kralj Sunce

L’etat, c’est moi [leta se moa], u prijevodu Država, to sam ja

vladavina kralja sunceluj xiv.

‘Imao je neuspjeha i nevolja i činio je greške-ali mogu li se oni koji ga osuđuju poistovjetiti s njim, biti na njegovom mjestu? Ne možete spominjati njegovo ime bez divljenja."

-Voltaire

Za vrijeme njegove vladavine Francuska je postala vodećom europskom silom i kulturno i politički. Raskošan kraljevski dvor u Versaillesu postao je model za vladara na čitavom kontinentu.

palača versailles

Nova kraljevska rezidencija smještena je bila izvan prijestolnice Pariza. Ostala je simbolom kraljevske tvrdnje Letat c est moi Ja sam država.

‘Prostrani dvor od oko 20 tisuća ljudi bio je fizičko utjelovljenje božanskog prava vladanja Luja XIV.

Njegova palača i dvor su se oponašali u cijeloj Europi.

Sve je u državi moralo biti organizirano oko kralja poznatog kao kralj Sunce

RATOVI LUJA XIV

u pokušaju da proširi granice Francuske, Luj XIV je ostale europske države uveo u seriju sukoba. Rat velikog saveza i Rat za španjolsko nasljeđe su bili bez ishoda, ali su pokazali da Francuska može održati svoju hegemoniju na kontinentu.

Luj XIV. je već u dobi od 5 godina postao kraljem. Umjesto njega vladala je njegova majka dok nije napunio 13 godina. Vladao je 72 godine pa je najdugovječniji vladar u povijesti Francuske i Europe.

Luju se pripisuje jedna važna rečenica koja mnogo govori o njegovome shvaćanju svojega vladarskog položaja.

L’etat, c’est moi [leta se moa], u prijevodu Država, to sam ja

Luj XIV. je vladao apsolutistički, a društveni i politički život Francuske vrtio se oko kraljeve osobe. Francuska je postala uzorom ostalim monarhijama, kao država sređene uprave, uspješne vanjske politike i procvata kulture (Grand siècle).

Kraljev apsolutizam dolazio je do izražaja na svim područjima: 1. ukinuo je samoupravu općina i pokrajina, 2. sudove je podložio svojoj kontroli, 3. jansenizam je likvidirao 4. hugenote oštro progonio (dragonade) - tako da se 200 000 hugenota iselilo iz Francuske u susjedne zemlje.

Katoličku crkvu stavio je pod svoju kontrolu te uspostavio Galikansku crkvu (1682), zbog čega je došao u sukob s Vatikanom.

” U vladanju uživa, o njemu stalno govori, u njemu traži veličinu i slavu. Malog je rasta i uspravan, nosi visoke cipele i periku, što mu daje osjećaj nadmoćnosti. Odličnog je zdravlja, aktivan… u vrijeme velikih dvorjana, on je najveći dvorjanin.” (D.Živojinović,Uspon Europe,str. 256.)