Hrvatski kraljevi

hrvatska država u srednjem i ranom novom vijeku

01

Hrvatska u doba kraljeva

Rječnik

povijesni izvori razdoblje pouzdano seoba podrijetlo putovi sukobljavanje velesile dolazak kneževina vladar postaviti za vladara pokrstiti kršćanstvo učvrstiti

Područje u koje su Hrvati došli bilo je područje sukobljavanja dviju velesila: Bizanta i Franačke. Dolaskom Franaka na prostor Hrvatske stvorene su prve državne organizacije - kneževine. Franci su za vladare postavljali domaće knezove koji su se morali pokrstiti. Knezovi su prihvaćali kršćanstvo jer im je ono pomoglo u ušvršćivanju vlasti.

bog nedostatka pisanih povijesnih izvora ne znamo mnogo o najranijem razdoblju hrvatske povijesti. Ne znamo pouzdano gdje su Hrvati živjeli prije seobe niti kojega su podrijetla. Ne znamo niti kojim su putovima došli do svoje domovine.

Rječnik

promjene zauzeti širiti se konjanici opustošiti ubiti pljačkaški pohodi knez proširiti

Mađarski konjanici opustošili su kneževinu Donju Panoniju i ubili njezina posljednjeg kneza. Potom su krenuli u pljačkaške pohode prema Hrvatskoj. Početkom 10. stoljeća Panonskom Hrvatskom vladao je knez Tomislav. On je ratovao s Mađarima i otjerao ih preko Drave. Proširio je granice hrvatske države.

otkraj 9. i početkom 10. st. na granicama hrvatske kneževine dogodile su se velike promjene. Mjesto Istočne Franačke zauzelo je Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti, na Balkanu se širila Bugarska, a u Panonskoj nizini pojavili su se Mađari.

Rječnik

zavladati poraziti u znak zahvalnosti upravljati ugled porasti cijenjen, cijenjena, cijenjeno papa

Tomislav je postao prvi vladar koji je vladao područjem od Drave do Jadrana. Mirom u Aachenu ujedinjene su hrvatske zemlje. Nakon toga ugled Hrvatske je porastao, a Tomislav je postao cijenjenim vladarom. Papa Ivan X. nazvao ga je kraljem Hrvata.

ugarski vladar pokušao je zavladati cijelim Balkanom. Tomislav je porazio bugarskog vladara Simeona. U znak zahvalnosti, bizantski car dao mu je da upravlja Dalmacijom.

Rječnik

savez borba vladavina Bugari znakovi kraljevske časti okruniti se prijestolnica

Stjepan Držislav

Bizantski car za nagradu dao je Stjepanu Držislavu da upravlja dalmatinskim gradovima. Osim toga, poslao mu je znakove kraljevske časti. Stjepan Držislav okrunio se za kralja. Držislavova prijestolnica bio je grad Knin.

Potkraj 10. st. za vrijeme vladavine Stjepana Držislava hrvatsko je kraljevstvo jačalo. Stjepan Držislav je, kao i ranije Tomislav, ušao u savez s Bizantom i pomagao Bizantu u borbi protiv Bugara. Zato su Bugari iz osvete napali Hrvatsku i opustošili Dalmaciju. Hrvati su uspjeli poraziti bugarsku vojsku i tako spasiti bizantske gradove u Dalmaciji.

Kamene ploče, koje su vjerojatno bile dijelovi oltarne pregrade, pronađene su u Kapitulu kod Knina. Natpis, koji nije sačuvan u cijelosti, spominje ime Stjepana Držislava.

Rječnik

susjedstvo prijestolje, tron prethodnik (mn. prethodnici) upravljanje, vladanje iskoristiti slabost samostalno zagospodariti povezati zaleđe poticati poticanje sjedište spomenuti

Petar Krešimir IV.

U drugoj polovici 11. stoljeća u hrvatskom susjedstvu, u Italiji, pojavili su se Normani, a preko Drave jačala je Ugarska pod vladarima iz dinastije Arpadovića. Na hrvatsko prijestolje došao je Petar Krešimir IV. On je, za razliku od svojih prethodnika koji su dobivali upravljanje Dalmacijom, iskoristio slabost Bizanta i samostalno zagospodario Dalmacijom.

Htio je što jače povezati gradove na jadranskoj obali s hrvatskim zaleđem. Hrvatski utjecaj na obali ojačao je poticanjem razvoja Nina i Biograda. U Biogradu je Petar Krešimir IV. okrunjen i tamo je bilo njegovo glavno sjedište. Tad se prvi put spominje i Šibenik, koji se i danas naziva Krešimirovim gradom. Petar Krešimir IV. učvrstio je svoju vlast i u unutrašnjosti.

Rječnik

ban dopuštenje nasljednik suvladar proglasiti poslanik predati

Petar Krešimir IV. nije imao nasljednika pa je Zvonimira uzeo za suvladara i proglasio ga svojim nasljednikom. Hrvatsko kraljevstvo bilo je najveće za vrijeme Petra Krešimira IV. Papa Grgur VII. poslao je svog poslanika s krunom koji je 1075. godine okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije. Predao mu je i ostale znakove kraljevske časti: mač, žezlo i zastavu.

mitar Zvonimir bio je jedan od banova koji su uz dopuštenje kralja Petra Krešimira IV. vladali dijelovima Hrvatske. Njegova supruga Jelena bila je sestra ugarskog kralja Ladislava Arpadovića.

Kletva kralja Zvonimira

Prema legendi iz XIV. st. Zvonimir je umro nasilnom smrću (ubijen je) na lokalitetu Pet crkava kraj Knina, o čemu suvremeni izvori ništa ne znaju. Zvonimirova kletva, legenda je koja se spominje u hrvatskoj redakciji Ljetopisa popa Dukljanina (vjerojatno iz XV. st.). Legenda nema povijesna utemeljenja. Prema legendi, Dmitra Zvonimira ubili njegovi podanici 1089. na Saboru u Kninu jer nisu htjeli ići u križarski pohod koji je poveo papa Grgur VII. Kad je umirao, Zvonimir je navodno prokleo Hrvate i rekao im da nikad neće imati vladara koji će govoriti hrvatski nego će uvijek biti podložni tuđem jeziku. Prema drugim izvorima, prokletstvo je trebalo trajati 900 godina (do 1989.), i u tom roku će Hrvati zaista biti prisiljeni trpjeti tuđinsku vlast odnosno vladare “tuđeg jezika”.

Prikaz hrvatskog vladara iz 11. stoljeća. Povjesničari se još uvijek nisu složili oko toga prikazuje li reljef kralja Petra Krešimira IV. ili Zvonimira.

Ostatci crkve sv. Petra i Mojsija u kojoj je bio okrunjen kralj Zvonimir

Hrvatska u razvijenom srednjem vijeku

ralj Zvonimir umro je bez muškog nasljednika. Zvonimirova udovica, kraljica Jelena, pokušala je sama zadržati kraljevsku vlast, ali to joj kao ženi nije uspjelo. Za pomoć se obratila moćnom bratu, ugarskom kralju Ladislavu Arpadoviću. Ladislav je odlučio prihvatiti ponudu da preuzme hrvatsko prijestolje. Dio hrvatskog plemstva podržavalo je Ladislava Arpadovića kao kralja. Ladislav je krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.

a prijestolju ga je naslijedio nećak Koloman. Gradom Kninom i područjem oko Knina u 11. stoljeću vladao je Petar Svačić (Snačić). Petar se proglasio hrvatskim kraljem. Koloman je dao ubiti kralja Petra. Petar je umro na planini Gvozd. Koloman je poslije Petrove smrti pregovarao s hrvatskim plemićima. Hrvatski plemići bili su umorni od ratovanja i bezvlađa pa su pristali na pregovore. Koloman je potvrdio plemićima posjede i povlastice, a oni su ga priznali za kralja.

Popis hrvatskih kraljeva

Tomislav

Stjepan Držislav

Petar Krešimir IV.

10. stoljeće

11. stoljeće

10. stoljeće

Dmitar Zvonimir

Petar Svačić/Snačić

11/12. stoljeće

11. stoljeće

Kraj