Ivan Devčić književnik

Ivan Devčić književnik i učitelj

"Književnik Ivan Devčić, rođen 21. prosinca 1857.u Gospiću, slabo je ili nimalo poznat današnjim čitateljima, njegovih knjiga nema u knjižarama, nema ih ni u gradskim knjižnicama; nije zastupljen u antologijama (...) A svojedobno je bio vrlo popularan i rado čitan, posebno u Lici."

Izvor: Jure Karakaš. Mačevi, topovi, muze i popovi: Značajne ličnosti iz naše prošlosti. Nova knjiga Rast, Zagreb, 2004.

Natuknicu o ID imamo u Hrvatskom biografskom leksikonu, u Leksikonu hrvatskih pisaca ŠK, Zagreb, 2000. , u Leksikonu Ličana DAG, Gospić, u on-line Ličkom leksikonu Ličkih novina, u knjigama Marka Čuljata.

Školovanje

U vrijeme njegovog rođenja Lika je još uvijek bila u sastavu Vojne krajine, pa se pretpostavlja da mu je otac bio ili graničarski časnik ili državni činovnik, te mu je mogao omogućiti školovanje.

Nižu gimnaziju je završio u Gospiću, a učiteljsku školu u Petrinji 1877. godine.

Zaposlenja

Službovao je kao učitelj u Brušanima, Skočaju, Ličkom Osiku i Gospiću. Nakon 11 godina učiteljskog staža postavljen je za upravitelja gospićke pučke škole, a kasnije je predavao u Višoj djevojačkoj školi. Od 1904. je upravitelj slunjske više osnovne škole, a od 1907. ravnatelj Više pučke škole u Kraljevici.

Bio je cijenjen učitelj te je 1895. postao članom Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (članom ovog uglednog prosvjetnog društva nije mogao biti svatko).

Izvor: Jure Karakaš. Mačevi, topovi, muze i popovi: Značajne ličnosti iz naše prošlosti. Nova knjiga Rast, Zagreb, 2004.

Ana Tomljenović u svojoj knjizi Smiljan i oklica Ivana Devčića spominje kao tajnika Učiteljskog društva u Gospiću (1874-1880.), te kaže da je rođen u Gospiću, a podrijetlom iz smiljanskog zasoka Baćinac.

U Ličkom Osiku

Kao učitelj u Ličkom Osiku spominje se u anketi Hrvatskog školskog muzeja iz 1959. godine gdje je zapisano: "Najviše zasluge za uspjeh i razvoj Škole imao je učitelj Ivan Devčić, koji je došao u Školu 1882.godine. On je učio djecu čitanje, pisanje, računanje, povijest, zemljopis i ostale vještine. Osim toga je učio djecu o pčelarstvu i voćarstvu. I sam se bavio tim poslovima."

Njegov učenik je bio Fran Binički, rođen u Mušaluku, poznati svećenik, povjesničar, književnik, publicist, prevoditelj i političar

Pisanje

Pisat je počeo vrlo rano, dok je pohađao Učiteljsku školu i objavljivao u školskom časopisu Pčela.Prve zapaženije crtice je objavio 1883./84. u časopisu Hrvatska vila. Objavljivao je u Viencu, Smilju, Domu i svijetu, Pobratimu, Prosvjeti i dr.Objavljivao je i pod pseudonimom Ličanin.Pisao je: - crtice i pripovijetke namijenjene djeci i mladima, - legende i popularne povijesne prikaze ličkog života, osobito iz vremena vojne uprave, narodnih buna i borbi s Turcima Uzori su mu bili Ferdo Becić i August Šenoa.Više njegovih priča i crtica je prevedeno na njemački, te češki i slovački jezik. Bavio se i prevođenjem s engleskog jezika.

Hrvatska vila iz 1884. br. 21

Djela

Za djecu i mlade:

• Uzdarje dobroj djeci. Gospić 1889. —
• Bog svojih ne ostavlja. Povjesna pripovijetka za mladež. Zagreb 1902. —
• Nevenčice. Priče i pripovijetke za mladež. Zagreb 1903. —
• Ružice. Priče i pripovijetke za mladež. Zagreb 1905. —

Ostala djela:

• U krvi i plamenu. Zagreb (s. a.).
• Uskočka osveta. Zagreb 1904.
• S ličkih vrleti - crtice. Zagreb 1906.
• U gradu prestupka (Zadar poč. XIII st.). Zagreb 1906.
• Pad bana Mladena II. Zagreb 1908.
• Posljednji knez otoka Krka. Zagreb 1908.
• Smilje i kovilje. Pripovijetke i priče. Zagreb 1910.
• Junačtva hrvatskih graničara. Zagreb.

• Crtice iz života. Gospić 1887. —
• Odbijeni prosac. Zagreb 1894. —
• Bunjevačka buna. Zagreb 1897. —
• Brinjsko-lički ustanak god. 1746. Zagreb.
• Kobna osveta. Zagreb. —
• Hrvati i Hrvatska pod Napoleonom Velikim. Zagreb. —
• Pad kneza Gregorije Kurjakovića. Zagreb.

Ana Tomljenović navodi kao literaturu njegov članak "Razgled po jednom dijelu Bužke županije" objavljen u časopisu Prosvjeta

Književna kritika

Što je vrijeme dalje prolazilo, Devčićevo književno djelo je sve više padalo u zaborav, tako da su danas rijetki oni koji su upoznati s njegovim cjelokupnim opusom. Suvremena književna kritika spominje ga uglavnom kad se govori o Josipu Eugenu Tomiću, Josipu Draženoviću, Juri Turiću i o krajiškoj noveli, a pripisuju mu romantičarski pristup u prikazivanju ličkih graničara, te da je pisao krajiške novele i pripovijetke s realističkim tendencijama.

Izvor: Jure Karakaš. Mačevi, topovi, muze i popovi: Značajne ličnosti iz naše prošlosti. Nova knjiga Rast, Zagreb, 2004.

Devčić nudi pojednostavljene prikaze povijesnih događaja s poetičkim rješenjima karakterističnim za pučku i trivijalnu prozu. To su zapravo nepretenciozne poučne priče namijenjene omladini i skromnije obrazovanim čitateljima. Skromnih je umjetničkih dosega i njegova kratka proza s građom iz suvremenog ličkog života.

Izvor: Leksikon hrvatskih pisaca. Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Bio je Šenoin epigon koji bez većih umjetničkih pretenzija popularizira krajišku prošlost Like.

Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje, pristupljeno 25. 11. 2024. https://hbl.lzmk.hr/clanak/devcic-ivan

Iako književna kritika smatra da djela Ivana Devčića nemaju veću umjetničku vrijednost, za razliku od trivijalne književnosti koja služi samo za zabavu, samtram da Devčić svojim crticama i pričama odgojno djeluje na ličkog čovjeka, promovira marljivost, poštenje, skromnost, milosrđe, zajedništvo i vjeru u Boga kao recept za dobar život, a lijenost, razmaženost, bahatost, bludnost, dangubljenje u krčmama, svađu,kao najveće razarače čovjeka, obitelji i društva.

S ličkih vrleti - crtice Amerikanac Marko

Izliječilo ga

Zbirka priča: Crtice iz života Naslov: U Badnjoj noći

Zbirka priča: S Ličkih vrleti Naslov: Zao jezik zlo počini

Zbirka priča: Uzdarje dobroj djeci Naslov: Ivanjski cviet

Pisao je o raznim povijesnim građevinama u Lici

Ivanjski cvijet

Legende

Ivan Devčić je umro u Zagrebu 19. listopada 1908. godine.

Ivan Devčić je zadužio Liku i Ličane obimnim opusom i bilo bi vrijeme da mu se oduže barem jednom knjižicom koja bi ga približila današnjim čitateljima. Jure Karakaš

Hvala na pažnji!

Literatura:

• 1. Nemec, K., Fališevac, D., & Novaković, D. (2000). Leksikon hrvatskih pisaca: Leksikon hrvatskih pisaca. Zagreb: Školska knjiga.
• 2. Mataija, I. (2017). Leksikon Ličana: Leksikon Ličana. Gospić: Državni arhiv.
• 3. Karakaš, J. (2004). Mačevi, topovi, muze i popovi: Mačevi, topovi, muze i popovi : (značajne ličnosti iz naše prošlosti). Zagreb: Nova knjiga Rast.
• 4. Tomljenović, A. (2003). Smiljan i okolica: Smiljan i okolica : (Brušane, Trnovac, Bužim). Samobor: Meridijani.
• 5. Dokument, Hrvatski školskih muzej, Zagreb, br. 123/1 – 1959.