Want to create interactive content? It’s easy in Genially!

Get started free

Bosna srednji vijek

adla.maslo2006

Created on January 31, 2024

Start designing with a free template

Discover more than 1500 professional designs like these:

Higher Education Presentation

Psychedelic Presentation

Vaporwave presentation

Geniaflix Presentation

Vintage Mosaic Presentation

Modern Zen Presentation

Newspaper Presentation

Transcript

SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA

Prostor Zahumlja, Paganije, Travunije, Raške, Hrvatske, Bizanta i Bosne bio je prostor na kojem će nastati srednjovjekovna bosanska država.

START

Prvobitna Bosna

PRVOBITNA BOSNA

Područje srednje Bosne je prostor koji ima povoljan geografski položaj i povoljne prometne veze, najvažniju komunikaciju predstavljaju doline rijeke Bosne i Neretve (povezuju Podunavlja sa Jadranskom obalom). Ovaj prostor je bio naseljen u neolitskom, rimskom i ranoslavenskom dobu. O samom nazivu Bosna postoji više teorija. Najveći broj pristalica to ime povezuje sa imenom rijeke Bosne. Bosnu prvi put spominje bizantski car Konstantin VII Porfirogenet u 10. stoljeću u svom djelu De administrando imperio pod imenom Horion Bosona.

Upravno-terirorijalna podjela

Upravno-terirorijalna podjela

1. Uža Bosna2. Usora i Soli 3. Donji Kraji 4. Podrinje 5. Hum 6. Zavišje 7. Primorje

Društveni odnosi

DRUŠTVENI ODNOSI

U 12. stoljeću feudalizam zauzima značajnu poziciju, te razvijaju se dva osnovna sloja: plemstvo i kmetovi, a u 15. st javlja se i sloj građanstva (trgovci i zanatlije). Plemstvo se prema moći i ugledu djelilo na: vlastelu, velmože i vlastelčiće, te oni su uz obavezu vojne službe uživali feudalne posjede. Vremenom najveći feudalni posjedi dolaze u ruke velikih feudalaca u koje možemo svrstati osim Kotromanića i Hrvatiniće, Pavloviće i Kosače. Velikaši iz ovih porodica nazvali su se rusaška gospoda. Imali su veliki uticaj.

+ info

Hrvoje Vukčić Hrvatinić

Društveni odnosi

Državna organizacija

DRŽAVNA ORGANIZACIJA

Do 14. stoljeća srednjovjekovna Bosna bila je banovina a od 1377. kraljevina. Organi centralne vlasti bili su: vladar i državni sabor. Bosanski vladari imali su titule knez, ban i kralj. U nasljeđivanju prijestolja nije primjenjivan princip primogeniture već je zavisio od odluka vlastele. Vladar je živio u dvoru uređenom na zapadni način, a postojao je i dvorski aparat na čijem čelu se nalazio dvorski knez ili dvorski pristav. Državnom blagajnom upravlja komornik. Postojao je i državni pisar, vaspitač mladih plemića, nadkuhar ili peharnik.

DRŽAVNA ORGANIACIJA

Bosna u vrijeme prvih banova

Krajem 12. stoljeća nastaju ekonomske, društvene i političke promjene te Bosna izlazi iz teritorijalnih okvira. Jačanjem feudalizma nastaju temelji za izgradnju Bosanske državnosti, te Bosna se Bizantijske vlasti oslobađa 1180. a novi vladar je Kulin Ban koji vlada do 1204. On spada u jedne od najznačajnijih bosanskih vladara.U vrijeme vladavine Kulina privredni prosperitet bazira se na razvoju rudarstva i trgovine. 29.8.1189. godine uspostavlja trgovinski sporazum sa Dubrovačkom republikom sa dubrovačkim knezom Krvašem. U toj povelji kako bi ih privukao na trgovačku saradnju oslobađa ih poreza i Povelja kulina Bana je prvi poznati međunarodni ugovor Bosne

POVELJA KULINA BANA

Vjera u srednjovjekovnoj Bosni

vjera

Crkva bosanska

Nataje pod uticajem bogumilskog učenja.Pripadnici nazivaju se krstijanima (patarenima ili bogumilima) - did (djed) - na čelu crkve - Svećenici se dijele na goste i starce.

VJERA

Kulin se aprila 1203. godine sa svećenicima Crkve bosanske i bosanskim narodom na Bilinom polju prividno odrekao ovog učenja. Kasnije su protiv heretika u Bosni, po nalogu papa, ugarski vladari pokretali i križarske ratove koji nisu dali neki veći uspjeh. U 13. i 14. stoljeću pape su vršili sve veće pritiske na bosanske vladare. To je dovelo i do slabljenja Crkve bosanske. Tokom 15, stoljeća vodeću ulogu preuzela je Katolička crkva.

VJERA

Bosna u 13. stoljeću

SECTION 1

Grbovi bosanske vlastele

Doba privrednog jačanja Bosne

Izašavši na more, Bosna je počela da utječe i na jadranska politička zbivanja Mletačka republika, Kraljevina Napulj Dubrovačka a republika, balkanska - Srbija i Hrvatska, kao i politička zbivanja, posebno u Ugarskoj srednjoevropska a vrijeme dinastičkih borbi i drugih nereda. Zajedno sa svojom vojskom, Stjepan II je odbranio Hum od napada tada U doba njegove vladavine bosanska privreda je veoma ojačala Otvoreni su rudnici iz kojih se iskopavaju i izvoze u druge zemlje plemeniti metali, bakar, željezo i olovo. Najpoznatiji rudnici su: Olovo. Hvojnica, Ostružnica, Kreševo te Srebrenica. Razvijaju se i gradovi. Poljoprivreda, kao glavna grana privredivanja, dovljava veliki razvoj, a njeni proizvodi (vuna, vosak, koža, med. mliječni proizvodi) se izvoze.

SECTION 1

Bosna u vrijeme najvećeg uspona- Tvrtko I Kotromanić

Tvrtko kotromanić

Nasljednik Stjepana Kotromanića bio je ban Tvrtko. Kada je stupio na vlast imao je svega petnaest godina, pa mu je državnim poslovima pomagala njegova majka Jelena.Stekavši vlast nad srpskim zemljama , Tvrtko se 1377. godine u Milama kod Visokog krunisao za "kralja Srbije, Bosne, Primorja i zapadnih strana".

SECTION 1

Povelja Tvrtka Dubrovčanima

Slabljenje i propast Bosanskog kraljevstva

Privreda srednjovjekovne Bosne

LOREM IPSUM

Glavna grana privređivanja u Bosni sve do 13i 14. stoljeća bila je poljoprivreda, ali vremenom su rudarstvo, zanatstvo i trogovina postali nosioci razvoja. Tako je Bosna u ovom periodu živjela u blagostanju. U srednjovjekovnoj Bosni je, uz ostalo, postojao i snažan proces urbanizacije. Postojala su gradska naselja koja su se, i u privrednom i u društvenom pogledu, razlikovala od sela i kraljevsko-feudalnih gradova.

Ostaci srednjovjekovnog grada Srebrenika

Kultura srednjovjekovne Bosne

LOREM IPSUM

Nekropola stećaka u Radmilji

Kultura srednjovjekovne Bosne

LOREM IPSUM

Hrvojev misal

Hvalov zbornik

Hvala na pažnji