Virtualna izložba Iskoraci

© Tiflološki muzej - sva prava pridržana

Klikom na kroz izložbu možete dobiti dodatne informacije

Riječ ravnateljice

Četvrti stalni postav Tiflološkog muzeja, 2008.

Foto: Davor Šiftar

Tiflološki muzej već 70 godina promiče uključivost, pristupačnost, toleranciju i jednakost među ljudima bez obzira na njihova kulturološka, intelektualna, zdravstvena i druga obilježja. Izložba u središte stavlja progresivne programe koji su se provodili tijekom 70 godina te ističe prijelomna događanja koja su oblikovala karakter muzeja te odredila daljnji smjer djelovanja. Naglašena je raznolikost programskih aktivnosti muzeja, njegovo sazrijevanje i preobrazba od muzeja snažnog karitativnog djelovanja u muzej jednakih mogućnosti koji potiče promjene u društvu prema osobama s invaliditetom i svim drugim marginaliziranim i obespravljenim skupinama. Istodobno se obilježava i 15 godina četvrtog stalnog postava muzeja. Nina Sivec

Osnivanje i otvaranje muzeja 1953.

Muzej idejno je osmislio učitelj Vinko Bek, vođen humanom idejom uvažavanja različitosti. Po završetku učiteljske škole te usavršavanju u Odgojnom zavodu za slijepe u Beču, Bek je 1888. godine započeo sabiračku aktivnost i osmišljavanje budućeg hrvatskog sljepačkog muzeja. Različite okolnosti dovele su do pretvaranja njegove vizije u stvarnost i oživotvorenje muzeja tek 1953. godine. Tada Franjo Tonković, slijepi sveučilišni profesor, i njegova supruga Danica, oboje u to vrijeme djelatnici Zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu, okupivši skupinu stručnjaka nastavljaju Bekovim utabanim stazama na jednako stručan i sustavan način. Nadogradivši Bekove ideje i proširivši njegovu misiju osnivaju Tiflološki muzej saveza slijepih Jugoslavije. Cilj osnivanja bio je sabirati, sređivati i izučavati građu koja se odnosi na slijepe osobe, njihov odgoj, obrazovanje, rad i svakodnevni život kao i upoznavati slijepe osobe s različitim predmetima.Povijesni put Tiflološkog muzeja jasno je zaokrenut pojavom nekih prijelomnih točaka u razvoju ove ustanove koje su se nametnule kao njegove posebnosti. Željka Bosnar Salihagić

Knjiga tvrdih korica i zlatnim slovima utisnutim naslovom Muzealni katalog I. Sadrži popis stručne knjižne građe, na crnom tisku, vezane uz...

Muzealni katalog I Zemaljski zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu Zagreb, 1889.

Zavodska knjižnicaZemaljski zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu Zagreb, 1890.

Pokretna izložba u Bihaću Bihać, 1958.

Prva pokretna izložba

Tiflološki muzej je 1956. godine organizirao prvu pokretnu izložbu, koja je svoj put započela u Karlovcu 23. rujna iste godine, a završila ga 17. studenoga 1964. u Novom Sadu. Kroz to razdoblje izložba je bila postavljena u 77 gradova SFRJ-a, uz ukupno 217.099 posjetitelja. Sastojala se od panoa, pomičnih fotografija na regalima te predmeta u vitrinama i na stolovima. Glavni cilj ove pokretne izložbe bio je senzibiliziranje javnosti prema problemima slijepih osoba, razbijanja predrasuda o njihovim sposobnostima i mogućnostima, posebno kada je riječ o njihovu zapošljavanju, te razvijanje humanijeg odnosa prema slijepim osobama i uvažavanje različitosti.

Dio stalnog postava Tiflološkog muzeja u Bosanskoj 26 Zagreb, 1955.

Prve prilagodbe

Već se 1955. godine u Tiflološkom muzeju razmatraju pitanja vezana uz prikladan način izlaganja građe slijepim posjetiteljima. Uređenje prvog stalnog postava muzeja u Bosanskoj ulici 26 dovršeno je 1956. Kako je muzej u to vrijeme imao samo jednu dvoranu, u njoj su se morala predstaviti sva područja kojima se muzej bavi. Prvi stalni postav hvaljen je kao suvremen zbog korištenja fluorescentnog svjetla, posebnih vitrina za videće i slijepe posjetitelje, posebnih ladica koje se mogu upotrijebiti kao dodatni izložbeni prostor te upotrebe magnetofona kao vodiča kroz postav, koji služi i za reprodukciju drugih različitih sadržaja.

Zgrada u Bosanskoj 26 u kojoj je bio smješten Tiflološki muzej Zagreb, 1955.

Drugi stalni postav svečano je otvoren 20. lipnja 1958. godine u Draškovićevoj ulici 80. Prostor u koji je smješten muzej bio je namjenski građen za potrebe Tiflološkog muzeja. U to vrijeme to je bila jedna od najsuvremenijih uređenih tifloloških izložbi na svijetu. U izložbenom prostoru koji se prostirao na 314 m² obrađeno je 20 tematskih cjelina sa 225 predmeta izloženih u staklene vitrine i postavljenih na velikim panoima te sa 200 uvećanih fotografija.

Drugi stalni postav

Pozivnica na otvorenjeZagreb, 20.06.1958.

Iz stalnog postava Tiflološkog muzeja u Draškovićevoj ulici Zagreb, 1959.

Taktilna galerija

Godine 1961., izložbom radova slijepog kipara Remzije Đumišića, čije su skulpture danas izložene i u najnovijem stalnom postavu, započeo je ciklus izložbi Taktilne galerije muzeja, revolucionarni iskorak kontinuiranog niza izložbi na kojima je posjetiteljima dozvoljeno dodirivanje eksponata.

Pozivnica na otvorenje izložbe kipara Remzije Đumišića Zagreb, 1961.

Plakat izložbe „Izložba keramike Ljerka Njerš – Ciklus Aquariusa“ Zagreb, 1980.

Godine 1980. u katalogu izložbe „Ljerka Njerš: Izložba keramike - ciklus Aquariusa” izložbena praksa u kojoj je posjetiteljima dopušteno dodirivati izloške po prvi je put definirana pojmom Taktilne galerije. Taktilna galerija nije neki poseban izložbeni prostor. Ona ponajprije predstavlja ideju o izložbenim aktivnostima koje će pružiti priliku i stvoriti mogućnosti u okviru kojih će osobe oštećenog vida, ali i sve ostale kategorije osoba s invaliditetom, postati ravnopravni posjetitelji i sudionici izložbenih prostora.

Treći stalni postav

Nakon dvogodišnje stanke u radu muzeja novi, treći stalni postav otvoren je 13. svibnja 1976. godine. Suvremenim sredstvima i načinima raznovrsni likovni i dokumentarni materijal, koji se sastojao od predmeta, crteža, fotografija i tekstualnih opisa, prezentiran je na zanimljiv način kako bi kod posjetitelja potaknuo osjetljivost kao preduvjet poticanja mogućnosti zajedništva.

Pozivnica na otvorenje trećeg stalnog postava Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije Zagreb, 13.05.1976.

Foto: Davor Šiftar

Dio trećeg stalnog postava Zagreb, 1976.

Donacija Wagner

Zadaća Tiflološkog muzeja je, između ostaloga, očuvanje i promocije predmeta i rada ljudi koji su na polju brige za slijepe i slabovidne napravili konkretne korake kako bi njihova integracija bila lakša i potpunija. Jedan od tih ljudi jest i Eugen Wagner, slijepi prirodoslovac, inovator, konstruktor i nastavnik fizike i matematike, koji je svojim zalaganjem i predanim radom unatoč gotovo potpunoj sljepoći ostavio u nasljeđe vrijedan segment odgojno-obrazovnih postignuća.

Eugen Wagner u tvornici Učila Zagreb, 1957.

Foto: Davor Šiftar

Kao plod tridesetogodišnjega pedagoškog i znanstveno-stvaralačkog rada u muzeju je 1978. g. postavljena izložba učila za matematiku i fiziku Nastavna aparatura za matematiku i fiziku, nakon koje je izložene predmete autor darovao muzeju te su postali dio fundusa Tiflološkog muzeja. Na njima su provedeni restauratorsko - konzervatorski zahvati te su 2014. g. ponovno prezentirani javnosti na edukativnoj izložbi Želim znati!

Izložba Eugen Wagner Nastavna aparatura za matematiku i fiziku Zagreb, 1978.

Foto: Davor Šiftar

U suradnji s Musée du Louvre, Arheološkim muzejom u Zagrebu i Muzejom arheoloških spomenika u Splitu realizirana je izložba Dodir antike, koja je bila prekretnica na području prilagodbe. Izložba je bila u potpunosti prilagođena za posjetitelje s raznim vrstama invaliditeta prvi put u povijesti Tiflološkog muzeja te se pružala mogućnost samostalnog upoznavanja sa skulpturama. Za ovaj iskorak na području cjelovite prilagodbe namijenjene široj populaciji osoba s invaliditetom autori izložbe nagrađeni godišnjom nagradom Hrvatskog muzejskog društva.

Dodir antike

Dodir antike - postav izložbe Zagreb, 2005.

Foto: Davor Šiftar

Četvrti stalni postav ogledni je prilagođeni muzejsko-izložbeni prostor koji je i sadržajem dostupan osobama s invaliditetom. Kao takav jedinstven je i u svjetskim okvirima.

Četvrti stalni postav

Pristupačnost i prilagodba pojmovi su koji su nerazdvojivi od Tiflološkog muzeja još od njegova osnutka pa sve do danas. Muzej je oduvijek djelovao u dva pravca. Jedan je usmjeren prema zadovoljnom posjetitelju, gdje se putem stalnih postava, izložbi i obogaćivanja fundusa uvijek pridavala pažnja pristupačnosti i prilagodbi prostora, sadržaja i komunikacije. Drugi pravac nastoji utjecati na stručnu javnost brojnim edukacijama i konferencijama s ciljem podizanja svijesti o nužnosti stvaranja inkluzivnog muzejskog okruženja.

Foto: Renato Vukić

Pristupačnost i provedena prilagodba

Foto: Renato Vukić

Cilj edukacije „Pristupačnost za sve“ je upoznati djelatnike u kulturi s teorijskim, ali i praktičnim znanjima koja su potrebna u radu s posjetiteljima s invaliditetom. Programom je obuhvaćen širok raspon tema, od podizanja svijesti o potrebi prilagođenosti i pristupačnog muzeja do smjernica za mijenjanje okruženja iz nepristupačnog u pristupačno, prilagodbama vezanim uz dodir i zvuk te osnovama komunikacije s posjetiteljima s invaliditetom.

Edukacija Pristupačnost za sve

Prva održana edukacija Muzej za sveZagreb, 2019.

Foto: Renato Vukić

Stručno-znanstvena konferencija s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom Kultura različitosti naglašava važnost muzeja u suvremenom društvu kao mjesta otvorenog dijaloga i interakcije.

Konferencija Kultura različitosti

Konferencija Kultura različitosti Zagreb, 2022.

Foto: Renato Vukić

Izložba „Vlado Martek – čitajte gledanje”

Izložba je postavljena 2015. godine i donijela je značajan iskorak u omogućavanje doživljaja avangardne umjetnosti slijepim osobama. Po prvi put u Tiflološkom je muzeju predstavljena avangardna umjetnost konceptualnog umjetnika Vlade Marteka, koja je u potpunosti bila prilagođena osobama oštećena vida korištenjem jedinstvenih oblika prilagodbe.

Izložba Vlado Martek- postav izložbe Zagreb, 2015.

Foto: Davor Šiftar

Noć muzeja 2014. – 60 godina protiv predrasuda

Događanjima u Noći muzeja nastavila se naša misija promicanja ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije i djelovanja u smjeru osvještavanja aktualnih problema u društvu i zajednici. Poseban dio programa bio je posvećen osvješćivanju problema LGBT zajednice u Republici Hrvatskoj, u koji su se uključili umjetnici i izvođači koji svojim nastupom i radom podržavaju LGBT zajednicu.

Inkluzivni programi koji promiču ljudska prava

Otvorenje programa Protiv predrasuda- LGBT U Noći muzeja- vizualni umjetnik Dario Bardić Zagreb, 2014.

Foto: Renato Vukić

Izložba o LGBTIQ+ identitetima prva je institucionalna izložba na ovu temu u Republici Hrvatskoj. Povod izložbi jest 20 godina od prve povorke ponosa u Zagrebu 2002. godine. Izložbom smo željeli obuhvatiti sve relevantne teme i područja kako bismo prenijeli pravu informaciju, otvorili muzej za dijalog, razumijevanje i toleranciju. Cilj izložbe bio je naglasiti kako su prava koja traže LGBTIQ osobe osnovna ljudska prava te istodobno naglasiti kako se pitanja prava na različitost ne mogu i ne smiju zanemariti i osporiti.

Uđite u naša 4 zida

Inkluzivni programi koji promiču ljudska prava

Uđite u naša 4 zida - postav izložbe Zagreb, 2022.

Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj te smo za ove osobe osmislili muzejske programe koje ih odmiču od njihovih uobičajenih, svakodnevnih aktivnosti. Posjetitelji su taktilno istraživali umjetnine, potom su uz pomoć magnetnih točaka i crta reinterpretirali skulpturu, a uz igre senzornih prisjećanja istraživali su memorije svojih osjeta.

Crta, crta, crtica

Inkluzivni programi koji promiču ljudska prava

Prvi smo u Hrvatskoj skrenuli pozornost na to da muzejski predmeti imaju snagu potaknuti sjećanja kod osoba s Alzheimerovom bolesti. Program se provodi od 2017., a od 2021. odvija se u Dnevnoj bolnici za oboljele od demencije Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

Album

Inkluzivni programi koji promiču ljudska prava

Foto: Renato Vukić

Strani studenti koji uče hrvatski jezik istražili su kako je učiti jezik u muzeju. Također, muzej je izdao e-publikaciju Učiti jezik je lako, u muzeju saznaj kako kao dodatni materijal za učenje hrvatskog jezika u muzeju.

Učiti je lako…

Uvođenje i primjena inovativnih alata u muzejskom radu

Uvođenje i primjena inovativnih alata u muzejskom radu

U muzejski rad unosimo nove pristupe i „alate”. Dok se predmeti promatraju, dodiruju, slušaju, osvještavamo i istražujemo odnos tijela prema izloženim predmetima, potom slijedi prevođenje vizualnog, taktilnog i emotivnog doživljaja u pokret te ponovna transformacija u likovni dvodimenzionalni reljefni oblik.

Taktilno kinestetičke radionice

Tablica je pomagalo za učenje Brailleova pisma. Koriste je kasno osljepljele osobe koje poznaju obično pismo. Na metalnoj foliji reljefnim točkama izvedeno je 26 velikih latiničnih slova i 10 arapskih brojeva. Paralelno s njima izvedeni su znakovi na Brailleu. Predmet je izrađen u RNIB u Londonu koja je vodeća dobrotvorna organizacija koja se bavi slabovidnim i slijepim osobama u Velikoj Britaniji. (N.Ć.)

Iz fundusa muzeja

Foto: Renato Vukić

Tablica abecede na Brailleovu pismu London, oko 1955.

Klasični pisaći stroj predviđen za pisanje crnog tiska. Naknadno su dodane oznake Brailleovih znakova da bi se strojem lakše mogli služiti slijepi. Oznake su izvedene na metalnoj traci koja je fiksirana na gornjem dijelu stroja. Crno obojano kućište stroja izrađeno od lijevanog metala. Tastatura je na latiničnom pismu. (N. S.)

Foto: Renato Vukić

RemingtonVelika Britanija, 1917.

Proizveden je neposredno nakon 2. svjetskog rata u Njemačkoj. Za pisanje se koristi brajev papir širok 26 cm. Kućište je od lijevanog aluminija. Tipkovnica je standardna, a drvene tipke su s gornje strane prekrivene bjelokošću. Papir se uvodi sa stražnje strane i namotava okretanjem jednog od metalnih dugmadi smještenih na krajevima valjka.

Foto: Renato Vukić

Marburški pisaći stroj Marburg / Lahn, 1945. g.- 1950. g.

Skulptura je izrađena u tehnici patinirane terakote. Predstavlja nagi ženski lik. Žena kleči/sjedi na petama potpuno nagnuta naprijed, oslonjena podlakticama na podlogu, čela položenog na ruke, bujne rasute kose. Iako je forma potpuno zatvorena ipak odiše ekspresivnošću. Površina je glatko obrađena, smirene teksture, pri čemu jedini kontrast predstavlja drukčija obrada ženine kose. Ženino tijelo nalazi se u položaju obrnutog stisnutog slova S i s podlogom (stijenom?) čini smislenu cjelinu. (I. M.)

Foto: Renato Vukić

MesalinaSanja FališevacZagreb, 2017. g. terakota, patinirana.

Foto: Renato Vukić

TEKSTOVI SURADNIKA

UKORAK S VREMENOM – suradnja Tiflološkog muzeja i studija Novena d.o.o.

Naša suradnja započela je još prošlog stoljeća, krajem devedesetih, kad je Tiflološki muzej uvršten u grupu od četrdesetak muzeja za koje su se u okviru projekta Muzejskog dokumentacijskog centra Muzeji na internetu izradile prve web stranice. Naša suradnja razvijala se intenzivno i na obostrano zadovoljstvo. Svaki projekt bio je ...

Prvi sam put ušla u Tiflološki muzej kao obična posjetiteljica krajem osamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je to radi izložbe radova posvećene 15. godišnjici Taktilne galerije. Nisam tada bila sama nego je sa mnom u pratnji bio moj dvogodišnji sin i ciljano smo došli kako bi prije svega on u galeriji mogao iskusiti poticano i potpuno slobodno taktilno doživljavanje skulptura. Ako me sjećanje ne vara, bio je to njegov prvi posjet jednom muzeju i, razumljivo, željela sam da prođe u pozitivnom ozračju. Tom sam prilikom i razgovarala s tadašnjim ravnateljem muzeja Vjekoslavom Mršićem o konceptu galerije i osiguranju taktilnog iskustva koje stoji u njegovoj podlozi. Kad sam 1993. godine počela raditi kao asistentica na Katedri za muzeologiju Filozofskog fakulteta ...

Stvaranje prijatelja muzeja: iskustvo jedne muzeologinje

Od dokumentacije do komunikacije muzejskih zbirki: dva desetljeća inovativne suradnje Tiflološkog muzeja i Link2

Kada se govori o očuvanju kulturne baštine, uloga tehnologije postaje sve važnija, a poduzeće Link2 s ponosom ističe svoju dugogodišnju suradnju s Tiflološkim muzejom povodom njihove značajne obljetnice. Već gotovo dva desetljeća kontinuirano surađujemo s profesionalnim, predanim i kreativnim stručnim djelatnicima Tiflološkog muzeja. U ovom partnerskom odnosu naučili smo niz posebnosti pristupa u istraživanju, dokumentiranju i komunikaciji u zahtjevnom području unapređenja muzejske djelatnosti u odnosu na osobe s invaliditetom. Temelji suradnje postavljeni su 2004. godine, kad je ...

VIRTUALNE IZLOŽBE

KoncepcijaIgor Maroević, Iva Sočković, Morana Vouk NikolićAutori izložbe Igor Maroević, Morana Vouk Nikolić IzvedbaIva SočkovićTekstoviNina Sivec, Željka Bosnar Salihagić, Ervin Šilić, Žarka Vujić i Goran ZlodiAutorica audio deskripcijeIva SočkovićAutori kataloških jedinicaNevenka Ćosić, Igor Maroević i Nina SivecFotografijeFoto služba Hrvatske, Zlatko Movrin, Nada Orel, Servis Tehničkog muzeja, Davor Šiftar i Renato Vukić

IMPRESSUM

OrganizacijaTiflološki muzej Muzeološka koncepcija Željka Sušić Autori izložbe Nevenka Ćosić, Igor Maroević, Lucija Tomašić i Morana Vouk Nikolić Suradnica na izložbi Mia Dožić Likovni postav Igor Maroević i Likovni studio Dizajn pozivnice i plakata Likovni studio Tehnička realizacijaRenato Vukić Autori fotografija Foto služba Hrvatske, Zlatko Movrin, Nada Orel, Servis Tehničkog muzeja, Davor Šiftar i Renato Vukić Priprema eksponata za izložbu Renato Vukić Postavljanje rasvjete Renato Vukić Marketing i odnosi s javnošću Dubravka Jančić Saje Autorica informativnog i promotivnog materijala Valentina Romanić

IZLOŽBE

IMPRESSUM

Zgrada Saveza slijepih Hrvatske u izgradnji Zagreb, 1958.

...odgoj i obrazovanje slijepe djece. Prvi upisani predmet pod tekućim brojem jedan datira iz 1889., a posljednji iz 1915. godine. U inventaru, uz naslov naveden je i broj primjeraka knjige, broj svezaka i njezina novčana vrijednost. Zadnji tekući broj naslova je 449. Ovaj Muzealni katalog bio je smješten u Zavodu za odgoj slijepe djece u Zagrebu. Vinko Bek je počeo sakupljati predmete 1888. godine, nakon što je dobio dozvolu Vladina Odjela za bogoštovlje i nastavu da može osnovati privatni zavod za odgoj slijepe djece. Namjeravajući u zavodu otvoriti i muzej, uputio je molbu svim učiteljima i ostaloj javnosti da mu poklone knjige o odgoju slijepih za buduću muzejsku zbirku. Predmete sakupljene u Zbirku, među kojima je i ovaj katalog muzejske knjižnice, najprije je izložio na Jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891.godine, a potom ih je darovao Zavodu za odgoj slijepe djece u Zagrebu za muzealni odjel. Kada je 1. rujna 1895. godine Zavod otvoren, Vinko Bek postavljen je za prvog privremenog upravitelja. (N.Ć.)

Skulptura Razlistana forma bila je izložena na izložbi Ljerka Njerš Izložba keramike: Ciklus Aquariusa održanoj u Tiflološkom muzeju 1980. godine.U katalogu izložbe, izložbena praksa po kojoj je posjetiteljima dopušteno dodirivati izloške, po prvi je put definirana pojmom Taktilne galerije. (I.M.)

Razlistana formaLjerka NjeršZagreb, 1974.keramikaVlasništvo: Ljerka Njerš

Foto: Renato Vukić

Foto: Davor Šiftar

Prilagodbe unutar stalnog postava:- podne trake - tekstovi na uvećanom crnom tisku - tekstovi na brajevom pismu - titlovi na filmovima - audiodeskripcija filmova - zvučni vodič za slijepe - prikladna visina izloženih predmeta

Foto: Davor Šiftar

Dio trećeg stalnog postava Zagreb, 1976.

Foto: Renato Vukić

Foto: Renato Vukić

Uđite u naša 4 zida – postav izložbe Zagreb, 2022.

Uđite u naša 4 zida – postav izložbe Zagreb, 2022.

Foto: Morana Vouk Nikolić

Foto: Renato Vukić

Konferencija potiče raspravu o načinima prilagodbe muzejskih sadržaja s ciljem bolje uključenosti i ravnopravnosti ranjivih skupina u društvu, kao i raspravu o mogućnostima popularizacije kulturnih sadržaja među tim skupinama. U tom smislu muzeji i baštinske institucije trebale bi postati mjesta susreta, druženja, stvaranja, širenja tolerancije, ravnopravnosti i suradničkog ozračja.

...implementirana baza podataka M++. Zamišljena kao središnje mjesto dokumentiranja muzejskih predmeta, ova baza omogućila je djelatnicima muzeja brzo pretraživanje, analizu i upravljanje tisućama muzejskih predmeta koji čine njihove zbirke. Kako bi se postigao pouzdan uvid u smještaj i stanje predmeta, upravo na inicijativu Tiflološkog muzeja, razvili smo specijaliziranu aplikaciju za reviziju muzejske građe uz pomoć mobilnih uređaja. Osim što olakšava proces revizije i nadzor inventarizacije, aplikacija također pruža značajne analitičke alate koji pomažu timu muzeja u identificiranju potreba za očuvanjem, smještajem, procjenom vrijednosti, posudbama, ali i planiranju izložbi. Međutim, ono što je zaista unaprijedilo način na koji stručna i šira javnost koristi muzejsku dokumentaciju Tiflološkog muzeja jest naš interaktivni online katalog. Ova platforma, koja je dostupna globalnoj publici, postala je most između muzeja i onih koji možda nikada ne bi imali priliku posjetiti ga osobno. Tiflološki muzej bio je jedan od prvih muzeja koji se uključio u nacionalni projekt „e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine” u kojem sudjeluju arhivi, knjižnice, muzeji i Hrvatska radiotelevizija. Pritom su izvezeni metapodaci i digitalne reprezentacije u Središnji sustav te agregirani i objavljeni na javnom portalu eKultura. S ponosom gledamo na sve što smo postigli zajedno u uskoj suradnji s timom Tiflološkog muzeja u zadnja dva desetljeća. Uvjereni smo kako je ovakvo predano i kontinuirano partnerstvo pridonijelo tomu što je Tiflološki muzej jasno pozicioniran i zauzima istaknuto mjesto i na digitalnoj muzejskoj sceni, a time je i primjer kako tehnologija može obogatiti i proširiti doseg kulturnih institucija. Goran Zlodi, Link2 d.o.o.

Foto: Davor Šiftar

Dodir antike- postav izložbeZagreb, 2005.

Foto: Davor Šiftar

Model se upotrebljava za usvajanje pojmova polumjera i opsega kruga te za određivanje i izračunavanje njegova opsega i površine. Krug na modelu podijeljen je na 8 jednakih dijelova – kružnih isječaka, a zatim su ti dijelovi izrezani i presloženi kao što prikazuje slika. Površina nastalog lika jednaka je površini zadanog kruga. Dobiveni lik nalikuje pravokutniku, jedino su njegove dulje stranice valovite. Poveća li se broj dijelova kruga (npr. na 12), presloženi će lik imati manje valovite stranice, odnosno bit će sličniji pravokutniku. Može se uočiti da je kraća stranica ''pravokutnika'' jednaka polumjeru zadanog kruga, dok je duljina druge stranice jednaka polovini opsega kruga.

Model za određivanje opsega i površine krugaKonstruktor: Eugen Wagner

Foto: Renato Vukić

Foto: Renato Vukić

Odmak od tradicionalnih umjetničkih postupaka i materijala urođenih konceptualnoj umjetnosti bio je presedan u izložbenoj aktivnosti muzeja, a time i snažan zaokret u predstavljanju i prilagodbi Martekovih agitacija, video filmova, slika, poezije/predpoezije, fotografija i ulja na platnu slijepim i slabovidnim osobama.

... novi izazov s uvijek dobro pripremljenim podlogama malog, ali predanog i usmjerenog tima muzeja. Suradnja se odvijala u dva smjera, novo razvijajuću multimediju i klasični dizajn i tisak. Gotovo redovit predmet suradnje bile su brojne tiskovine, od kojih je važno spomenuti opsežnije i značajnije kao što su katalog stalnog postava i Spomenica muzeja. Isto tako, radilo se i na grafičkoj opremi brojnih izložbi. Tiflološki muzej bio je među prvim muzejima koji su razvili audio vodič po stalnom postavu na hrvatskom i engleskom jeziku. Uslijedio je razvoj aplikacije za prikaz bolesti oka i poteškoća s vidom. Usvajanjem novih tehnologija muzej je prepoznao vrijednost virtualnih prikaza prostora te ujedno bio među prvim muzejima koji su svoje izložbe prikazivali i uz pomoć virtualne šetnje. Prva virtualna šetnja izrađena je uz izložbu OTVARANJA Petra Barišića 2010. godine. Tiflološki muzej je i u smislu prezentacije izložbenih aktivnosti bio ispred vremena, u njih se ulagao velik napor, znanje i sredstva pa je logično da je klasičnom opremanju izložbe uz tiskane materijale, objavi na internetskoj stranici dodana i virtualna šetnja, koja posjetiteljima mrežnih stranica omogućuje virtualni prolazak izložbom i nakon što je ona zatvorena. Od tada do danas objavljeno je 30 virtualnih šetnji izložbom. Uvjeren sam da će relativno mali, ali uvijek koherentan tim Tiflološkog muzeja i dalje pratiti nove izazove koje nam stalna promjena nameće i uspješno provoditi svoje aktivnosti korištenjem novih tehnologija. Ervin Šilić, Novena d.o.o.

Foto: Davor Šiftar

Stand up komičar Goran Furjan u programu Protiv predrasuda - LGBT u Noći muzejaZagreb, 2014.

Le zbor u programu Protiv predrasuda - LGBT u Noći muzeja Zagreb, 2014.

Muškarac s kapom na glavi, odjeven u radnu odjeću sjedi na drvenoj gredi. Desnim koljenom je oslonjen na tlo a lijevo koljeno mu podupire lijevu ruku. Opasan je debelom tesarskom pregačom svezanom oko struka na leđima. U lijevoj ruci drži dlijeto prislonjeno na gredu. U desnoj ruci drži tesarsku sjekiricu. (I.M.)

Tesar Remzija Đumišić; 1960.Pečena glina

Foto: Renato Vukić

... u Zagrebu, među prvim institucijama koje sam posjetila sa studentima bio je upravo Tiflološki muzej. Kako u to vrijeme nije imao stalni postav, ravnatelj i kustosica Đurđica Bojanić pripremili su nam odabrane predmete iz svojih zbirki, dodali priče o njima i na taj način predstavili fundus. Godine 2005. godine mojim studentima na Dopunskom studiju muzeologije postali su Davor Šiftar, isprva fotograf, a poslije i kustos likovne zbirke muzeja, te mr.sc. Željka Sušić, koja je već tada djelovala kao muzejska pedagoginja, i vezanost je postala još čvršća, a pratile su je i emocije kojima se veze još dublje upisuju u naš um, a suradnja ojačava. Napokon, valja spomenuti ono što nas koji se češće bavimo teorijskim promišljanjima u području baštine najviše veseli – imala sam priliku u suradnji sa svojim studentima Diplomskog studija muzeologije i upravljanja baštinom u muzeju pripremiti dvije manje participativne izložbe – Koraž u godini pandemije 2020. te Rak i mir 2023. Kad pobrojim, ali i osvijestim sve te oblike suradnje, osjećam prije svega kako njima obuhvaćam bogat i inovativan programski rad muzeja, posebice s osobama s različitim oblicima invaliditeta, ali i drugim zapostavljenim skupinama. Istodobno razmišljam o pionirskim iskoracima muzeja, poput ranog stvaranja kvalitetnih putujućih izložaba, koncipiranja studijske čuvaonice (koja, nažalost, nije u potpunosti zaživjela), uporabe interpretacijskih strategija taktilnosti, kasnije multisenzornosti, ali i tzv. sobe za uranjanje (tamna soba kao escape room) i sl. Kako ne bi onda bilo profesionalno i osobno izazovno surađivati godinama s takvom baštinskom institucijom koja zorno pokazuje kako nije važno što posjedujemo u svojim zbirkama nego što s njima činimo na dobrobit zajednice!Žarka Vujić