Tekstilni otpad u svijetu

Tekstilni otpad u svijetu

Lagos, Nigerija

U Nigeriji, posebice u Lagosu, velike količine rabljene odjeće iz zapadnih zemalja stižu kao donacije ili roba za prodaju, no mnoge nekvalitetne stvari završavaju na odlagalištima. To stvara ozbiljne ekološke probleme, jer se sintetički materijali teško razgrađuju.

Panipat, Indija

Grad Panipat poznat je kao „glavni grad recikliranja odjeće“, ali istovremeno ima i velika odlagališta tekstilnog otpada. Ogromne količine stare odjeće iz Europe i SAD-a dolaze ovdje na reciklažu, ali značajan dio završi na ilegalnim deponijama.

Statistika tekstilnog otpada u svijetu

• Svake godine proizvede se 100 milijardi odjevnih predmeta. • Preko 92 milijuna tona tekstilnog otpada godišnje završava na smetlištima. • Prosječno odbacivanje odjeće po osobi: 11 kg u Europi, 37 kg u SAD-u. • Samo 15% tekstilnog otpada se reciklira. • Predviđanja za 2030. godinu: 134 milijuna tona godišnje.

Uvod

• Tekstilni otpad kao globalni ekološki problem.
• Glavni uzroci: brza moda, loša kvaliteta materijala, konzumerizam i neodgovorno odlaganje.
• Posljedice za okoliš: zagađenje tla, vode i zraka.
• Cilj rada: istražiti opseg problema i mogućnosti smanjenja.

Odlagalište odjeće u Accri, Gana

Slike koje prikazuju ilegalna odlagališta odjevnog otpada u zajednici Old Fadama, gdje odbačena odjeća iz zapadnih zemalja stvara ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme za lokalno stanovništvo.

Odlagalište odjeće u pustinji Atacama, Čile

Fotografije koje prikazuju ogromne hrpe odbačene odjeće u pustinji Atacama, najsušoj pustinji na svijetu, gdje se godišnje odlaže oko 39.000 tona tekstilnog otpada.

1. Koliko često kupujemo novu odjeću i koliko je zapravo koristimo? 2. Što možemo učiniti kako bismo smanjili tekstilni otpad? 3. Koliko ljudi u vašem okruženju kupuje rabljenu odjeću?

Nairobi, Kenija (Gikomba Market)

Tržnica Gikomba u Nairobiju najveće je tržište rabljene odjeće u Africi. Ogromne količine odjeće stižu iz Europe i SAD-a, a ono što se ne proda ili je preniske kvalitete završava na odlagalištima, uzrokujući onečišćenje tla i vode.

Fast fashion – glavni uzrok problema

• Brza izmjena trendova:

o 52 kolekcije godišnje od velikih modnih brendova.o Poticanje potrošnje i česta zamjena odjeće.

• Loša kvaliteta materijala:

o Brza degradacija jeftinih tkanina.o Višak neprodane odjeće završava na smetlištima ili se spaljuje.

• Prekomjerna proizvodnja:

o Višak odjeće često završava kao otpad.

Ekološke posljedice tekstilnog otpada

• Onečišćenje tla i vode: o Kemikalije iz tkanina zagađuju tlo i podzemne vode. o Sintetičke tkanine, poput poliestera, ne razgrađuju se. • Mikroplastika u oceanima: o 35% mikroplastike u oceanima dolazi iz tekstila. o Mikroplastika ulazi u hranidbeni lanac, ugrožava morski život.

• Emisija stakleničkih plinova:

o Tekstilna industrija odgovorna za 10% globalnih emisija CO₂.o Proizvodnja, transport i spaljivanje odjeće doprinose klimatskim promjenama.

Dhaka, Bangladeš

• Bangladeš je jedan od najvećih proizvođača odjeće na svijetu, ali je i suočen s velikim problemom tekstilnog otpada. U glavnom gradu Dhaki nalaze se brojna ilegalna odlagališta tekstila, pretežno otpada iz tvornica brze mode. Otpad često završava u rijekama i okolišu, stvarajući ekološke probleme.

Mogućnosti rješenja

• Reciklaža i ponovna upotreba: o Mogućnost ponovne upotrebe vlakana za nove proizvode. o Kupovina second-hand odjeće. • Održiva moda: o Korištenje ekološki prihvatljivih materijala. o Slow fashion: kvalitetniji, dugotrajniji proizvodi. o Kružni modeli poslovanja: reciklaža i popravak odjeće.

• Edukacija i promjena potrošačkih navika:

o Podizanje svijesti o negativnim učincima fast fashion-a. o Poticanje na odgovorno ponašanje u kupovini.

Zaključak

• Tekstilni otpad kao ozbiljan ekološki izazov.
• Potreba za održivim poslovnim modelima i odgovornijim ponašanjem potrošača.
• Rješenja: reciklaža, održiva moda i edukacija.
• Ključna suradnja potrošača, industrije i vlada za smanjenje negativnih posljedica.