21. 12. 1879.
Lutkina kuća
Nora
"Nora" je modera drama napisana 1879. godine a prvi put odigrana na pozorišnoj sceni 21. 12. 1879.
"Kod kuće je otac postupao sa mnom kao s malom lutkom, a ti ovdje postupaš kao s velikom lutkom."
Henrik Johan Ibsen
1851. počeo je raditi kao dramaturg u Bergenu u kazalištu, a nakon što je 1863. godine dobio stipendiju, za njega je Bjornstjerne Bjornson prikupio veliku svotu novaca kako bi mu omogućio da otputuje van granica Norveške. Svoja najveća djela napisao je u periodu od 1864. do 1891. godine. Na početku su njegove drame bile romatičarske kao i većina iz tog vremena. Njegovo prvo djelo bilo je "Catalina"
Skien, 20. mart 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. maj 1906.
Norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu, smatran je jednim od najvažnijih dramatičara 19. stoljeća. Još kao dječak je u svojoj kući prikazivao predstavu "Izabela Španjolska i vitez Fernando", a svoje prve drame počeo je pisati sa 9 godina
Otac mu je umro kada je Hemrik imao 14 godina zbog čega se morao zaposliti kako bi pomogao majci, osamostalio se i preselio u Grimstad. Bio je oženjen za Suzannah Thoresen sa kojom je imao dijete, ali je imao i jedno vanbračno dijete.
Njegova najpoznatija djela
"Lutkina kuća" ili "Nora", "Sablasti", "Neprijatelj naroda", "Divlja patka" i "Žena s mora". Dok su prve pjesničke drame bile "Brand" 1866. i "Peer Gynt" 1867
Moderna drama
Najuticajniji dramatičari
Sve moderne drame obuhvataju veliki raspon od naturalističke i psihološke drame do poetsko-simboličke, historijske, epske, lirske, političke, društvene drame. Osnovna podjela moderne drame je na: ekspresionističku dramu, poetsku dramu, epsko pozorište, antidrama (pozorište apsurda) i američka savremena drama.
`Osnivač` moderne drame je ruski dramatičar Anton Pavlovič Čehov(1860. - 1904.), a najvažniji Evropski dramatičari koji su značajno uticali na veliki preokret bili su August Strindberg (Gospođica Julija, Put u Damask) i Henrik Ibsen ( Nora, Sablasti)
Karakteristike moderne drame
U modernim dramama preovladava sumorna atmosfera sa elementom sna, ilirizmom, simbolistički fatalizmom, priviđanjima... Predstavljene su masovne scene, industrijska sredina i tehnika filmske montaže kao i proletarijat. Dramatičari nižu scene epskog karaktera
Teme drame su uglavnom društvene hronike, problem relativnosti etičkih vrijednosti, dok su likovi biološki i društveno uslovljeni, tj. u pod pritiskom neke prijetnje.
Fabula drame "Nora"
Kući se, iz kupovine, vraća Nora sa Božićnim drvcem i ukrasima koje uz pomoć služavke Ane Marije sakriva od djece. Dolazi Helmer, Norin muž, i njih dvoje započinju razgovor, Helmer će postati direktor banke te će zbog toga imati veću platu što Noru jako usrećuje. Njihov razgovor prekida posjeta doktora Ranka i Kristine. Helmer i Rank odlaze u drugu sobu, a Nora i Kristina započinju razgovor u kojem se Nora otvara i gđi Linde priča kako je spasila život svome mužu posudivši novac. U posjetu Helmeru dolazi bilježnik Krogstad zbog posla. Krogstad odlazi, a odmah poslije njega kreću Kristina, Helmer i Rank, dok Nora ostaje kući i provodi vrijeme sa djecom. Njihovu igru ponovo prekida Krogstad koji ucjenjuje Noru da će sve, o uzajmici, novca reći Helmeru ukoliko ona ne spriječi Helmera da mu da otkaz zbog zapošljavanja Kristine. Od tog trenutka Nora konstanto razmišlja kako da sakrije svoju veliku tajnu od Helmera, čak biva spremna otići kako se Helmer ne bi žrtvovao za nju. Helmer Krogstadu ipak daje otkaz te on sastavlja pismo u kojem govori kako je Nora od njega posudila novac za njihov put na jug te kako je krivotvorila očev potpis. Ostavlja ga u poštanskom sandučiću. Nora i gđa Linde su se u međuvremenu zbližile, kao u mladim danima, zbog čega Linda odlazi kod Krogstada kako bi ga ubijedila da nepročitano pismo traži nazad. Njihov razgovor se odvio za vrijeme maskiranog plesa na kojem su bili Nora i Helmer. Kristina i Krogstad odlučuju da opet započnu zajednički život. On pristaje povući pismo, ali ga Kristina u tome spriječava jer vjeruje da Nora i Helmer moraju konačno riješiti problem, Nora ga ne smije više kriti. Helmer i Nora se vraćaju sa plesa. Helmer čita pismo, optužuje i osuđuje Noru te joj zabranjuje da dalje odgaja djecu. Iste večeri dolazi oslobađajuće pismo u kojem Krogstad vraća zadužnicu. Helmer oprašta Nori i ponaša se kao ranije, kao da Nora ništa nije krila. Ona konačno shvaća šta se u njenom životu dešava, govori Helmeru kako se osjeća i odlučuje otići kako bi pronašla sebe. Helmer ostaje sa djecom i Ana Marijom plačući za voljenom Norom.
Kompozicija djela
Kompozicija svake drame sastoji se od: uvoda, zapleta, vrhunca, preokreta i raspleta
1. Uvod/ ekspozicija: Upoznavanje likova, njihovih mišljenja i osobina. Nora i Helmer razgovaraju o lakšem životu zbog veće plate, Dolaze doktor Rank i Kristina. 2. Zaplet: Krogstad dolazi u kuću Helmerovih zbog razgovora sa Norom. Prijeti joj da će izdati njunu tajnu ukoliko ona ne spriječi svog muža da mu da otkaz. 3. Vrhunac/ kuluminacija: Krogstad Helmeru šalje optužujuće pismo u kojem otkriva Norinu tajnu. Helmer osuđuje Noru i ne želi "slušati izgovore". Želi dozvoliti Nori da ostane u kući zbog mišljenja naroda, ali više ne smije odgajati djecu. Njegova maska pada, pokazuje koliko (ne) voli Noru, dok ona konačno shvaća šta se u njenom životu dešava. Razumije svoju (ne)sreću. 4. Preokret/peripetija: Kroggstad šalje oslobađajuće pismo, vraća zadužnicu sa krivotvorenim potpisom i oprašta Nori. Helmer opet stavlja svou masku, oprašta Nori i spreman je nastaviti život kao da se ništa nije dogodilo. Nora odlučuje otići, ostaviti muža, djecu i kuću kako bi pronašla sebe, kako bi se osamostalila i našla sreću. 5. Rasplet: Nora govori Helmeru kako se osjeća i odlazi, a on sa djecom ostaje pateći za Norom
+..
Nora Helmer
Nora je bila mlada majka i supruga. Odrastala je bez majke, odgajala ju je Ana Marija koja sada odgaja i njenu djecu. Kao djevojčicu otac je tretirao kao lutku, omogućavao joj sve i pokušao joj prijuštiti svaku sitnicu koju je željela. Upravo zbog takvog života bila je vesela i razigrana, ali to su osobine svakog djeteta. Stupanjem u brak za očekivati je da će se Nora uozbilji i osalomstali, ali Čovjek za kojeg se udala tretira je potpuno istoa kao otac. Nije imala skoro nikakvu ulogu u održavanju porodice iako je radila sve što može da usreći muža i djecu, štedjela je na sebi kako bi više prijuštila djeci. Dok je za Helmera ušla u dugove i žrtvovala se njega, nažalost od očekivala je da će se on žrtvovati za nju ako do takve situacije dođe. Iako je uvijek bila sa osmijehom na licu, vedra i pozitivna, nije primjećivala da se zapravo ne osjeća tako. To je ono što je najviše pokazivala i zbog čega su je ostali potcjenivali, a najviše sam njen muž koji je smatrao nesamostalnom i glupom. I ona sama je nosila masku sretne i razmažene žene zbog čega je niko nije ozbiljno shvatao ili uvažavo njeno mišljenje.,
Kroz djelo saznajemo za njen veliki potez posuđivanja novca od Krogstada koji ona uspijeva dugo kriti i otplaćivati. Činjenica da ona godinama krije veliki dug od svoga muža govori da ona nije glupa i nesamostalna kao što izgleda i kao što većina misli. Radila je do kasno u noći kako bi zaradila dovoljno da vrati dug, od novca koji je dobijala za djecu nije uzimala ni najmanju količinu što dokazuje koliko je brižna i dobra majka. Dobro je isplanirala kako će vratiti dug, a da za njega niko ne sazna. Od trenutka kada joj Krogstad prijeti ona počinje brinuti i "živjeti na iglama". Bila je spremna otići od kuće kako se Helmer ne bi žrtvovao zbog njene greške. Naivno je vjerovala u njegovu ljubav koja je nestala u trenutku kada on čita optužujuće pismo i ponovo se vraća kada je pročitao oslobađajuće pismo. Poslije plesa na kojem su skinuti kostimi, ali i maske koje cijeli život nose i ona i Helmer, konačno je uvidjela kako se osjeća. Pokazuje svoju odlučnost jer, pored silnih Helmerovih molbi i psiholoških zamki da ostane kući zbog djece, ona odlazi u potrazi za svojom pravom srećom i životom. Postala je svjesna činjenice da nije od koristi ako ostane da odgaja djecu, jer ni ona sama nije odgojena i ne zna ništa o pravom životu i problemima. Počinje vjerovati u sebe, svoj potencijal i prije svega želi postići istinsku sreću, ne samo nositi veselu masku koja je na njoj od djetinjstva. "Ne, ne, imao si sasvim pravo. Tome zadatku nisam dorasla. Najprije moram pokušati jedan drugi zadatak: odgojiti samu sebe. U tome mi ne možerš pomoći. Moram to sama. I zato te ostavljam."
Dakle, Nora je razmažena, djetinjasta i bezbrižna žena koja je cijeli život tretirana kao lutka zbog čega nije upoznala svijet, a ni sebe. Bila je brižna majka i dobra supruga spremna dati sve za sreću svoje porodice. Zbog načina na koji su se odnosili prema njoj kroz život, na svima je ostavljala utisak glupe i lakomislene žene, bila je neshvaćena od drugih, ali i od sebe zbog čega odlazi kako bi konačno počela živjeti onako kako zaslužuje i kako je trebala živjeti od početka. Odlazi jer želi dokazati svima da nije manje vrijedna ili glupa jer je žena. Prije dokazivanja drugima, želi dokazati sebi da može živjeti bez ičije potpore, bez da ovisi o bilo kome.
Torvald Helmer
Helmer je jedan od ljudi koji vjeruje da je žena slabašno stvorenje zavisno od muškarca. Upravo zbog toga je potcjenjivao Noru, omalovažavao je, smatrao glupom i lakomislenom. Niti u jednom trenutku nije želio uistinu saslušati njeno mišljenje, uvijek je na njega gledao površno ne pokušavajući shvatiti ga. Nije volio svoju ženu, već činjenicu da je on njen spasitelj, uživao je u njenom plesu i cjelokupnoj pojavi. Nije je volio kao suprugu već kao žensko biće. Želio je naći se u situaciji u kojoj će žrtvovati sebe da bi spasio nju, ali kada je došlo do situacije u kojoj on mora prihvatiti njenu grešku nije se žrtvovao. Nije želio ni saslušati njenu stranu priče, sve o čemu je brinuo je mišljenje drugih ljudi, ugled. Dobio je posao direktora Dioničke banke zbog svoje posvećenosti poslu koju je odmah dokazao jer počeo obavljati svoje obaveze i prije početka rada jer je znao da će taj posao izdržavati njegovu porodicu. O njegovom odnosu sa djecom nije rečeno puno, kao da ga nije ni bilo, a odnos sa ženom je bilo samo tepanje i uživanje u njenom plesu i ljepoti, dakle nije imao kvalitetan i iskren odnos ni sa jednim članom porodice. Nastojao je omogućiti im što više, ali je to više smatrao obavezom i dužnosti nego što je to bila njegova iskrena želja.
Nora se promijenila nakon razgovora sa Krogstadom, ali Helmer to nije primjetio što pokazuje koliko se brinuo o svojoj ženi. Nije primjećivao njene drske odgovore i neraspoloženost. Smatrao je da obavlja sve svoje "dužnosti" koje ima prema porodici. Kroz cijelo djelo je smiren, ne pokazuje nikakve emocije sve do trenutka u kojem saznaje za Norin "lakomislen" potez. On te večeri pokazuje da je jedino važno u njegovom životu njegov ugled. Osudio je Noru zbog onoga šta je uradila, nije želio čuti razlog takvog njenog poteza iako je samo željela spasiti njegov život. Zaboravio je onu svoju želju da se žrtvuje za svoju voljenu, jedino bitno u tom trenutku je bilo šta će drugi misliti. Njegovo se ponašanje vraća na staro kada dobiva oslobađajuće pismo i spreman je nastaviti život kao da se ništa nije dogodilo što zapravo pokazuje koliko brine za porodicu. Htio je odvojiti djecu od majke zbog njene brzoplete odluke, ali čim je saznao da niko za tu priču neće čuti majka je opet bila dovoljno vrijedna da odgaja djecu. Nije mu bilo važno u kakve ljude će ljude djeca izrasti. Vjerovao je da Nora uopšte ne treba biti upućena u bilo kakve ozbiljne poslove i da nije dostojna toga "Zar je trebalo da ti neprestano govorim o brigama, u kojima ni ti ionako ne bi mogla pomoći?". Kada je Nora odlučila otići on je ostao plačući i moleći je da se vrati, ali to nije bio rezultat njegove tuge i bola jer ga ostavlja žena sa kojom ima troje djece, već briga zbog onoga što će svijet reći "Da ostaviš svoju kuću, muža, djecu! Pomisli što će reći svijet!".
Helmer je licemjeran čovjek koji je sebe predstavljao pravednim, odlučnim i poštenim čovjekom, ali razlog njegovog poštenog rada nije njegova dobrota ili briga za porodicu već briga o svom ugledu zbog kojeg nije u stanju razumjeti postupke svoje žene. Neke od svojih odluka je donosio iz inata, protuvrječio je ženi kako ne bi postupio kao što mu ona savjetuje. Potcjenjivao je Noru i nije joj dao priliku da pokaže svoje talente, nije mu bilo jasno kako ona može biti nesretna ako joj je sve u životu pružio, jer nije želio shvatiti da je njego odnos prema ženi bilo samo tepanje i djetinjasti razgovori. Vjerovao je da voljeti ženu znači omogućiti joj materijalno bogat život bez obzira što je emocionalno bio potpuno siromašan.
Mišljenje o djelu
Drama "Nora" ili "Lutkina kuća" je jedna od modernih drama druge polovine devetnaestog stoljeća koja je pokrenula preokret u periodu modernizma. Napisana je od strane Henrika Ibisena 1879. godine i sastoji se od tri čina.Glavni lik ove drame je Nora, ali pored nje jako važni su Helmer, Kristina i Krogstad. Radnja značajno utiče na sve njihove živote. Osobine na početku i na kraju drame značajno se razlikuju, svi doživljavajuo veliki preokret u životu zahvaljujući Norinom uzajmljivanju novca od Krogstada. Nora uzajmljuje novac za Helmerovo liječenje bez da njemu išta spominje jer je znala da se on ni pod kojim uslovom ne bi složio i ne bi dozvolio da budu u bilo kakvim dugovima. Sve što je Nora željela je pomoći svome mužu. Njen postupak je potpuno opravdan i razumljiv, svi mi bi uradili sve što možemo kako bi spasili onoga koga volimo. Činjenica da je to uradila iza leđa svoga muža po meni je razumljiva jer je to uradila zbog ljubavi. Do problema ne bi ni došlo da Helmer nije odlučio Krogstadu dati otkaz, što dokazuje da je ona dobro promislila i isplanirala kako će vratiti dug. Ono sa čime se ne slažem jeste njeno laganje Helmeru i nakon toliko godina poslije njegovog oporavka. Razgovorom je mogla objasniti cijelu situaciju i Helmer bi možda razumio zašto je to uradila i zajedno bi otplatili dug. Nakon Krogstadove prijetnje ona je odlučila nastasviti sa lažima iako je znala kakva će Helmerova reakcija biti, ali mislim da bi ona ipak bila drugačija i blaža ukoliko bi sve saznao od žene i kada bi čuo razlog uzajmice, a ne samo negativnu stranu i krivotvorenje potpisa. Nora je sebe izlagala pritisku jer je sama vraćala novac koji nije sama potrošila. Oduzimala je od svoje `sreće` kako ne bi bila u dugovima, a od muža je novac tražila pod izgovorom da ga želi okačiti na božićno drvce ili kako je sve potrošila na djecu i kućanstvo, a sebi nije kupila ništa. Zbog ove uzajmice sebe je sve više i više uvlačila u laži, kako zbog potrebe da vrati dug tako i da sakrije cijelu priču od Helmera. Helmer je osoba koja ne podržava uzajmljivanje novca ni pod kojim uslovom, ali budući da za svoj ugled toliko mari, vjerujem da bi našao način da shvati odluku svoje žene i da bi prihvatio dalje otplaćivati dug pod uslovom da niko ne sazna za tu uzajmicu. Međutim, zbog načina na koji je Helmer saznao za dug on je pokazao svoju pravu ličnost, onu koja ne brine o porodici već o ugledu. Nora je tek nakon osam godina braka upoznala svog muža, shvatila ko je on i ko je ona. Žene su onaj `slabiji` pol zbog čega muškarci sebe smatraju njihovim braniteljima i spasiteljima, kao što je to mislio i Helmer. Na Noru je uticao tako da ona nije shvaćala svoju nesreću zbog čega je ovakav ishod zapravo bio dobar. Nora je dobila mogućnost na pravi život koji zaslužuje, a Helmer je možda shvatio da svoju ženu ipak nije tretirao onako kako je trebao, da je nije smio isključivati iz ozbiljnih problema jer je i ona odrasla osoba, a ne dijete koje treba odgajati, da nije
Mišljenje o djelu
U djelu se upoznajemo sa Norinim i Helmerovim dobrim prijateljem doktorom Rankom. Helmer sa njim ima zaista dobar prijateljski odnos, kao i Nora, ali razlika je u tome što Rank prema Nori ima osjećaje veće od prijateljstva. Nora to nije primjećivala. Smatrala ga je pravim prijateljem sa kojim može razgovarati o svemu. U njemu je vidjela jedinu osobu koja je sluša dok priča i koja ne potcjenjuje nju kao osobu, šta je opn zapravo i bio. Čitajući djelo nisam primjećivala da u njiihovom razgovoru postoji bilo šta većde od prijateljstva, sve do trenutka kada on njoj govori za svoje osjećaje. Iako je Rank tajio svoje simpatije prema Nori, njihov odnos mi je na neki način bio najiskreniji u cijelom djelu jer između njih stvarno postoji prijateljstvo. Postojalo je i nešto više od prijateljstva, ali je ono ipak sve vrijeme tu. Kada je dvoje ljudi u braku ili vezi, tj. postoje simpatije sa obje strane, između njih će uvijek postojati prijateljstvo. To nije slučaj u svim vezama i brakovima, primjer su upravo Nora i Helmer. Glavna tema drame je baš njihov odnos koji ograničava Noru. Ibisen nam prestavlja način na koji ona konačno shvaća kako okruženje djeluje na nju. Norin život bio je samo plesanje i smijanje kako bi usrećila one koji se o njoj brinu kao o lutki, nije radila ništa što nju usrećuje. Ibisen je pokazao na koji način ona izlazi iz patrijarhalnog svijeta, ali isto tako je objasnio zašto se u njemu našla. U lažnoj sreći provela je osam godina, a vjerovatno bi tako živjela duže da njen muž nije otkrio pravo lice poslije maskiranog plesa. Zašto je Ibisen organizovao maskirani ples? Razlog je što likovi nakon plesa nisu skinuli samo svoje kostime, već i životne maske koje nos cijeli život. Nora je skinula masku vesele i sretne žene koja živi u savršenoj porodici, a Helmer je skinuo masku brižnog oca, poštenog čovjeka koji iskreno voli svoju ženu. Njegovu masku skinula su Krogstadova pisma koja su kontrolisala Helmerovo ponašanje. Optužujuće pismo u njemu je izazvalo bijes, kao da je optužen za najveći zločin, dok ga je oslobađajuće pismo smirilo i potaklo da opet stavi svoju masku mirnog i dobrog čovjeka. Ova drama definitivno je bila jedna od najzanimljivih koje sam do sada pročitala. Nije bilo onih dosadnih dijelova koji opisuju situacije potpuno nebitne za radnju. Sve vrijeme knjiga je držala moju pažnju, radnja je opisana dovoljno detaljno da bi shvatili kakvi su likovi, koji su njihovi stavovi i težnje. Poruka koju dobvamo iz djela, osamostaljivanje žene koja godinama živi u, na pogled, savršenom životu u kojem je svi tretiraju kao lutku, je jedna od onih koju bi svaka žena i svaki muškarac trebali čuti. Niti jedna žena ne treba i ne smije biti omalovažavana, kao što niti jedan muškarac ne smije i ne treba imati prava veća od žene zbog toga što je muškarac. Ibisen je vrlo dobro predstavio tadašnje društvo, odnose između žene i muškarca i slobodu koju svi trebaju imati.
Kristina i Krogstad
Nora i Helmer
Kristina i Krogstad su par za koji na samom početku ne znamo da ima zajedničku prošlost. Njih dvoje bili su zajedno dok je Kristinina majka bila živa i bolesna. Kristini je trebao novac za liječenje majke zbog čega je ostavila Krogstada (jer nije imao velike šanse za uspjeh) i udala se za drugog bogatijeg čovjeka kako bi olakšala majci posljednje dane i kako bi mlađoj braći omogućila dobar život. Njih dvoje ponovo se sreću u Norinoj kući. Kristina je trebala nagovoriti Krogstada da povuče pismo upućeno Torvaldu, što je i uspjela pod uslovom da ponovo započnu zajednički život. Ali to ne možemo smatrati kao uslov budući da je ona stvarno željela drugu šansu i novi početak sa Krogstadom. Njihova ljubav je bila iskrena i prava budući da se nije prekinula u toku godina njihove razdvojenosti, čak iako je Kristina bila sa drugim čovjekom. Ona mu je `ponudila` novi početak na koji je Krogstad pristao bez previše razmišljanja što dokazuje njegovu ljubav prema Kristini. On je saslušao njenu priču i shvatio da je uradila ono što je morala.
Nora i Torvald su glavni likovi drame. U braku su već osam godina i imaju troje djece. Oboje misle da žive sretan i perfektan život. Tepaju jedno drugome, pričaju o sretnom životu i svim mogućnostima koje im je pružio Torvaldov novi posao. Njihovi razgovori su dosta djetinjasti i ne ostavljaju utisak bračnog para sa djecom već nekog naivnog i nevinog para. Prvi veliki problem u njihovom odnosu je Krogstadova prijetnja Nori da će otkriti njenu veliku tajnu, što na kraju i uradi. Ova situacija ih je dovela do istine u njihovom odnosu. Torvald Noru uopšte nije gledao kao svoju ženu i nije je ozbiljno shvatao kao odraslu osobu već kao njegovo malo krko blago koje mora čuvati - nije je iskreno volio zbog nje same već zbog toga što se brine o njoj. Iako je njihov brak od početka izgledao kao savršen, njihova porodica je bila sretna, djeca su se igrala sa majkom... ona propada i nestaje kada njihovi osjećaji izađu na vidjelo, shvataju da među njima nema ljubavi i da je sve što rade i govore gluma.
Oponentnost Nore i Helmera nasuprot Kristine i Krogstada
Nora i Helmer su par čiji odnos počinje sretno brakom i djecom, ali završava Norinim odlaskom. Kristina i Krostad su par čiji odnos na samom početku doživljava pad jer Kristina ostavlja Krogstada zbog drugog čovjeka, ali opet doživljavaju uspon nakon nekoliko godina razdvojenosti. I Nora i Kristina donijele su velike odluke kako bi pomogle onima koje vole. Obje odluke povrijedile su njihove partnere, ali do suprotnih završetaka dolazi zbog razmišljanja njihovih partnera. Helmer nije želio saslušati Norinu priču, nije želio znati zašto je uzajmila novac, nije ga bilo briga što je to uradila kako bi njega spasila, sve o čemu je razmišljao je bilo mišljenje drugih. Krostad, za razliku od Telmera, je saslušao Kristininu priču i prešao preko činjenice da ga je ostavila zbog drugog čovjeka iako je to uradila da pomogne majci i braći, a ne zbog bilo kojeg razloga vezanog za njega. Sve što je Krogstad dobio je slomljeno srce, ali je ipak odlučio oprostiti jer je shvatio da je Kristinina namjera bila da pomigne majci, a ne da povrijedi njega. Prije svega takom odlukog je povrijedila i sebe ne samo Krogstada. Poslije godina i godina ni njegova ni njena ljubav nije prestala, pomirili su se i nastavilo normalan život. Nora i Helmer nisu ništa izgubili budući da nisu ništa ni imali jer je ljubav samo naziv za njihov odnos, ali nisu ni pokušali riješiti svoj problem jer Helmer nije za razlog Norine uzajmice kao ni za njene osjećaje. Razlog suprotnih završetaka je to što su se Kristina i Krogstad ponašali kao odrasle osobe, razgovarali su i poštovale odlueke drugoga. Zbog Helmerove osobnosti Nora nije ni mogla doći do riječi, nije dobila priliku da ozbiljno razgovara sa svojim mužem. Nora i Helmer sami sebi su oduzeli šansu za sreću jer su se ponašali kao djeca.
Hvala na pažnji
Jašarević Ajla IIIa
JU SREDNJA GRAĐEVINSKO - GEODETSKA ŠKOLA SARAJEVO
"Nora" Henrik Ibisen - Jašarević Ajla IIIa
Ajla Jašarević
Created on December 2, 2021
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Higher Education Presentation
View
Psychedelic Presentation
View
Vaporwave presentation
View
Geniaflix Presentation
View
Vintage Mosaic Presentation
View
Modern Zen Presentation
View
Newspaper Presentation
Explore all templates
Transcript
21. 12. 1879.
Lutkina kuća
Nora
"Nora" je modera drama napisana 1879. godine a prvi put odigrana na pozorišnoj sceni 21. 12. 1879.
"Kod kuće je otac postupao sa mnom kao s malom lutkom, a ti ovdje postupaš kao s velikom lutkom."
Henrik Johan Ibsen
1851. počeo je raditi kao dramaturg u Bergenu u kazalištu, a nakon što je 1863. godine dobio stipendiju, za njega je Bjornstjerne Bjornson prikupio veliku svotu novaca kako bi mu omogućio da otputuje van granica Norveške. Svoja najveća djela napisao je u periodu od 1864. do 1891. godine. Na početku su njegove drame bile romatičarske kao i većina iz tog vremena. Njegovo prvo djelo bilo je "Catalina"
Skien, 20. mart 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. maj 1906.
Norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu, smatran je jednim od najvažnijih dramatičara 19. stoljeća. Još kao dječak je u svojoj kući prikazivao predstavu "Izabela Španjolska i vitez Fernando", a svoje prve drame počeo je pisati sa 9 godina
Otac mu je umro kada je Hemrik imao 14 godina zbog čega se morao zaposliti kako bi pomogao majci, osamostalio se i preselio u Grimstad. Bio je oženjen za Suzannah Thoresen sa kojom je imao dijete, ali je imao i jedno vanbračno dijete.
Njegova najpoznatija djela
"Lutkina kuća" ili "Nora", "Sablasti", "Neprijatelj naroda", "Divlja patka" i "Žena s mora". Dok su prve pjesničke drame bile "Brand" 1866. i "Peer Gynt" 1867
Moderna drama
Najuticajniji dramatičari
Sve moderne drame obuhvataju veliki raspon od naturalističke i psihološke drame do poetsko-simboličke, historijske, epske, lirske, političke, društvene drame. Osnovna podjela moderne drame je na: ekspresionističku dramu, poetsku dramu, epsko pozorište, antidrama (pozorište apsurda) i američka savremena drama.
`Osnivač` moderne drame je ruski dramatičar Anton Pavlovič Čehov(1860. - 1904.), a najvažniji Evropski dramatičari koji su značajno uticali na veliki preokret bili su August Strindberg (Gospođica Julija, Put u Damask) i Henrik Ibsen ( Nora, Sablasti)
Karakteristike moderne drame
U modernim dramama preovladava sumorna atmosfera sa elementom sna, ilirizmom, simbolistički fatalizmom, priviđanjima... Predstavljene su masovne scene, industrijska sredina i tehnika filmske montaže kao i proletarijat. Dramatičari nižu scene epskog karaktera
Teme drame su uglavnom društvene hronike, problem relativnosti etičkih vrijednosti, dok su likovi biološki i društveno uslovljeni, tj. u pod pritiskom neke prijetnje.
Fabula drame "Nora"
Kući se, iz kupovine, vraća Nora sa Božićnim drvcem i ukrasima koje uz pomoć služavke Ane Marije sakriva od djece. Dolazi Helmer, Norin muž, i njih dvoje započinju razgovor, Helmer će postati direktor banke te će zbog toga imati veću platu što Noru jako usrećuje. Njihov razgovor prekida posjeta doktora Ranka i Kristine. Helmer i Rank odlaze u drugu sobu, a Nora i Kristina započinju razgovor u kojem se Nora otvara i gđi Linde priča kako je spasila život svome mužu posudivši novac. U posjetu Helmeru dolazi bilježnik Krogstad zbog posla. Krogstad odlazi, a odmah poslije njega kreću Kristina, Helmer i Rank, dok Nora ostaje kući i provodi vrijeme sa djecom. Njihovu igru ponovo prekida Krogstad koji ucjenjuje Noru da će sve, o uzajmici, novca reći Helmeru ukoliko ona ne spriječi Helmera da mu da otkaz zbog zapošljavanja Kristine. Od tog trenutka Nora konstanto razmišlja kako da sakrije svoju veliku tajnu od Helmera, čak biva spremna otići kako se Helmer ne bi žrtvovao za nju. Helmer Krogstadu ipak daje otkaz te on sastavlja pismo u kojem govori kako je Nora od njega posudila novac za njihov put na jug te kako je krivotvorila očev potpis. Ostavlja ga u poštanskom sandučiću. Nora i gđa Linde su se u međuvremenu zbližile, kao u mladim danima, zbog čega Linda odlazi kod Krogstada kako bi ga ubijedila da nepročitano pismo traži nazad. Njihov razgovor se odvio za vrijeme maskiranog plesa na kojem su bili Nora i Helmer. Kristina i Krogstad odlučuju da opet započnu zajednički život. On pristaje povući pismo, ali ga Kristina u tome spriječava jer vjeruje da Nora i Helmer moraju konačno riješiti problem, Nora ga ne smije više kriti. Helmer i Nora se vraćaju sa plesa. Helmer čita pismo, optužuje i osuđuje Noru te joj zabranjuje da dalje odgaja djecu. Iste večeri dolazi oslobađajuće pismo u kojem Krogstad vraća zadužnicu. Helmer oprašta Nori i ponaša se kao ranije, kao da Nora ništa nije krila. Ona konačno shvaća šta se u njenom životu dešava, govori Helmeru kako se osjeća i odlučuje otići kako bi pronašla sebe. Helmer ostaje sa djecom i Ana Marijom plačući za voljenom Norom.
Kompozicija djela
Kompozicija svake drame sastoji se od: uvoda, zapleta, vrhunca, preokreta i raspleta
1. Uvod/ ekspozicija: Upoznavanje likova, njihovih mišljenja i osobina. Nora i Helmer razgovaraju o lakšem životu zbog veće plate, Dolaze doktor Rank i Kristina. 2. Zaplet: Krogstad dolazi u kuću Helmerovih zbog razgovora sa Norom. Prijeti joj da će izdati njunu tajnu ukoliko ona ne spriječi svog muža da mu da otkaz. 3. Vrhunac/ kuluminacija: Krogstad Helmeru šalje optužujuće pismo u kojem otkriva Norinu tajnu. Helmer osuđuje Noru i ne želi "slušati izgovore". Želi dozvoliti Nori da ostane u kući zbog mišljenja naroda, ali više ne smije odgajati djecu. Njegova maska pada, pokazuje koliko (ne) voli Noru, dok ona konačno shvaća šta se u njenom životu dešava. Razumije svoju (ne)sreću. 4. Preokret/peripetija: Kroggstad šalje oslobađajuće pismo, vraća zadužnicu sa krivotvorenim potpisom i oprašta Nori. Helmer opet stavlja svou masku, oprašta Nori i spreman je nastaviti život kao da se ništa nije dogodilo. Nora odlučuje otići, ostaviti muža, djecu i kuću kako bi pronašla sebe, kako bi se osamostalila i našla sreću. 5. Rasplet: Nora govori Helmeru kako se osjeća i odlazi, a on sa djecom ostaje pateći za Norom
+..
Nora Helmer
Nora je bila mlada majka i supruga. Odrastala je bez majke, odgajala ju je Ana Marija koja sada odgaja i njenu djecu. Kao djevojčicu otac je tretirao kao lutku, omogućavao joj sve i pokušao joj prijuštiti svaku sitnicu koju je željela. Upravo zbog takvog života bila je vesela i razigrana, ali to su osobine svakog djeteta. Stupanjem u brak za očekivati je da će se Nora uozbilji i osalomstali, ali Čovjek za kojeg se udala tretira je potpuno istoa kao otac. Nije imala skoro nikakvu ulogu u održavanju porodice iako je radila sve što može da usreći muža i djecu, štedjela je na sebi kako bi više prijuštila djeci. Dok je za Helmera ušla u dugove i žrtvovala se njega, nažalost od očekivala je da će se on žrtvovati za nju ako do takve situacije dođe. Iako je uvijek bila sa osmijehom na licu, vedra i pozitivna, nije primjećivala da se zapravo ne osjeća tako. To je ono što je najviše pokazivala i zbog čega su je ostali potcjenivali, a najviše sam njen muž koji je smatrao nesamostalnom i glupom. I ona sama je nosila masku sretne i razmažene žene zbog čega je niko nije ozbiljno shvatao ili uvažavo njeno mišljenje.,
Kroz djelo saznajemo za njen veliki potez posuđivanja novca od Krogstada koji ona uspijeva dugo kriti i otplaćivati. Činjenica da ona godinama krije veliki dug od svoga muža govori da ona nije glupa i nesamostalna kao što izgleda i kao što većina misli. Radila je do kasno u noći kako bi zaradila dovoljno da vrati dug, od novca koji je dobijala za djecu nije uzimala ni najmanju količinu što dokazuje koliko je brižna i dobra majka. Dobro je isplanirala kako će vratiti dug, a da za njega niko ne sazna. Od trenutka kada joj Krogstad prijeti ona počinje brinuti i "živjeti na iglama". Bila je spremna otići od kuće kako se Helmer ne bi žrtvovao zbog njene greške. Naivno je vjerovala u njegovu ljubav koja je nestala u trenutku kada on čita optužujuće pismo i ponovo se vraća kada je pročitao oslobađajuće pismo. Poslije plesa na kojem su skinuti kostimi, ali i maske koje cijeli život nose i ona i Helmer, konačno je uvidjela kako se osjeća. Pokazuje svoju odlučnost jer, pored silnih Helmerovih molbi i psiholoških zamki da ostane kući zbog djece, ona odlazi u potrazi za svojom pravom srećom i životom. Postala je svjesna činjenice da nije od koristi ako ostane da odgaja djecu, jer ni ona sama nije odgojena i ne zna ništa o pravom životu i problemima. Počinje vjerovati u sebe, svoj potencijal i prije svega želi postići istinsku sreću, ne samo nositi veselu masku koja je na njoj od djetinjstva. "Ne, ne, imao si sasvim pravo. Tome zadatku nisam dorasla. Najprije moram pokušati jedan drugi zadatak: odgojiti samu sebe. U tome mi ne možerš pomoći. Moram to sama. I zato te ostavljam."
Dakle, Nora je razmažena, djetinjasta i bezbrižna žena koja je cijeli život tretirana kao lutka zbog čega nije upoznala svijet, a ni sebe. Bila je brižna majka i dobra supruga spremna dati sve za sreću svoje porodice. Zbog načina na koji su se odnosili prema njoj kroz život, na svima je ostavljala utisak glupe i lakomislene žene, bila je neshvaćena od drugih, ali i od sebe zbog čega odlazi kako bi konačno počela živjeti onako kako zaslužuje i kako je trebala živjeti od početka. Odlazi jer želi dokazati svima da nije manje vrijedna ili glupa jer je žena. Prije dokazivanja drugima, želi dokazati sebi da može živjeti bez ičije potpore, bez da ovisi o bilo kome.
Torvald Helmer
Helmer je jedan od ljudi koji vjeruje da je žena slabašno stvorenje zavisno od muškarca. Upravo zbog toga je potcjenjivao Noru, omalovažavao je, smatrao glupom i lakomislenom. Niti u jednom trenutku nije želio uistinu saslušati njeno mišljenje, uvijek je na njega gledao površno ne pokušavajući shvatiti ga. Nije volio svoju ženu, već činjenicu da je on njen spasitelj, uživao je u njenom plesu i cjelokupnoj pojavi. Nije je volio kao suprugu već kao žensko biće. Želio je naći se u situaciji u kojoj će žrtvovati sebe da bi spasio nju, ali kada je došlo do situacije u kojoj on mora prihvatiti njenu grešku nije se žrtvovao. Nije želio ni saslušati njenu stranu priče, sve o čemu je brinuo je mišljenje drugih ljudi, ugled. Dobio je posao direktora Dioničke banke zbog svoje posvećenosti poslu koju je odmah dokazao jer počeo obavljati svoje obaveze i prije početka rada jer je znao da će taj posao izdržavati njegovu porodicu. O njegovom odnosu sa djecom nije rečeno puno, kao da ga nije ni bilo, a odnos sa ženom je bilo samo tepanje i uživanje u njenom plesu i ljepoti, dakle nije imao kvalitetan i iskren odnos ni sa jednim članom porodice. Nastojao je omogućiti im što više, ali je to više smatrao obavezom i dužnosti nego što je to bila njegova iskrena želja.
Nora se promijenila nakon razgovora sa Krogstadom, ali Helmer to nije primjetio što pokazuje koliko se brinuo o svojoj ženi. Nije primjećivao njene drske odgovore i neraspoloženost. Smatrao je da obavlja sve svoje "dužnosti" koje ima prema porodici. Kroz cijelo djelo je smiren, ne pokazuje nikakve emocije sve do trenutka u kojem saznaje za Norin "lakomislen" potez. On te večeri pokazuje da je jedino važno u njegovom životu njegov ugled. Osudio je Noru zbog onoga šta je uradila, nije želio čuti razlog takvog njenog poteza iako je samo željela spasiti njegov život. Zaboravio je onu svoju želju da se žrtvuje za svoju voljenu, jedino bitno u tom trenutku je bilo šta će drugi misliti. Njegovo se ponašanje vraća na staro kada dobiva oslobađajuće pismo i spreman je nastaviti život kao da se ništa nije dogodilo što zapravo pokazuje koliko brine za porodicu. Htio je odvojiti djecu od majke zbog njene brzoplete odluke, ali čim je saznao da niko za tu priču neće čuti majka je opet bila dovoljno vrijedna da odgaja djecu. Nije mu bilo važno u kakve ljude će ljude djeca izrasti. Vjerovao je da Nora uopšte ne treba biti upućena u bilo kakve ozbiljne poslove i da nije dostojna toga "Zar je trebalo da ti neprestano govorim o brigama, u kojima ni ti ionako ne bi mogla pomoći?". Kada je Nora odlučila otići on je ostao plačući i moleći je da se vrati, ali to nije bio rezultat njegove tuge i bola jer ga ostavlja žena sa kojom ima troje djece, već briga zbog onoga što će svijet reći "Da ostaviš svoju kuću, muža, djecu! Pomisli što će reći svijet!".
Helmer je licemjeran čovjek koji je sebe predstavljao pravednim, odlučnim i poštenim čovjekom, ali razlog njegovog poštenog rada nije njegova dobrota ili briga za porodicu već briga o svom ugledu zbog kojeg nije u stanju razumjeti postupke svoje žene. Neke od svojih odluka je donosio iz inata, protuvrječio je ženi kako ne bi postupio kao što mu ona savjetuje. Potcjenjivao je Noru i nije joj dao priliku da pokaže svoje talente, nije mu bilo jasno kako ona može biti nesretna ako joj je sve u životu pružio, jer nije želio shvatiti da je njego odnos prema ženi bilo samo tepanje i djetinjasti razgovori. Vjerovao je da voljeti ženu znači omogućiti joj materijalno bogat život bez obzira što je emocionalno bio potpuno siromašan.
Mišljenje o djelu
Drama "Nora" ili "Lutkina kuća" je jedna od modernih drama druge polovine devetnaestog stoljeća koja je pokrenula preokret u periodu modernizma. Napisana je od strane Henrika Ibisena 1879. godine i sastoji se od tri čina.Glavni lik ove drame je Nora, ali pored nje jako važni su Helmer, Kristina i Krogstad. Radnja značajno utiče na sve njihove živote. Osobine na početku i na kraju drame značajno se razlikuju, svi doživljavajuo veliki preokret u životu zahvaljujući Norinom uzajmljivanju novca od Krogstada. Nora uzajmljuje novac za Helmerovo liječenje bez da njemu išta spominje jer je znala da se on ni pod kojim uslovom ne bi složio i ne bi dozvolio da budu u bilo kakvim dugovima. Sve što je Nora željela je pomoći svome mužu. Njen postupak je potpuno opravdan i razumljiv, svi mi bi uradili sve što možemo kako bi spasili onoga koga volimo. Činjenica da je to uradila iza leđa svoga muža po meni je razumljiva jer je to uradila zbog ljubavi. Do problema ne bi ni došlo da Helmer nije odlučio Krogstadu dati otkaz, što dokazuje da je ona dobro promislila i isplanirala kako će vratiti dug. Ono sa čime se ne slažem jeste njeno laganje Helmeru i nakon toliko godina poslije njegovog oporavka. Razgovorom je mogla objasniti cijelu situaciju i Helmer bi možda razumio zašto je to uradila i zajedno bi otplatili dug. Nakon Krogstadove prijetnje ona je odlučila nastasviti sa lažima iako je znala kakva će Helmerova reakcija biti, ali mislim da bi ona ipak bila drugačija i blaža ukoliko bi sve saznao od žene i kada bi čuo razlog uzajmice, a ne samo negativnu stranu i krivotvorenje potpisa. Nora je sebe izlagala pritisku jer je sama vraćala novac koji nije sama potrošila. Oduzimala je od svoje `sreće` kako ne bi bila u dugovima, a od muža je novac tražila pod izgovorom da ga želi okačiti na božićno drvce ili kako je sve potrošila na djecu i kućanstvo, a sebi nije kupila ništa. Zbog ove uzajmice sebe je sve više i više uvlačila u laži, kako zbog potrebe da vrati dug tako i da sakrije cijelu priču od Helmera. Helmer je osoba koja ne podržava uzajmljivanje novca ni pod kojim uslovom, ali budući da za svoj ugled toliko mari, vjerujem da bi našao način da shvati odluku svoje žene i da bi prihvatio dalje otplaćivati dug pod uslovom da niko ne sazna za tu uzajmicu. Međutim, zbog načina na koji je Helmer saznao za dug on je pokazao svoju pravu ličnost, onu koja ne brine o porodici već o ugledu. Nora je tek nakon osam godina braka upoznala svog muža, shvatila ko je on i ko je ona. Žene su onaj `slabiji` pol zbog čega muškarci sebe smatraju njihovim braniteljima i spasiteljima, kao što je to mislio i Helmer. Na Noru je uticao tako da ona nije shvaćala svoju nesreću zbog čega je ovakav ishod zapravo bio dobar. Nora je dobila mogućnost na pravi život koji zaslužuje, a Helmer je možda shvatio da svoju ženu ipak nije tretirao onako kako je trebao, da je nije smio isključivati iz ozbiljnih problema jer je i ona odrasla osoba, a ne dijete koje treba odgajati, da nije
Mišljenje o djelu
U djelu se upoznajemo sa Norinim i Helmerovim dobrim prijateljem doktorom Rankom. Helmer sa njim ima zaista dobar prijateljski odnos, kao i Nora, ali razlika je u tome što Rank prema Nori ima osjećaje veće od prijateljstva. Nora to nije primjećivala. Smatrala ga je pravim prijateljem sa kojim može razgovarati o svemu. U njemu je vidjela jedinu osobu koja je sluša dok priča i koja ne potcjenjuje nju kao osobu, šta je opn zapravo i bio. Čitajući djelo nisam primjećivala da u njiihovom razgovoru postoji bilo šta većde od prijateljstva, sve do trenutka kada on njoj govori za svoje osjećaje. Iako je Rank tajio svoje simpatije prema Nori, njihov odnos mi je na neki način bio najiskreniji u cijelom djelu jer između njih stvarno postoji prijateljstvo. Postojalo je i nešto više od prijateljstva, ali je ono ipak sve vrijeme tu. Kada je dvoje ljudi u braku ili vezi, tj. postoje simpatije sa obje strane, između njih će uvijek postojati prijateljstvo. To nije slučaj u svim vezama i brakovima, primjer su upravo Nora i Helmer. Glavna tema drame je baš njihov odnos koji ograničava Noru. Ibisen nam prestavlja način na koji ona konačno shvaća kako okruženje djeluje na nju. Norin život bio je samo plesanje i smijanje kako bi usrećila one koji se o njoj brinu kao o lutki, nije radila ništa što nju usrećuje. Ibisen je pokazao na koji način ona izlazi iz patrijarhalnog svijeta, ali isto tako je objasnio zašto se u njemu našla. U lažnoj sreći provela je osam godina, a vjerovatno bi tako živjela duže da njen muž nije otkrio pravo lice poslije maskiranog plesa. Zašto je Ibisen organizovao maskirani ples? Razlog je što likovi nakon plesa nisu skinuli samo svoje kostime, već i životne maske koje nos cijeli život. Nora je skinula masku vesele i sretne žene koja živi u savršenoj porodici, a Helmer je skinuo masku brižnog oca, poštenog čovjeka koji iskreno voli svoju ženu. Njegovu masku skinula su Krogstadova pisma koja su kontrolisala Helmerovo ponašanje. Optužujuće pismo u njemu je izazvalo bijes, kao da je optužen za najveći zločin, dok ga je oslobađajuće pismo smirilo i potaklo da opet stavi svoju masku mirnog i dobrog čovjeka. Ova drama definitivno je bila jedna od najzanimljivih koje sam do sada pročitala. Nije bilo onih dosadnih dijelova koji opisuju situacije potpuno nebitne za radnju. Sve vrijeme knjiga je držala moju pažnju, radnja je opisana dovoljno detaljno da bi shvatili kakvi su likovi, koji su njihovi stavovi i težnje. Poruka koju dobvamo iz djela, osamostaljivanje žene koja godinama živi u, na pogled, savršenom životu u kojem je svi tretiraju kao lutku, je jedna od onih koju bi svaka žena i svaki muškarac trebali čuti. Niti jedna žena ne treba i ne smije biti omalovažavana, kao što niti jedan muškarac ne smije i ne treba imati prava veća od žene zbog toga što je muškarac. Ibisen je vrlo dobro predstavio tadašnje društvo, odnose između žene i muškarca i slobodu koju svi trebaju imati.
Kristina i Krogstad
Nora i Helmer
Kristina i Krogstad su par za koji na samom početku ne znamo da ima zajedničku prošlost. Njih dvoje bili su zajedno dok je Kristinina majka bila živa i bolesna. Kristini je trebao novac za liječenje majke zbog čega je ostavila Krogstada (jer nije imao velike šanse za uspjeh) i udala se za drugog bogatijeg čovjeka kako bi olakšala majci posljednje dane i kako bi mlađoj braći omogućila dobar život. Njih dvoje ponovo se sreću u Norinoj kući. Kristina je trebala nagovoriti Krogstada da povuče pismo upućeno Torvaldu, što je i uspjela pod uslovom da ponovo započnu zajednički život. Ali to ne možemo smatrati kao uslov budući da je ona stvarno željela drugu šansu i novi početak sa Krogstadom. Njihova ljubav je bila iskrena i prava budući da se nije prekinula u toku godina njihove razdvojenosti, čak iako je Kristina bila sa drugim čovjekom. Ona mu je `ponudila` novi početak na koji je Krogstad pristao bez previše razmišljanja što dokazuje njegovu ljubav prema Kristini. On je saslušao njenu priču i shvatio da je uradila ono što je morala.
Nora i Torvald su glavni likovi drame. U braku su već osam godina i imaju troje djece. Oboje misle da žive sretan i perfektan život. Tepaju jedno drugome, pričaju o sretnom životu i svim mogućnostima koje im je pružio Torvaldov novi posao. Njihovi razgovori su dosta djetinjasti i ne ostavljaju utisak bračnog para sa djecom već nekog naivnog i nevinog para. Prvi veliki problem u njihovom odnosu je Krogstadova prijetnja Nori da će otkriti njenu veliku tajnu, što na kraju i uradi. Ova situacija ih je dovela do istine u njihovom odnosu. Torvald Noru uopšte nije gledao kao svoju ženu i nije je ozbiljno shvatao kao odraslu osobu već kao njegovo malo krko blago koje mora čuvati - nije je iskreno volio zbog nje same već zbog toga što se brine o njoj. Iako je njihov brak od početka izgledao kao savršen, njihova porodica je bila sretna, djeca su se igrala sa majkom... ona propada i nestaje kada njihovi osjećaji izađu na vidjelo, shvataju da među njima nema ljubavi i da je sve što rade i govore gluma.
Oponentnost Nore i Helmera nasuprot Kristine i Krogstada
Nora i Helmer su par čiji odnos počinje sretno brakom i djecom, ali završava Norinim odlaskom. Kristina i Krostad su par čiji odnos na samom početku doživljava pad jer Kristina ostavlja Krogstada zbog drugog čovjeka, ali opet doživljavaju uspon nakon nekoliko godina razdvojenosti. I Nora i Kristina donijele su velike odluke kako bi pomogle onima koje vole. Obje odluke povrijedile su njihove partnere, ali do suprotnih završetaka dolazi zbog razmišljanja njihovih partnera. Helmer nije želio saslušati Norinu priču, nije želio znati zašto je uzajmila novac, nije ga bilo briga što je to uradila kako bi njega spasila, sve o čemu je razmišljao je bilo mišljenje drugih. Krostad, za razliku od Telmera, je saslušao Kristininu priču i prešao preko činjenice da ga je ostavila zbog drugog čovjeka iako je to uradila da pomogne majci i braći, a ne zbog bilo kojeg razloga vezanog za njega. Sve što je Krogstad dobio je slomljeno srce, ali je ipak odlučio oprostiti jer je shvatio da je Kristinina namjera bila da pomigne majci, a ne da povrijedi njega. Prije svega takom odlukog je povrijedila i sebe ne samo Krogstada. Poslije godina i godina ni njegova ni njena ljubav nije prestala, pomirili su se i nastavilo normalan život. Nora i Helmer nisu ništa izgubili budući da nisu ništa ni imali jer je ljubav samo naziv za njihov odnos, ali nisu ni pokušali riješiti svoj problem jer Helmer nije za razlog Norine uzajmice kao ni za njene osjećaje. Razlog suprotnih završetaka je to što su se Kristina i Krogstad ponašali kao odrasle osobe, razgovarali su i poštovale odlueke drugoga. Zbog Helmerove osobnosti Nora nije ni mogla doći do riječi, nije dobila priliku da ozbiljno razgovara sa svojim mužem. Nora i Helmer sami sebi su oduzeli šansu za sreću jer su se ponašali kao djeca.
Hvala na pažnji
Jašarević Ajla IIIa
JU SREDNJA GRAĐEVINSKO - GEODETSKA ŠKOLA SARAJEVO