Want to create interactive content? It’s easy in Genially!
Get started free
Rečenični dijelovi
martina.tunukovic
Created on May 7, 2022
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Word Search: Corporate Culture
View
Corporate Escape Room: Operation Christmas
View
Happy Holidays Mobile Card
View
Christmas Magic: Discover Your Character!
View
Christmas Spirit Test
View
Branching Scenario: Save Christmas
View
Correct Concepts
Transcript
ISHODI
- temeljni dio rečenice
- otvara mjesto ostalim rečeničnim dijelovima
glagol
pomoćni glagol biti + imenska riječi
glagolski predikat - predikat izrečen glagolom
Čita li Mia knjigu?
Mia ne čita knjigu.
Mia čita knjigu.
Je li Mia čitala knjigu?
Mia je čitala knjigu.
Mia nije čitala knjigu.
Mia će čitati knjigu.
Hoće li Mia čitati knjigu?
Mia neće čitati knjigu.
Mia bi htjela čitati knjigu.
Predikat se može sastojati od jedne riječi ili od skupa riječi.
imenski predikat - sastoji se od pomoćnog gl. biti i imenske riječi
Luka je sportaš. Hrvoje je bio hrabar. Danas ću biti prvi. Pobjeda bijaše moja.
pom. gl. biti imenska riječ → imenica
prezent
pom. gl. biti imenska riječ → pridjev
pomoćni glagol biti + imenska riječ
perfekt
pom. gl. biti imenska riječ → broj
futur 1.
pom. gl. biti imenska riječ → zamjenica
imperfekt
VJEŽBA
1. glagolski ili imenski predikat
VJEŽBA
2. označi predikat u zadanim rečenicama
- izriče vršitelja radnje
- odgovara na pitanje Tko? ili Što?
- uvijek se nalazi u nominativu
- najčešće se izriče imenicom ili zamjenicom
subjekt
izrečen
neizrečen
(sadržan u glagolskome obliku)
Moj je tata planinar. Osjeti se miris proljeća. Ja to znam. Bijele stijene su prekrasne.
Tko je planinar? Što se osjeti? Tko to zna? Što je prekrasno?
Tko planinari? Tko miriše? Tko to zna? Što je prekrasno? / Tko je prekrasan?
Planinari. on/ona Lijepo mirišu. oni To znam. ja Prekrasne su. one
besubjektne rečenice
- rečenice u kojima se izriče radnja koja nema vršitelja
Cijelu noć sniježi. Sijeva! Priča se o tebi. Putovalo se danima.
Razlikuj!
Misli se na tebe.
Mislim na tebe.
Tko? Što?
Tko? Što?
(nema odgovora) (ja)
rečenica s neizrečenim subjektom
besubjektna rečenica
VJEŽBA
1. subjekt
VJEŽBA
2. neizrečen subjekt
- predmet radnje
- izriču okolnosti glagolske radnje
mjesto → priložna oznaka mjesta POM vrijeme → priložna oznaka vremena POV način → priložna oznaka načina PON uzrok → priložna oznaka uzroka POU
priložna oznaka vremena
Kada? Otkad? Dokad?
priložna oznaka mjesta
Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Dokle?
priložna oznaka načina
Kako? Na koji način?
priložna oznaka uzroka
Zašto? Zbog čega?
- priložne oznake mogu biti izričene:
a) jednom riječju (prilogom)
b) skupom riječi
Idem u školu. Trčim kao lud. Doći ću nakon nastave.Od tuge plačem.
Idem tamo.Trčim brzo.Doći ću sutra. Zato plačem.
Zašto?
Kako?
Kada?
Kamo?
priložna oznaka mjesta
cilj Kamo ideš? Tamo. U školu.
mjesto Gdje stanuješ? Ovdje. U gradu.
smjer Kuda ideš? Onuda. Kroz grad.
Prilog gdje stoji uz glagole mirovanja (stanovati, živjeti, biti).
Prilozi kamo i kuda prilažu se glagolima kretanja (ići, trčati, hodati).
VJEŽBA
1. priložne oznake
VJEŽBA
2. priložne oznake
Atr.
- riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile
dopuna imenici izrečena imenicom u genitivu ili prijedložnim izrazom (prijedlog i imenica)
dopuna imenici izrečena pridjevom, zamjenicom ili brojem
atributi = riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile
pridjevni atribut
- dopuna imenici izrečena pridjevom, zamjenicom ili brojem
Atr.
Atr.
Atr.
Šumskim puteljkom uputili su se prema svojem prvom odredištu.
pridjev
broj
zamjenica
- pridjevni atributi slažu se u rodu, broju i padežu s imenicom koju pobliže određuju
atributi = riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile
imenički atribut
- dopuna imenici izrečena imenicom u genitivu ili prijedložnim izrazom
Atr.
Atr.
Treba poštivati pravila igre. Pojeo sam komadić čokolade.
Poslušajte upute o igri. Pojeo sam tortu od čokolade.
Atr.
Atr.
prijedložni izraz
imenica u genitivu
- imenički atributi se ne slažu u rodu, broju i padežu s imenicom koju pobliže određuju
VJEŽBA
1. pridjevni atribut
VJEŽBA
2. imenički atribut
Ap.
- imenica koja pobliže označava drugu imenicu i s njom se slaže u padežu