Untitled genially
Antonija Aračić
Created on September 27, 2024
Over 30 million people build interactive content in Genially.
Check out what others have designed:
LET’S GO TO LONDON!
Personalized
SLYCE DECK
Personalized
ENERGY KEY ACHIEVEMENTS
Personalized
CULTURAL HERITAGE AND ART KEY ACHIEVEMENTS
Personalized
ABOUT THE EEA GRANTS AND NORWAY
Personalized
DOWNFALLL OF ARAB RULE IN AL-ANDALUS
Personalized
HUMAN AND SOCIAL DEVELOPMENT KEY
Personalized
Transcript
SJEĆANJE NA HOLOKAUST
KRATKE ŽIVOTNE PRIČE
Hnnah Lewis
Malka Zaken
Lea Deutsch
Szmul Icek
Judith Jaegerman
Judith Rosenzweig
Menechem Haberman
Branko Lustig
KRATKE ŽIVOTNE PRIČE
Vesna Domany
Freddie Knoller
Margot Friedlander
Eva Mozes Kor
Edith Steiner
Erna de Vries
Liliana Segre
Lily Ebert
DACHAU
BUCHENWALD
BERGEN-BELSEN
MAUTHAUSEN
TREBLINKA
SOBIBOR
CHELMNO
BELZEC
MAJDANEK
AUSCHWITZ
SOLDAU
TEREZIN
FLOSSENBURG
NACISTIČKI LOGORI
JASENOVAC
SLIKE HOLOKAUSTA- "ŠTO SU, KAKO IH VIDIM!"
Ova slika prikazuje grupu djece koja su preživjela užase koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, najpoznatijeg i najvećeg nacističkog logora smrti, smještenog u okupiranoj Poljskoj tokom Drugog svjetskog rata. Slika je snimljena neposredno nakon oslobođenja logora Auschwitz-Birkenau u siječnju 1945. od strane sovjetske Crvene armije. Pripadnici Crvene armije oslobodili su preostale logoraše, uključujući veliki broj djece. Većina djece u Auschwitz-Birkenau bila je smještena u barake namijenjene ženama i djeci, no mnogi od njih nisu preživjeli. Djeca su bili često žrtve medicinskih eksperimenata, odvođenja u plinske komore ili su umrla od gladi i bolesti. Na slici, djeca nose tipične prugaste uniforme zatvorenika. Djeca su bila posebno ranjiva skupina tokom Holokausta. U nacističkim logorima smrti ubijen je velik broj djece. Djeca su često korištena za prisilan rad, na njima su izvršeni brojni eksperimenti poput onih koje je vršio zloglasni doktor Josef Mengele. Ove slike služe kao snažni podsjetnici na užase holokausta, zbog povijesne važnosti, ali i zbog emocionalnog utjecaja na one koji gledaju. Prikazujući djecu koja su preživjela, slike kao ova ukazuju na nevjerojatnu snagu preživjelih i važnost svjedočenja o genocidu kako bi se slične tragedije spriječile u budućnosti. Auschwitz je danas spomenik i muzej, te služi kao trajni podsjetnik na strahote nacističkih zločina. Andrea P.
Njemački vojnici prate grupu Židova, uključujući malog dječaka, u Varšavskom getu 19. travnja 1943. godine. Ova fotografija zabilježila je brutalnost nacista tokom Varšavskog ustanka i postala simbol holokausta. Pripojena je izvještaju SS Strop Gruppenführera Jürgena Stroopa i korištena kao dokaz na Nirnberškim suđenjima 1945. godine. Holokaust je bio sustavni genocid u kojem je ubijeno šest miliona Židova, a slike poput ove služile su kao ključni dokazi nacističkih zločina. Dječak s podignutim rukama postao je jedno od najpoznatijih lica žrtava nacističkog progona. Paula Š.
Ova fotografija prikazuje preživjele zatvorenike u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj, snimljena prilikom oslobođenja logora od strane Crvene armije 27. siječnja 1945. Auschwitz je bio najveći logor smrti u kojem su prema procjenama nacisti ubili više od milijun ljudi, uglavnom Židova, ali i Roma, Poljaka, sovjetskih zarobljenika i drugih. Na slici su muškarci, žene i djeca u logoraškim uniformama iza bodljikave žice, izgledaju pothranjeno i iscrpljeno. Ova fotografija simbolizira strahote holokausta, nehumanost prema čovjeku i postala je važan povijesni dokaz zločina počinjenih u logorima. Dan oslobođenja Auschwitza danas se obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Antonia G.
Slika prikazuje trenutak oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, smještenog u Poljskoj, u siječnju 1945. godine. Fotografija je snimljena nakon što su sovjetske trupe ušle u logor i oslobodile preživjele zatvorenike. Na slici su bivši zatvorenici logora, prepoznatljivi po prugastim uniformama koje su nosili dok au bili zatvoreni. Ti ljudi su većinom Židovi, ali u logoru su bili i pripadnici drugih manjina i politički zatvorenici. Neki od njih su toliko slabi da jedva hodaju, dok im drugi pomažu. Svi oni upravo izlaze iz logora kroz kapiju iznad koje piše “Arbeit macht frei”, što znači “Rad oslobađa”. Ova scena simbolizira kraj njihove patnje i oslobođenje nakon mjeseci ili godina provedenih u vrlo lošim uvjetima prisilnog rada, gladi i straha od smrti. Danijela K.
Slika prikazuje zatvorenike u koncentracijskom logoru tijekom Drugog svjetskog rata. Zatvorenici nose prugaste uniforme koje su bile karakteristične za logore tog vremena. Slika potječe iz perioda holokausta i prikazuje teške uvjete u kojima su živjeli ljudi zatočeni u tim logorima gdje su bili izloženi izgladnjivanju, prisilnom radu i nehumanom postupanju. Fotografija je često korištena kao dokumentarni dokaz zločina počinjenih tokom nacističkog režima. Žana V.
Ova slika prikazuje deportaciju Židova iz Podkarpatske Rusije dok izlaze iz vlaka i okupljaju se u centru za ubijanje Auschwitz-Birkenau u Poljskoj svibanja 1944. Od 15. svibnja do 9. srpnja 1944. pod vodstvom njemačke deportirano je oko 440.000 Židova iz Mađarske. Većina ih je završila u Auschwitz-Birkenau, gdje je većina ubijena u plinskim komorama ciklonom B. Tisuće Židova je također poslano na granicu s Austrijom kako bi bili raspoređeni u kopanju rovova za utvrđivanje. Krajem srpnja 1944. jedina preostala židovska zajednica u Mađarskoj bila je Budimpešta. Lucija U.
SLIKE HOLOKAUSTA-"ŠTO SU, KAKO IH VIDIM!"
Ova fotografija prikazuje grupu židovskih muškaraca, žena i djece. Ove vrste slika najčešće su povezane s logorom Auschwitz-Birkenau, jednim od najvećih logora smrti, gdje su žrtve dovođene vlakovima i zatim raspoređivane — mnogi su odmah odvođeni u plinske komore. Na slici se vidi transport u stočnim vagonima, što je tipičan način na koji su ljudi deportirani u logore. Ljudi na slici su vjerojatno židovske obitelji, a prema detaljima poput zvijezde na odjeći nekih ljudi, možemo pretpostaviti da su bili prisiljeni nositi Davidovu zvijezdu kao oblik identifikacije i segregacije. Njome postaju građani drugog reda na prostoru kojim je upravljala nacistička Njemačka. Fotografija približava tragediju holokausta, genocida u kojem je šest milijuna Židova ubijeno u koncentracijskim i istrebljivačkim logorima diljem Europe. Maja Lena P.
Fotografija potječe iz razdoblja holokausta. Prikazuje svakodnevne prizore iz života Židova pod holokaustom. Radi se o likvidaciji Židova pred očima drugih Nijemaca. Grupa promatrača koji ne pružaju pomoć ranjeniku simbolizira pasivnost Nijemaca i slijepa pokornost režimu. Gledajući ovu fotografiju postavlja se pitanje: Jesu li Nijemci kolektivno krivi za holokaust ili žive u strahu od nacizma? Iva M.
Kako je biti lišen slobode i temeljnih ljudskih prava, prikazuje ova fotografija. Zbijeni kreveti, daske umjesto madraca, nepostojanje intimnog prostora...to i puno više je svakodnevica logoraša. Leon G.
Život židovske djece tijekom holokausta bio je izuzetno traumatičan. Mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje domove i skrivati se od nacističkog režima. Živjeli su u pretrpanim i nehigijenskim uvjetima, s malo hrane i osnovnih potrepština. Mnogi su izgubili članove obitelji, a također su imali strah od deportacije. Često su bili prisiljeni svjedočiti nasilju brutalnosti prema svojim roditeljima i susjedima. Nakon rata, preživjela djeca često su se suočavala s gubitkom. Holokaust je ostavio neizbrisiv trag na životima židovske djece, čije su sudbine oblikovane strahotama tog razdoblja. Nika M.
Fotografija nastala poslije rata prikazuje preživjele žrtve koje predsjedniku Eisenhoweru prikazuju načine mučenja u logorima. Iz fotografije možemo vidjeti morbidne načine kojima su se vojnici iživljavali na zatvorenicima. Mislav V.
Fotografija je nastala 27.1. 1945. godine na dan kad je sovjetska vojska oslobodila zatvorenike iz Auschwitza. Prikazuje izgladnjelost i loše fizičko stanje zarobljenika. Simbol su stradanja svih Židova u logorima. Mirna B.
SLIKE HOLOKAUSTA-"ŠTO SU, KAKO IH VIDIM!"
Fotografija je nastala za vrijeme dolaska logoraša u Auschwitz, obilježavanje i tetoviranje zatvorenika bio je običaj u njemačkim logorima. To je sustav koji su razvili nacisti radi grupiranja zatvorenika. Tetoviranjem zatvorenici postaju samo broj te im se oduzimaju sva ljudska prava i ostaju obilježeni za cijelog života. Ovim činom čovjek postaje samo broj... Denis G.
Slika prikazuje deportaciju Židova i drugih progonjenih skupina tijekom holokausta. Ljudi su okupljeni na željezničkoj stanici, noseći osnovne stvari, te prisiljeni ukrcati se na vlakove koji su ih odvodili u nacističke koncentracijske logore. Ovi transporti često su bili prenatrpani i nehumani zbog čega bi zbog ne higijenskih uvjeta stradavali na putu do logora, a mnogi deportirani su odmah po dolasku bili ubijeni ili prisiljeni na rad. Slika prikazuje početak tragičnog puta prema koncentracijskim logorima prije njihove smrti. Josip P.
Biti žena tokom holokausta bilo je izuzetno teško i traumatično. Žene su se suočavale sa raznim izazovima, uključujući seksualno nasilje, odvajanje od obitelji i brinule su se za djecu u ekstremnim okolnostima. Bile su prisiljene boriti se za opstanak i zbrinjavanje o obitelji dok su se suočavale s gladi, bolešću i strahom od deportacije. Njihova hrabrost i otpornost u takvim okolnostima su ostavile velik otisak na povijest i trajno sjećanje na njihovu žrtvu. Antonia R.
Ovu fotografiju možemo nazvati: "I što kad me oslobodite? Hoću li vidjeti majku, oca ili sestru?" Oslobađanje djece iz holokausta bilo je složen i tragičan proces. Tokom Drugog svjetskog rata, mnogo djece bilo je žrtva nacističkog režima. Oslobađanje djece iz holokausta nije bilo samo fizičko oslobađanje, već i proces rehabilitacije i reintegracije u društvo koje je bilo duboko pogođeno ratom i stradanjima. Tomi Č.
Majke u ratnim logorima tražile su skrovišta za djecu, znajući da ih možda više nikada neće vidjeti. Mnoge majke su u getima bile usredotočene na preživljavanje i osnovne potrebe poput hrane i higijene, a trudnice su često pobacivale jer nisu mogle brinuti o novorođenčadi. Neke majke su birale smrt zajedno sa svojom djecom, dok su ih druge davale u brigu baka. U neizrecivim uvjetima terora, majke su bile suočene s nemogućim izborima između života i smrti. Marija Ć.
SIMBOLI SEGREGACIJE/Biti Židov pod nacizmom!
Oznaka tetovažama Židova u kontekstu holokausta često se odnosi na način na koji su nacisti identificirali i dehumanizirali Židove i druge zatvorenike u koncentracijskim logorima. Tetovaže su postavljene kako bi se pratili zatvorenici. Simbolizirale su gubitak identiteta i ljudskosti. Mnogi su bili prisiljeni nositi brojeve koji su postali njihovi identiteti unutar logora. Antonia R.
Tijekom Drugog svjetskog rata, nacistički režim koristio je razne oznake i simbole kako bi upozorio na prisutnost Židova u gradovima. Jedan od najčešćih načina bio je postavljanje plakata i natpisa koji su jasno označavali da su određeni prostori(npr. trgovine) židovski. Ovi natpisi često su sadržavali uvredljive poruke kako bi se potaknula mržnja prema židovskoj zajednici. Denis G.
Žuta zvijezda ili "židovska zvijezda" bila je simbol koji su Židovi morali nositi tijekom nacističkog režima u Europi, posebno od 1941. godine. Ova oznaka je imala oblik šestokrake zvijezde, a obično je bila izrađena od tkanine i šivala se na odjeću, obično na lijevoj strani prsa. Cilj nošenja žute zvijezde bio je segregacija židovske zajednice. Na taj način su nacističke vlasti mogle lakše pratiti i diskriminirati Židove, što je dovelo do njihove izolacije od ostatka društva. Ljudi su bili prisiljeni nositi ovu oznaku na svim javnim prostorima, a njezina upotreba bila je povezana s nasiljem, progonima i deportacijama u koncentracijske logore. Nika M.
Posebno označavanje Židova, koristila je i NDH kao Hitlerova saveznica. Navedeni simbol su nosili Židovi pod ustaškom vlašću. Šime P.
Zatvorenički kreveti u koncentracijskim logorima simbolizirali su dehumanizaciju zatvorenika. U skučenom prostoru, bez madraca i osnovne udobnosti, zatvorenici su ležali tijesno jedni uz druge, bez privatnosti i u nehigijenskim uvjetima. Ovi kreveti odražavali su brutalne uvjete u kojima su bili prisiljeni živjeti, dodatno narušavajući njihovo dostojanstvo i zdravlje. Josip P.
U mnogim gradovima pod nacističkom okupacijom, Židovi su prisilno preseljavani u posebna ograđena naselja, poznata kao geta. Najpoznatiji primjer je Varšavski geto u Poljskoj. U getima su Židovi živjeli u strahovitim uvjetima, bez dovoljno hrane, medicinske skrbi i osnovnih sredstava za život. Geta su služila kao privremene stanice prije deportacije u koncentracijske logore. Marija Ć.
Židovi su u koncentracijskim logorima nosili zatvoreničke odore. Te odore su bile obično sive ili prugaste i pomagale su da ih se lakše prepozna i razlikuje od čuvara logora. Značile su gubitak identiteta. Mislav V.
Život iza bodljikave žice bio je dio odrastanja mnoge djece pod nacističkom Njemačkom. Odrasli, muškarci, žene i djeca su zatvarani u logore. Takvi logori su ograđeni bodljikavom žicom. Simboliziraju patnju, nemoć i dehumanizaciju društva prve polovice 20.st. Leon G.
Vožnja zagušljivim stočnim vagonima bila jedna od faza pri dolasku Židova u logor. Nakon izdvajanja Židova, popisivanja, uzimanja njihovih stvari, Židovi bi se prevozili do logora u stočnim vagonima. Prostor je bio skučen. U vagonima su ljudi najčešće stali na nogama, nisu imali dovoljno prostora i zraka, te je smrt u njima bila česta.
Oni su krivi!
Ilse Koch
Adolf Hitler
Heinrich Himmler
Hermann Göring
Adolf Eichmann
Joseph Goebbels
Reinhard Heydrich
Rudolf Höss
Josef Kramer
Franz Stagl
Josef Mengele