Want to create interactive content? It’s easy in Genially!
Bosna srednji vijek
adla.maslo2006
Created on January 31, 2024
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Higher Education Presentation
View
Psychedelic Presentation
View
Vaporwave presentation
View
Geniaflix Presentation
View
Vintage Mosaic Presentation
View
Modern Zen Presentation
View
Newspaper Presentation
Transcript
SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA
Prostor Zahumlja, Paganije, Travunije, Raške, Hrvatske, Bizanta i Bosne bio je prostor na kojem će nastati srednjovjekovna bosanska država.
START
Prvobitna Bosna
PRVOBITNA BOSNA
Područje srednje Bosne je prostor koji ima povoljan geografski položaj i povoljne prometne veze, najvažniju komunikaciju predstavljaju doline rijeke Bosne i Neretve (povezuju Podunavlja sa Jadranskom obalom). Ovaj prostor je bio naseljen u neolitskom, rimskom i ranoslavenskom dobu. O samom nazivu Bosna postoji više teorija. Najveći broj pristalica to ime povezuje sa imenom rijeke Bosne. Bosnu prvi put spominje bizantski car Konstantin VII Porfirogenet u 10. stoljeću u svom djelu De administrando imperio pod imenom Horion Bosona.
Upravno-terirorijalna podjela
Upravno-terirorijalna podjela
1. Uža Bosna2. Usora i Soli 3. Donji Kraji 4. Podrinje 5. Hum 6. Zavišje 7. Primorje
Društveni odnosi
DRUŠTVENI ODNOSI
U 12. stoljeću feudalizam zauzima značajnu poziciju, te razvijaju se dva osnovna sloja: plemstvo i kmetovi, a u 15. st javlja se i sloj građanstva (trgovci i zanatlije). Plemstvo se prema moći i ugledu djelilo na: vlastelu, velmože i vlastelčiće, te oni su uz obavezu vojne službe uživali feudalne posjede. Vremenom najveći feudalni posjedi dolaze u ruke velikih feudalaca u koje možemo svrstati osim Kotromanića i Hrvatiniće, Pavloviće i Kosače. Velikaši iz ovih porodica nazvali su se rusaška gospoda. Imali su veliki uticaj.
+ info
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Društveni odnosi
Državna organizacija
DRŽAVNA ORGANIZACIJA
Do 14. stoljeća srednjovjekovna Bosna bila je banovina a od 1377. kraljevina. Organi centralne vlasti bili su: vladar i državni sabor. Bosanski vladari imali su titule knez, ban i kralj. U nasljeđivanju prijestolja nije primjenjivan princip primogeniture već je zavisio od odluka vlastele. Vladar je živio u dvoru uređenom na zapadni način, a postojao je i dvorski aparat na čijem čelu se nalazio dvorski knez ili dvorski pristav. Državnom blagajnom upravlja komornik. Postojao je i državni pisar, vaspitač mladih plemića, nadkuhar ili peharnik.
DRŽAVNA ORGANIACIJA
Bosna u vrijeme prvih banova
Krajem 12. stoljeća nastaju ekonomske, društvene i političke promjene te Bosna izlazi iz teritorijalnih okvira. Jačanjem feudalizma nastaju temelji za izgradnju Bosanske državnosti, te Bosna se Bizantijske vlasti oslobađa 1180. a novi vladar je Kulin Ban koji vlada do 1204. On spada u jedne od najznačajnijih bosanskih vladara.U vrijeme vladavine Kulina privredni prosperitet bazira se na razvoju rudarstva i trgovine. 29.8.1189. godine uspostavlja trgovinski sporazum sa Dubrovačkom republikom sa dubrovačkim knezom Krvašem. U toj povelji kako bi ih privukao na trgovačku saradnju oslobađa ih poreza i Povelja kulina Bana je prvi poznati međunarodni ugovor Bosne
POVELJA KULINA BANA
Vjera u srednjovjekovnoj Bosni
vjera
Crkva bosanska
Nataje pod uticajem bogumilskog učenja.Pripadnici nazivaju se krstijanima (patarenima ili bogumilima) - did (djed) - na čelu crkve - Svećenici se dijele na goste i starce.
VJERA
Kulin se aprila 1203. godine sa svećenicima Crkve bosanske i bosanskim narodom na Bilinom polju prividno odrekao ovog učenja. Kasnije su protiv heretika u Bosni, po nalogu papa, ugarski vladari pokretali i križarske ratove koji nisu dali neki veći uspjeh. U 13. i 14. stoljeću pape su vršili sve veće pritiske na bosanske vladare. To je dovelo i do slabljenja Crkve bosanske. Tokom 15, stoljeća vodeću ulogu preuzela je Katolička crkva.
VJERA
Bosna u 13. stoljeću
SECTION 1
Grbovi bosanske vlastele
Doba privrednog jačanja Bosne
Izašavši na more, Bosna je počela da utječe i na jadranska politička zbivanja Mletačka republika, Kraljevina Napulj Dubrovačka a republika, balkanska - Srbija i Hrvatska, kao i politička zbivanja, posebno u Ugarskoj srednjoevropska a vrijeme dinastičkih borbi i drugih nereda. Zajedno sa svojom vojskom, Stjepan II je odbranio Hum od napada tada U doba njegove vladavine bosanska privreda je veoma ojačala Otvoreni su rudnici iz kojih se iskopavaju i izvoze u druge zemlje plemeniti metali, bakar, željezo i olovo. Najpoznatiji rudnici su: Olovo. Hvojnica, Ostružnica, Kreševo te Srebrenica. Razvijaju se i gradovi. Poljoprivreda, kao glavna grana privredivanja, dovljava veliki razvoj, a njeni proizvodi (vuna, vosak, koža, med. mliječni proizvodi) se izvoze.
SECTION 1
Bosna u vrijeme najvećeg uspona- Tvrtko I Kotromanić
Tvrtko kotromanić
Nasljednik Stjepana Kotromanića bio je ban Tvrtko. Kada je stupio na vlast imao je svega petnaest godina, pa mu je državnim poslovima pomagala njegova majka Jelena.Stekavši vlast nad srpskim zemljama , Tvrtko se 1377. godine u Milama kod Visokog krunisao za "kralja Srbije, Bosne, Primorja i zapadnih strana".
SECTION 1
Povelja Tvrtka Dubrovčanima
Slabljenje i propast Bosanskog kraljevstva
Privreda srednjovjekovne Bosne
LOREM IPSUM
Glavna grana privređivanja u Bosni sve do 13i 14. stoljeća bila je poljoprivreda, ali vremenom su rudarstvo, zanatstvo i trogovina postali nosioci razvoja. Tako je Bosna u ovom periodu živjela u blagostanju. U srednjovjekovnoj Bosni je, uz ostalo, postojao i snažan proces urbanizacije. Postojala su gradska naselja koja su se, i u privrednom i u društvenom pogledu, razlikovala od sela i kraljevsko-feudalnih gradova.
Ostaci srednjovjekovnog grada Srebrenika
Kultura srednjovjekovne Bosne
LOREM IPSUM
Nekropola stećaka u Radmilji
Kultura srednjovjekovne Bosne
LOREM IPSUM
Hrvojev misal
Hvalov zbornik
Hvala na pažnji