno obrazovnookruženje

01

Društveno-politički aspekti

3.1 Društveno-politički aspekti

Ova prezentacija prikazuje primjere dobre prakse iz Češke Republike.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Zaklada za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Zapošljavanje uz podršku

+ INFO

Cilj pružene usluge je

3.1 Društveno-politički aspekti

Zapošljavanje uz podršku

Ciljevi zapošljavanja uz podršku za osobe s invaliditetom

Ovaj video prikazuje lokalnu veterinarsku kliniku koja je prilagodila radna mjesta mladim odraslim osobama s invaliditetom, kako bi se istodobno zadovoljile potrebe klinike i uvažile sposobnosti zaposlenika.

ZADATAK

3.1 Društveno-politički aspekti

Stvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom

Refleksija o videozapisu

Pitanja:

• Što je zapošljavanje uz podršku i kako se razlikuje od drugih modela zapošljavanja osoba s invaliditetom?
• Koja su temeljna načela i vrijednosti na kojima se temelji zapošljavanje uz podršku?
• Opišite faze procesa zapošljavanja uz podršku, od početne procjene do zadržavanja zaposlenja. Kako se korisnicima pruža podrška u svakoj od tih faza?
• Koje su uobičajene prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju pri traženju zaposlenja i na koji način zapošljavanje uz podršku pomaže u njihovu prevladavanju?

02

Pedagoški aspekti

3.2 Pedagoški aspekti

Pedagoški aspekti inkluzivnog obrazovanja za zapošljivost osoba s invaliditetom uključuju sljedeće točke:

• Mentalna dobrobit učenika • Poštivanje načela inkluzivnog obrazovanja

• Podrška školskog savjetodavnog centra • Suradnja savjetodavnih službi

Poštivanje načela inkluzivnog obrazovanja

Mentalna dobrobit učenika

Rana i primjereno usmjerena intervencija

Misli se odražavaju u ponašanju i djelovanju

Uvodno pitanje za razmišljanje: Što može osnažiti odgojno-obrazovnog djelatnika da vjeruje kako može učinkovito obrazovati učenika s teškoćama i/ili invaliditetom na način koji će pridonijeti njegovoj budućoj zapošljivosti?

3.2 Pedagoški aspekti

Pitanje za razmišljanje: Jesam li dovoljno otvoren/a za ideju inkluzivnog obrazovanja i znam li kako ga provesti u praksi?

U tome vam mogu pomoći sljedeći koraci:

Upravljanje učenjem

Imam iskustvo i znanje!

Provodim obrazovnu dijagnostiku!

Upravljam učenjem!

Imam plan!

Pitanje za razmišljanje: Mogu li učinkovito raditi u skladu s potrebama svojih učenika?

3.2 Pedagoški aspekti

Kartice dječjih potreba

Školska savjetodavna podrška

Pitanje za razmišljanje: Koju mrežu podrške mogu koristiti ako nisam siguran/na kako odgovoriti na specifične potrebe svojih učenika?

3.2 Pedagoški aspekti

"Profil na jednoj stranici"

Uključuje 3 područja

„Profil na jednoj stranici” - primjer

+ INFO

03

Metode rada s odabranim ciljnim skupinama

3.3 Metode rada s odabranim ciljnim skupinama

Usredotočujemo se na četiri metode:

Individualno zapošljavanje uz podršku

Planiranje usmjereno na osobu

Obučiti pa zaposliti vs Zaposliti pa obučiti

Tranzicijski programi

04

Sigurno obrazovnookruženje

3.4 Sigurno obrazovno okruženje

Sigurnost

Rizici su rast

Sigurnost u obrazovanju

Što pomaže sigurnosti u obrazovanju

3.4 Sigurno obrazovnookruženje

Sposobnost konstruktivnog suočavanja s pogreškama i korištenja povratnih informacija za razvoj

Rezultat učenja je PROMJENA

Polazište ove kompetencije je: • uvjerenje da osoba koju se procjenjuje ima dobre namjere i sposobna je za razvoj• uvjerenje da su pogreške dio života i često najbolja prilika za rast• spremnost na zajedničko traženje načina razvoja s osobom koju se procjenjujeUčinkovitost učenja stoga se vrednuje procjenom razlike u napretku.

Pitanja za Vas:

Prisjetite se situacije kada vas je netko procijenio, a ta je procjena pomogla vašem osobnom razvoju. Kakva je to bila procjena? Što je procjenjivač učinio da vam pomogne u razvoju?

3.4 Sigurno obrazovnookruženje

Vrednovanje može

3.4 Sigurno obrazovnookruženje

Upravljanje rizicima

Polazišne točke

Dok nastojimo razvijati i unaprjeđivati ključne kompetencije, nikada u potpunosti ne izbjegavamo rizike. Potpuno uklanjanje rizika i jest iluzija, a ujedno bi zaustavilo razvoj kojem težimo. Zato nije riječ o uklanjanju rizika, nego o njihovom upravljanju na način da potiču razvoj i da pritom ne uzrokuju preveliku štetu.

Rizik je dobar sluga, ali loš gospodar.

3.4 Sigurno obrazovnookruženje

+ INFO

Pet područja na koja treba obratiti pažnju prilikom mapiranja:

Prevencija rizika - mapiranje rizika

Koraci u izradi karte rizika:• izradite je sami kao voditelj• raspravite u timu i s sudionicima• poduzmite mjere koje imaju smisla• pohranite rezultate• postupno uspoređujte kartu s stvarnom situacijom i prilagođavajte intervencije prema potrebi• koristite izvorne rezultate prilikom evaluacije aktivnosti• ne zanemarite mjesta gdje se „ništa ne događa“ (npr. prijelazi, odmori, obroci)

+ INFO

U svakom području postavite sebi pitanja kao vodič

Pitanja za Vas: Gdje biste se smjestili na ljestvici?Gdje se najčešće nalazite?

3.4 Sigurno obrazovnookruženje

Ako dođe do incidenta

NAKNADNA ANALIZA DOGAĐAJA Stvoriti kulturu dijeljenja pogrešaka, a ne traženja krivca Što ćemo sljedeći put učiniti drugačije? Fokus na analizu uzroka – raditi na pogreškamaPogreške su prihvatljive ako ih shvaćamo kao prilike za učenje

Example

Što smatramo incidentom?

Analiza osnovnog uzroka

Pitanja za vas:: Odredite sami: Koji je za vas osobno najveći rizik? Za što inače osjećate najveću osobnu odgovornost?

3.4 Sigurno obrazovno okruženje

Prevencija konflikta

grupna pravila

povjerenje

komunikacija

konstruktivno rješavanje sukoba

Pitanja za Vas: Imenujte za sebe - Što za vas znači sukob? Predstavlja li sukob za vas više prijetnju ili priliku?

3.4 Sigurno obrazovno okruženje

Rješavanje sukoba

Pitanje za Vas: Što vama pomaže u rješavanju sukoba?

3.4 Sigurno obrazovno okruženje

Izgradnja povjerenja – kako to postići?

pogreške

transparentne informacije

različitosti kao prilike

pouzdanost

osjećaj pripadnosti

poštovanje

dobri odnosi

zajednička iskustva

što nam je zajedničko

Pitanja za Vas: Tko je osoba kojoj osobno vjerujem? Kako je ta osoba zadobila moje povjerenje?

05

Uključivanje volontera

3.5 Uključivanje volontera

3.5.1 Važnost volontiranja u podršci mladima u riziku od školskog neuspjeha

Pitanja

Pogledajte videozapise i razmislite o sljedećim pitanjima.

Videozapis za facilitiranje aktivnosti

Video 3

Video 1

Video 2

Razmislite o svojim odgovorima na pitanja u nastavku te ih zapišite ili raspravite u parovima ili manjim skupinama:

Pitanja

Ima li sličnosti?

3.5 Uključivanje volontera

3.5.2 Ciljevi i važnost suradnje

Pitanje: Kako uspostaviti učinkovitu suradnju između volontera i osobe u riziku od školskog neuspjeha koja će dovesti do postavljenih ciljeva?

Ciljevi i važnost suradnje

Razmisli:

3.5 Uključivanje volontera

3.5.3 Rizici suradnje i postavljanje pravila

Neodgovarajuće granice u odnosu između volontera i korisnika.

Neprikladnost volontera za projekt

Nasilje u kontekstu suradnje (fizičko i / ili verbalno)

Kršenje dogovorenih pravila suradnje od strane jedne ili obje uključene strane.

Nedovoljna ili potpuno izostala motivacija za suradnju kod volontera ili korisnika.

Iznenadna prepreka u suradnji

Aktivnost

3.5 Uključivanje volontera

3.5.4 Podrška volonterima kroz superviziju

Cilj supervizije je

Teme supervizije mogu obuhvaćati

3.5 Uključivanje volontera:Kada je pravo vrijeme za superviziju?

... ljudi reagiraju drugačije na naše ponašanje nego što smo zamislili

... osjećamo sukob između svojih očekivanja i stvarnosti

... nismo sigurni jesmo li postupili ispravno

... mislim u sebi: zašto to još uvijek ne radim kako treba, zašto nema promjene?

... osjećamo ljutnju, razočaranje, tjeskobu, krivnju ili sram (jake emocije)

... uvijek mi nešto prolazi kroz glavu, nosim negativne misli kući

Aktivnost

3.5 Uključivanje volontera

3.5.5 Koordinacija volontera – suradnja i podrška

Koordinator volontera ključna je osoba u provedbi volonterskih projekata.Glavne zadaće u odnosu na volontere uključuju:

Doseg

Odabir

Edukaciju

Evaluaciju

Također uključuju kontinuiranu podršku, prepoznavanje i vrednovanje njihova doprinosa, stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja, osiguravanje dodatnih edukacija i supervizije te praćenje poštivanja etičkih standarda i drugih utvrđenih pravila volonterskog djelovanja.

06

Uključivanje obitelji izajednice

3.6 Uključivanje obitelji izajednice

Tko se sve može uključiti?

U prethodnom smo dijelu spomenuli pojam umrežavanja, no postavlja se pitanje - s kim zapravo možemo ili trebamo se umrežiti? Inspiraciju za razmišljanje o potencijalnim partnerima možete pronaći u kratkom videu koji slijedi.

Suradnja s lokalnim zajednicama i organizacijama

3.6 Uključivanje obitelji izajednice

Vježba – koje aktere mogu uključiti?

• U prethodnom ste videu mogli vidjeti koje sve aktere možemo uključiti u pružanje podrške učeniku s invaliditetom ili drugim teškoćama. • Izvori podrške* razlikuju se od zemlje do zemlje – temelje se na lokalnim običajima, imaju različite tradicije, socio-političke okolnosti, zakonodavni okvir i institucionalne prakse.

The role of individual actors

Refleksija

3.6 Uključivanje obitelji izajednice

Uloga pojedinih aktera

U nastavku se nalazi poveznica na kratak video koji prikazuje uloge različitih osoba uključenih u proces podrške mladima s invaliditetom ili drugim teškoćama pri prijelazu iz obrazovanja na tržište rada.

3.6 Uključivanje obitelji izajednice

Mogućnosti primjene različitih tehnika socijalnog rada

Primjeri ekomapa:

+ INFO

+ INFO

Vježba

3.6 Uključivanje obitelji izajednice

• U kratkom videu možete vidjeti na koji se način roditelji mogu uključiti u proces i kako s njima komunicirati:

Stvaranje mreže podrške za učenike i njihove obitelji; povezivanje učenika i njihovih obitelji s onima koji imaju slične teškoće.

3.6 Uključivanje obitelji izajednice

Važnost drugih izvora podrške u procesu uključivanja učenika/studenata s teškoćama u zdravlju, invaliditetom ili drugim teškoćama na tržište rada

Druge aktivnosti samopomoći

Grupe samopomoći

ZADATAK

ZADATAK

• Alternativno, riječ je o stručnim subjektima koji, osim profesionalne pomoći (npr. savjetovanja) ili edukacije njegovatelja, mogu povezati roditelje djece s invaliditetom – primjerice, u Češkoj Republici to je Udruga roditelja i prijatelja djece s invaliditetom.

07

Evaluacija i praćenjeinkluzije

3.7 Evaluacija i praćenjeinkluzije

Načela inkluzivnog vrednovanja

Redovita evaluacija inkluzivne prakse

Savjet

+ INFO

3.7 Evaluacija i praćenjeinkluzije

Okvir - pokazatelji za inkluzivnu evaluaciju

+ INFO

U nastavku se možete upoznati s osnovnim pokazateljima inkluzivnog obrazovanja, koji su detaljnije definirani u relevantnim dokumentima:

Školsko zakonodavstvo

multidisciplinarni timovi za procjenu

Dizajn procjene

NASTAVNICI

UČENICI

RODITELJI

škola

3.7 Evaluacija i praćenjeinkluzije

Samoprocjena

• Samoprocjena je sastavni dio procesa vrednovanja – usmjerena na izgradnju sustava i pružanje podrške školama u provođenju vlastite samoprocjene. • U nastavku se nalazi poveznica na video koji govori o Alatu za samoprocjenu s ciljem unapređenja inkluzije:

3.7 Evaluacija i praćenjeinkluzije

Povratna informacija

Zašto su povratne informacije važne?

Načini dobivanja povratnih informacija

ZADATAK

3.7 Evaluacija i praćenjeinkluzije

Kako možete sami dobiti povratne informacije od učenika/studenata i roditelja

Savjet za prikupljanje povratnih informacija

Povratne informacije od učenika/studenata

Povratne informacije od roditelja

ZADATAK

2023-1-FR01-KA220-VET-000156509

Čestitamo, uspješno ste završili 3 od 5 modula!

Hvala na pažnji!

Planiranje usmjereno na osobu

Mogućnosti primjene planiranja:

• U socijalnim uslugama - za integraciju osobe u društvo, zapošljavanje te pronalaženje prirodne podrške u zajednici
• U školi - za uključivanje djece s invaliditetom ili teškoćama
• Za unaprjeđenje funkcioniranja timova

Osnovni principi:

Alati:

+ INFO

+ INFO

Kratki videozapisi na ovu temu:

Video 1

Video 2

Pitanje za razmišljanje: Što vas je u ovoj temi najviše zainteresiralo ili iznenadilo?

Zašto su povratne informacije važne?

• Povratna informacija ne bi trebala biti shvaćena kao kritika, već kao alat koji nam pomaže sagledati vlastiti rad iz nove perspektive, osobito kada djelujemo rutinski.• One nam mogu pružiti nove prijedloge i razmišljanja koja potiču naš profesionalni razvoj i time unapređuju naš pristup učenicima/studentima. • Povratne informacije pomažu nam poboljšati ili ukloniti ono što se često negativno ocjenjuje, ali i potvrditi da ono što se percipira pozitivno – radimo dobro.

Regular evaluation of inclusive practice:

Redovita evaluacija inkluzivne prakse predstavlja sastavni dio procesa inkluzije u školama.• U okviru inkluzivnog obrazovanja utvrđeni su ključni pokazatelji koji osiguravaju inkluzivnost pristupa, postupaka i praksi vrednovanja. • Evaluacija je zahtjevan proces koji se ne može u potpunosti obuhvatiti u okviru ove prezentacije; ovdje se navode osnovna pravila za redovitu evaluaciju te se upućuje na relevantne dokumente koji detaljno obrađuju ovu temu.

Načela inkluzivnog vrednovanja:

Europska agencija za razvoj obrazovanja osoba s teškoćama u razvoju navodi da:• Inkluzivno vrednovanje jasno doprinosi izbjegavanju segregacije time što se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegava isključivanje i etiketiranje te se fokus stavlja na načine učenja i poučavanja koji potiču inkluziju i uključivanje u redovno obrazovno okruženje. • Inkluzivno vrednovanje moguće je provoditi samo unutar odgovarajućeg političkog okvira, uz primjerenu organizaciju škole i podršku nastavnika s pozitivnim stavom prema inkluziji.

Rana i primjereno usmjerena intervencija može značajno pridonijeti uspješnom razvoju učenika

(www.blaznis-no-a.cz)

Pitanje za razmišljanje: Kako reagiram kada shvatim da s nekim učenikom nešto nije u redu?

Primjeri specifičnih situacija koje predstavljaju rizik u suradnji

• Klijent kontaktira volontera češće nego što je potrebno – primjerice putem telefona, e-pošte ili društvenih mreža, te ulazi u volonterov osobni prostor izvan dogovorenog okvira suradnje (npr. posjećuje njegova omiljena mjesta, prebivalište i sl.).
• Klijent iskazuje povećanu potrebu za povjerljivošću, dok volonter održava profesionalnu distancu – ili obrnuto, volonter prelazi granice odnosa, sastaje se s klijentom izvan dogovorenog vremena i prostora suradnje, te mu povjerava osobne ili intimne sadržaje iz vlastitog života.

Refleksija:

• Razmislite: Koje izvore podrške nemate, a vidjeli ste ih u videu?Koje izvore podrške imate, a nisu bili spomenuti?

• Postoji li možda izvor podrške koji nije spomenut u videu i koji još ne postoji u vašoj zemlji, ali smatrate da bi bilo poželjno uvesti ga u praksu?

Načini dobivanja povratnih informacija:

U praksi postoji niz mogućnosti za prikupljanje povratnih informacija: • od kolega koji prisustvuju našem radu, • od ravnatelja ili voditelja koji mogu nadgledati naš rad, • od inspekcijskih tijela (npr. školskih inspektorata), • od učenika/studenata, • od roditelja, • od ostalih institucija ili organizacija uključenih u obrazovni proces.

Usporedite svoje ideje i razmišljanja s navedenim motivacijama za volontiranje. Ima li nešto novo ili inspirativno za vas??

• Izraziti i provesti u djelo vlastite vrijednosti (npr. humanizam, socijalna pravda)
• Potreba da se doživi nešto novo, isproba nešto drugačije
• Razvijati vlastitu osobnost (ojačati samopouzdanje, odgovornost, kompetencije, biti bolji)
• Steći radno iskustvo, više prakse
• Razvijati socijalne potrebe (uspostaviti i proširiti međuljudske odnose)
• Zadovoljiti unutarnje potrebe (osjećaj važnosti, korisnosti, kontrole, utjecaja itd.)
• Osobni rast (rješavanje osobnih problema, osjećaja krivnje i sl.)

Misli se odražavaju u ponašanju i djelovanju

• „Svatko je genij. Ali ako ribu prosuđujete prema njezinoj sposobnosti da se penje na stablo, proživjet će cijeli život misleći da je nesposobna.” (Albert Einstein)
• Svaki učenik posjeduje vlastiti jedinstveni potencijal, a na okolini je da taj potencijal prepozna, njeguje i razvija.
• Važno je raditi na promjeni pristupa – stavova društva, roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika jer je njihova uloga ključna u stvaranju okruženja koje potiče uspjeh i osobni razvoj svakog djeteta.

Pitanje za razmišljanje: Mogu li prepoznati potrebe svojih učenika?

Važno je pronaći odgovarajuće mjesto i način komunikacije – putem medija, društvenih mreža, škola ili vjerskih zajednica – uz pružanje jasnih i razumljivih informacija.Promidžbene aktivnosti moraju biti ciljane, kontinuirane i dugoročne, kako bi se privukli motivirani i odgovorni kandidati.

Povratne informacije od učenika/studenata možete dobiti, primjerice:

• promatranjem tijekom redovitih aktivnosti, • analizom pisanih radova, • kroz grupne rasprave, • putem anonimnog upitnika.

Poštivanje načela inkluzivnog obrazovanja

Riječ je o metodi obrazovanja koja osigurava maksimalan razvoj svakog učenika, uzimajući u obzir njegove individualne potrebe i posebnosti.Inkluzivno obrazovanje temelji se na uvjerenju da svi učenici zaslužuju doživjeti uspjeh i radost učenja u školi.

Pitanje za razmišljanje: Mogu li u svom radu promicati obrazovnu pravednost i jednakost?

Aktivnost

Prisjeti se trenutka kada si bio/la u sličnoj situaciji i zapiši svoje misli ili razgovaraj o pitanju u paru ili grupi: Što ti je u tom trenutku bilo potrebno kako bi ti pomoglo poboljšati situaciju ili unaprijediti svoje mentalno blagostanje?

a) Učenje novih vještina potrebnih za ulazak na tržište rada

• Putovanje na posao i s posla
• Orijentacija u vremenu
• Komunikacija s poslodavcem i nadležnim institucijama
• Poznavanje radnih odnosa i važećeg zakonodavstva

(Rytmus, zapošljavanje uz podršku)b) Pronalaženje i zadržavanje posla u redovnim uvjetima

• Pomoć u pripremi za razgovor za posao i pratnja na razgovor
• Podrška u pregovorima s poslodavcem
• Potrebna pomoć na radnom mjestu

(Rytmus, zapošljavanje uz podršku)Misija usluge zapošljavanja uz podršku jest osigurati osobama s teškoćama / invaliditetom na tržištu rada takvu podršku da mogu raditi u istim uvjetima kao i ostali zaposlenici bez teškoća te međusobno dijeliti radne obveze i radno opterećenje.Usluga je besplatna.(FOSA, zapošljavanje uz podršku)

Druge aktivnosti samopomoći

• Uz klasične grupe samopomoći, postoje i druge aktivnosti samopomoćnog karaktera, poput tzv. „homesharinga” u Češkoj Republici.
• Homesharing je oblik zajedničke skrbi – moderan i prirodan sustav podrške obiteljima djece s intelektualnim ili višestrukim teškoćama. Povezuje obitelji koje dugoročno skrbe o djeci s invaliditetom s obiteljima ili pojedincima koji su voljni i sposobni dio svog slobodnog vremena posvetiti brizi o djetetu s invaliditetom u ulozi domaćina.
• Domaćin je pojedinac ili obitelj koja redovito prima dijete u svoj dom na unaprijed dogovoreno vrijeme – radi igre, šetnje, crtanja ili zajedničkog druženja. Nakon toga se dijete vraća svojoj obitelji.
• Na taj način dijete s intelektualnim ili višestrukim teškoćama stječe nove socijalne kontakte i vještine, dok njegova obitelj dobiva priliku za predah i obnovu snage.

Proces odabira treba biti individualiziran, usmjeren na motivaciju, integritet, kompetencije i prikladnost kandidata za rad s ciljnom skupinom.Kandidatima treba omogućiti dovoljno vremena da promisle o svojem interesu i spremnosti na suradnju, kako bi odluka bila promišljena i održiva.

Mentalna dobrobit učenika Vi ste često prvi koji primijeti znakove narušene dobrobiti i nelagode kod svojih učenika!

• Odgojno-obrazovni djelatnici ne samo da poučavaju učenike, već ih prate i tijekom njihova psihološkog razvoja.

• Zahvaljujući intenzivnom i svakodnevnom kontaktu s učenicima, nastavnici imaju jedinstvenu priliku prepoznati kada se dijete ili mlada osoba nalazi u kriznoj situaciji.

Mentalno zdravlje

Pitanje za razmišljanje: Mogu li biti dovoljno pažljiv/a da prepoznam znakove narušene dobrobiti i nelagode svojih učenika?

Što mi je važno: • Pohvala i nagrađivanje• Redovit raspored • Prijatelji • Objašnjenje zašto se od mene traži određena aktivnost

Pozitivne strane:• Prijateljski sam nastrojen i druželjubiv • Nisam lukav ili sklon prikrivanju • Prihvaćam autoritet

Mogućnosti podrške - možete mi pomoći ako: • Imate povjerenja u mene • Govorite polako i jasno • Jasno mi objasnite što se od mene očekuje

Individualno zapošljavanje uz podršku

• Metoda zapošljavanja uz podršku koja potječe iz Engleske i SAD-a.
• Osnovna ideja - svatko je sposoban raditi ako se za njega pronađe odgovarajuće radno mjesto, osiguraju primjereni uvjeti i pruži odgovarajuća podrška.
• Cilj nije mijenjati klijenta, nego pronaći radno mjesto koje odgovara njegovim individualnim vještinama i iskustvu.
• Unutar ovog modela važno je raditi i s klijentima i s poslodavcima.

Osnovni principi modela:

Kratki video na ovu temu i poveznica na dodatne izvore:

Video

Izvor

Uloga pojedinih aktera

Posebnu je pažnju potrebno posvetiti razumijevanju uloge različitih aktera s kojima se mlada osoba s invaliditetom susreće prilikom ulaska na tržište rada, primjerice:• škola • obitelj • edukator / stručni suradnik / karijerni savjetnik • poslodavac, organizacije civilnog društva, ZZSR i sl. Zašto je to važno? Važno je jasno definirati uloge i nadležnosti svakog aktera kako bi pružena podrška bila što učinkovitija, a njihove se aktivnosti ne bi preklapale.Na taj način se olakšava cjelokupan proces za osobu kojoj je podrška namijenjena, čime se smanjuje administrativno i emocionalno opterećenje te povećava kvaliteta pružene pomoći.

• Odnose s korisnicima te nejasnoće, nesuglasice ili napetosti koje iz njih proizlaze.
• (Ne)motiviranost za suradnju i narušene granice odnosa (npr. prevelika bliskost koja prelazi profesionalne okvire ili nije volonteru ugodna – fizički kontakt i sl.).
• Problematične situacije koje nastaju tijekom susreta volontera i korisnika (npr. pogoršanje suradnje, traženje uzroka poteškoća, analiza odnosa i komunikacije).

• Kršenje dogovorenih pravila suradnje i zajedničko traženje rješenja za njihovu obnovu i prevenciju budućih sličnih situacija.

Suradnja s lokalnim zajednicama i organizacijama

• U okviru učinkovitog umrežavanja važno je usmjeriti se na suradnju s lokalnim zajednicama i organizacijama koje se bave određenim područjem ili čije se djelovanje nadopunjuje s aktivnostima koje ne provodi nijedan od već uključenih aktera.
• Ovakav oblik suradnje naziva se „umrežavanje” (networking) ili rad s mrežama podrške, a može se definirati kao oblik koordinacije koji podrazumijeva uspostavljanje, razvijanje i održavanje odnosa koji su preduvjet za suradnju i razmjenu resursa među različitim dionicima.

Primjeri situacija koje ukazuju na neprimjereno ponašanje ili profesionalne propuste volontera:

• Volonter pokazuje nedostatak suradnje i odgovornosti – nije dostupan za kontakt, ne odaziva se na supervizijske sastanke, ne sastaje se s klijentom prema planu ili ne dostavlja zapisnike o radu i napretku.
• Volonter zloupotrebljava svoj položaj moći ili autoriteta, koristi neprimjerene metode, rječnik ili ponašanje, primjenjuje fizičke ili emocionalne oblike kažnjavanja, čime narušava dostojanstvo i sigurnost klijenta.
• Volonter prelazi granice svoje uloge, preuzima odgovornosti i zadatke koji ne spadaju u njegovo područje kompetencija (npr. ponaša se kao psiholog, savjetnik ili liječnik), čime može nenamjerno ugroziti dobrobit klijenta.
• Volonter se boji postaviti granice – ne zna kako odbiti neprimjerene zahtjeve, ulazi u interakcije koje nisu u skladu s ciljevima suradnje, dopušta manipulacije od strane klijenta ili drugih uključenih osoba.

Ekomapa - vježba:

Kako biste bolje razumjeli tehniku izrade ekomape, pokušajte najprije za sebe mapirati izvore pomoći koje biste koristili kada biste se našli u situaciji bez novca i bez posla.

• Zapišite sve izvore pomoći (osobe, institucije) kojima biste se mogli obratiti odmah, bez nelagode i s povjerenjem, jer znate ili vjerujete da bi vam sigurno pomogli. Označite te izvore punom crtom.
• Zapišite izvore pomoći kojima biste se mogli obratiti odmah, ali znate da im je mogućnost pomoći ograničena, iako nije nemoguća. Označite te izvore isprekidanom crtom.
• Zapišite sve izvore pomoći za koje znate da bi vam mogli pomoći, ali bi to zahtijevalo puno truda, bilo bi neugodno ili bi pomoć došla tek dugoročno. Označite te izvore crvenom isprekidanom crtom.

U prethodnoj ste vježbi imali priliku isprobati tehniku ekomape, koja može pomoći u:

• umrežavanju – pronalaženju i uključivanju odgovarajućih izvora pomoći i podrške za vašeg korisnika (učenika/studenta);
• pojašnjenju situacije i odnosa između uključenih aktera;
• boljem razumijevanju uloga različitih aktera koji sudjeluju u uključivanju učenika u radni proces.

Trajanje i sadržaj edukacije određuju se prema intenzitetu volonterskog angažmana.Edukacija obuhvaća upoznavanje s misijom i ciljevima projekta, ciljnom skupinom, te ulogu volontera (uključujući rizike i pravila ponašanja).Cilj je i međusobno upoznavanje i izgradnja povjerenja, što predstavlja temelj za daljnju uspješnu suradnju.

Grupe samopomoći

• Izuzetno je važno da su u proces umrežavanja uključeni i učenici/studenti te njihovi roditelji koji se nalaze u sličnoj situaciji.
• Stvaranje funkcionalne mreže podrške koja uključuje mladu osobu s invaliditetom ili drugim teškoćama podrazumijeva povezivanje s onima koji prolaze kroz slične prepreke, ali i s osobama koje imaju vrijedna iskustva koja mogu prenijeti drugima.
• U okviru takve mreže podrške postoje ili se mogu razviti grupe samopomoći koje okupljaju učenike/studente sa sličnim iskustvima, ali mogu biti usmjerene i na podršku roditeljima koji brinu o djetetu s invaliditetom ili drugim teškoćama.
• Kao što je već istaknuto, postojanje grupa samopomoći ne smije se zanemariti pri stvaranju funkcionalne mreže podrške, jer one predstavljaju važan izvor pomoći temeljen na sigurnom dijeljenju osobnih iskustava.

• Događaj koji je završio smrću, ozljedom ili materijalnom štetom
• Događaj koji je, u drugim okolnostima, mogao dovesti do ozljede, smrti ili veće štete
• Događaj koji otkriva nedostatke u upravljanju
• Pojava fizičke ili psihičke bolesti
• Pojava neprikladnog ili prijetećeg ponašanja
• Događaj koji ugrožava funkcioniranje ili opstanak grupe, kao i odnose među članovima
• Događaj koji onemogućuje rast grupe i pojedinaca

Pitanje za Vas: Trebate li nešto dodati ili ukloniti s ovog popisa? Sastavite vlastiti popis mogućih incidenata.

Mogućnosti primjene različitih tehnika socijalnog rada

• Socijalni radnici u svom radu koriste različite tehnike koje im pomažu, zajedno s korisnicima, razumjeti važne životne situacije i odnose koji na njih utječu. • Jedan od korisnih alata koji omogućuje mapiranje resursa u okruženju korisnika je ekomapa (ecomap). Ekomapa: • predstavlja vizualni alat koji prikazuje odnose pojedinca i obitelji u njihovom društvenom kontekstu; • uključuje članove obitelji, šire društvene mreže, resurse zajednice, organizacije i institucije s kojima je osoba ili obitelj u kontaktu; • pomaže u prepoznavanju izoliranosti korisnika, nedostatka socijalne podrške, ali i u identificiranju svih dostupnih izvora podrške. Za potrebe rada s učenicima ili mladima s invaliditetom, ekomapa se može prilagoditi i pojednostaviti, kako bi pružila sveobuhvatan prikaz izvora podrške i pomoći koji stoje na raspolaganju učeniku.

Primjer situacije: prijevremeni prekid suradnje

• Klijent ili volonter želi prekinuti suradnju prije isteka dogovorenog roka navedenog u ugovoru.
• Razlozi za ovakvu odluku mogu biti različiti - promjena osobnih okolnosti, nezadovoljstvo suradnjom, osjećaj preopterećenosti, gubitak motivacije ili nedostatak očekivanih rezultata.

„Obuci i zaposli“ vs „Zaposli i obuci“

Postoje dva pristupa zapošljavanju osoba s invaliditetom: Obuci i zaposli (Train and Place) te Zaposli i obuci (Place and Train)

Obuci i zaposli

Zaposli i obuci

Riječ je o individualnom pristupu osobi koji treba:

Povratna informacija:

U praksi je poželjno dobivati povratne informacije ne samo od odgojno-obrazovnih djelatnika, već i od učenika/studenata te roditelja.

Povratne informacije od roditelja možete dobiti, primjerice:

• tijekom razgovora kroz izravno postavljanje pitanja, • na skupnim sastancima s roditeljima, • putem anonimnog upitnika.

Zaklada za zapošljavanje osoba s invaliditetom

• Osnovana 2007. godine
• Otprilike 10 % stanovništva u Češkoj Republici živi s invaliditetom ili određenim poteškoćama.
• Zaklada je usmjerena na stručno savjetovanje, podršku osobama s invaliditetom te podršku poduzećima koja zapošljavaju ili žele zapošljavati osobe s invaliditetom.
• Ciljevi NFOZP-a su „stvoriti tim obrazovanih zaposlenika, uključujući osobe s invaliditetom te stvoriti okruženje za zapošljavanje i pružiti smjernice o tome kako pronaći posao ili kako pronaći odgovarajućeg zaposlenika s invaliditetom.“(NFOZP)

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

• Osoba s invaliditetom: osoba koju je nadležno tijelo priznalo kao osobu s određenim stupnjem invaliditeta ili osoba s zdravstvenim teškoćama. • Moguće financijske potpore države pri zapošljavanju osoba s invaliditetom:1) Doprinos za otvaranje radnog mjestanpr. u Češkoj – osoba mora imati ugovor s uredom za zapošljavanje, a radno mjesto mora biti popunjeno najmanje 3 godine 2) Doprinos za pokrivanje operativnih troškova koji nastaju u vezi sa zapošljavanjem osobe s invaliditetomnpr. u Češkoj – potrebno je imati ugovor s uredom za zapošljavanje; godišnji doprinos može iznositi do 48 000 CZK = cca 1 900 EUR 3) Ako poslodavac zapošljava više od 50 % osoba s invaliditetom, može sklopiti ugovor s uredom za zapošljavanje i biti priznat kao poslodavac na zaštićenom tržištu rada npr. u Češkoj – iznos doprinosa iznosi 75 % stvarno utrošenih sredstava na plaće

Primjeri situacija koje ukazuju na rizike u suradnji između volontera i klijenta:

• Klijent postaje fizički ili verbalno agresivan prema volonteru, prijeti, viče, vrijeđa ili pokazuje ponašanje koje ugrožava sigurnost volontera.
• Klijent postaje agresivan prema drugim osobama u prisutnosti volontera – napada druge, uništava ili oštećuje imovinu, pokazuje destruktivno ponašanje koje zahtijeva hitnu reakciju i eventualno uključivanje stručnih službi (npr. policije, socijalne službe).
• Klijent se ponaša manipulativno, pokušava emocionalno ucijeniti volontera, izaziva osjećaj krivnje ili koristi volontera za postizanje osobnih ciljeva koji nisu povezani s dogovorenom suradnjom.

• Preduvjet učinkovite inkluzivne nastave jest suradnja sa stručnim suradnicima – poput socijalnih pedagoga (specijalnih edukatora), psihologa, obrazovnih savjetnika i pomoćnika u nastavi.
• Školska savjetodavna služba ima ključnu ulogu jer:
• odgovara na potrebu za metodičkom podrškom u obrazovanju učenika s teškoćama i/ili invaliditetom,
• podržava provedbu aktivnosti usmjerenih na stvaranje i održavanje zdravog razrednog ozračja,
• pruža individualnu podršku učenicima u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva.

Promjene u osobnim okolnostima volontera:

• Volonter se razboli, zatrudni, preseli u drugi grad ili mu se promijeni životna situacija (npr. zapošljavanje, obiteljske obveze), zbog čega više ne može nastaviti suradnju u istom opsegu ili uopće.

• 5 puta zašto?
• Metoda za traženje dubljih uzroka problema.
• Na temelju onoga što otkrijemo, pitamo (definiramo problem, zašto se to događa, zašto - više puta, dolazimo do osnovnog uzroka):

• Što ćemo napraviti drugačije slijedeći put?

Zapošljavanje uz podršku

Cilj zapošljavanja uz podršku je pronaći odgovarajućeg poslodavca za osobe s invaliditetom - otkriti snage kandidata i povezati njegove vještine i sposobnosti sa zahtjevima poduzeća.

Cilj pružene usluge je: a) naučiti nove vještine potrebne za ulazak na tržište rada:

• putovanje na posao i s posla
• orijentacija u vremenu
• komunikacija s poslodavcem i institucijama
• poznavanje radnih odnosa i važećeg zakonodavstva

b) pronalaženje i zadržavanje posla u uobičajenim uvjetima:

• pomoć u pripremi za razgovor i pratnja na razgovor za posao
• podrška u pregovorima s poslodavcem
• pružanje podrške na radnom mjestu prema potrebi

Misija usluge zapošljavanja uz podršku jest osigurati osobama s teškoćama / invaliditetom na tržištu rada takvu podršku da mogu raditi u istim uvjetima kao i ostali zaposlenici bez teškoća te međusobno dijeliti radne obveze i radno opterećenje. Usluga je besplatna.

Tranzicijski programi – od škole do rada

• Tranzicijski program namijenjen je učenicima s teškoćama u razvoju koji nakon završetka školovanja žele pronaći zaposlenje na otvorenom tržištu rada.
• Program uključuje stvaranje radnog iskustva uz podršku kod uobičajenih poslodavaca tijekom kojeg učenici stječu radne i socijalne vještine i navike, povećavaju svoju samostalnost te se pripremaju za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada.

Ciljevi tranzicijskog programa:

Razvijati radne i socijalne vještine učenika

Video 1

Video 2

Kratki videozapisi o ovoj temi:

Pitanja:

1. Koji je glavni cilj tranzicijskog programa za učenike s invaliditetom i po čemu se on razlikuje od tradicionalnih programa profesionalnog usmjeravanja?
2. Kako tranzicijski program pomaže učenicima s invaliditetom u razvoju vještina potrebnih za samostalan život i zapošljavanje?
3. Koje su ključne sastavnice uspješnog tranzicijskog programa i kako škole mogu osigurati da svi potrebni oblici podrške budu pruženi učenicima s invaliditetom?
4. Kako škole i službe za profesionalnu rehabilitaciju mogu surađivati u provedbi učinkovitih tranzicijskih programa za učenike s invaliditetom?

Zadatak

Primjeri situacija koje ukazuju na narušavanje granica suradnje:

• Klijent traži od volontera pomoć u poslovima koji prelaze okvire volonterske usluge, poput čišćenja, popravka kućanskih aparata, pružanja prijevoza i sličnih zadataka, te želi češće i dulje susrete ili one s ciljem koji nije predviđen ugovorom o suradnji.
• Volonter se samoinicijativno odlučuje sastajati s klijentom češće ili provodi s njim znatno više sati nego što je dogovoreno u okviru volonterskog angažmana.
• Klijent ili volonter dolazi na susret pod utjecajem psihoaktivnih tvari, što može ugroziti sigurnost i profesionalnost odnosa.
• Klijent ili volonter ponavljano izostaje s dogovorenih susreta ili ih često u posljednji trenutak otkazuje, čime se narušava kontinuitet i kvaliteta suradnje.

Preporučuje se redovita procjena suradnje, nekoliko puta godišnje ili prema potrebi.Procjenjuju se ciljevi i postignuća suradnje, obostrano zadovoljstvo, potreba za izmjenama ili prilagodbama u radu te mogućnosti daljnjeg razvoja volonterskog angažmana.

Savjet za prikupljanje povratnih informacija - isprobajte Mentimeter:

• Zanimljiva aplikacija je Mentimeter, koja za potrebe prikupljanja povratnih informacija nudi funkciju skaliranja kojom se može procijeniti kako učenici doživljavaju nastavu. • Mentimeter omogućuje trenutno i anonimno prikupljanje povratnih informacija. Okruženje aplikacije nudi više vrsta pitanja – otvorena pitanja, pitanja s višestrukim izborom odgovora, ali i oblak riječi, koji je osobito prikladan za brainstorming i izražavanje ideja ili dojmova.

... pružiti podršku volonterima u suočavanju s psihološki zahtjevnim situacijama koje nastaju u radu s korisnicima, spriječiti pojavu sindroma izgaranja, potaknuti refleksiju dobrih praksi, razmjenu iskustava, uzajamnu podršku i jačanje osjećaja zajedništva unutar volonterske zajednice.

Konkretna rješenja za učinkovitu suradnju

• Postavljanje pravila – jasno definirati što mogu, a što ne mogu činiti, te na koji se način suradnja uspostavlja i odvija.

• Poznavanje osnovnih didaktičkih postupaka i metoda učenja – biti u mogućnosti odabrati odgovarajuće postupke s obzirom na dob, postojeće znanje i sposobnosti djeteta.
• Rad na pogrešci – zajednički tražiti pogrešku i njezin uzrok, pristupati pogreškama konstruktivno.
• Vrednovanje djeteta – koristiti primjeren oblik evaluacije, koji je konkretan, poticajan i usmjeren na napredak.
• Pohvala – omogućiti djetetu da doživi uspjeh i prepozna vlastiti napredak.
• Pozitivan rječnik – koristiti poticajan, podržavajući i nenametljiv način komunikacije.
• Preoblikovanje (relabelling) – negativna iskustva i neuspjehe pretvarati u prilike za učenje i osobni razvoj.
• Naizmjeničnost rada i odmora – osigurati ravnotežu između aktivnosti i odmora radi održavanja koncentracije i dobrobiti.
• Granice odnosa – jasno razgraničiti uloge i odgovornosti u odnosu između volontera i korisnika.
• Prikladnost okruženja – birati sigurno, ugodno i prikladno mjesto i vrijeme za susrete.
• Trajanje suradnje – definirati realan vremenski okvir suradnje u skladu s ciljevima i potrebama.
• Ljubazan, strpljiv pristup s poštovanjem – održavati empatičan, podržavajući i uvažavajući odnos
• Poznavanje konteksta – razumjeti osobu s kojom se radi, njezinu pozadinu, potrebe i okolnosti.
• Usvajanje kodeksa etike volontera – djelovati u skladu s etičkim načelima poput poštovanja, povjerljivosti i odgovornosti.
• Naglasak na vrijednosti osobe – prepoznati i osnaživati urođeno dostojanstvo i vrijednost svake osobe.
• Metodološka i osobna podrška koordinatora volontera – osigurati volonterima redovitu stručnu, mentorsku i emocionalnu podršku.

• Kartice dječjih potreba sadrže piktogram i konkretne potrebe – primjerice tjelesne potrebe, potrebu da budu saslušani, potrebu za podrškom i pomoći, odmorom, kretanjem, osobnim prostorom ili suradnjom – a temelje se na Maslowljevoj hijerarhiji potreba.
• Ove kartice pomažu u vrednovanju nastavne prakse jer potiču razmišljanje o tome koje potrebe djece vaša nastava zadovoljava, a koje ne, te što bi se u poučavanju moglo unaprijediti.