HISTORY COLORS

Egipat(30.st.pr.Kr.-10.st.pr.Kr.)

velika važnost boje u slikarstvu

Prapovijest

raskošna odjevenost

individualizacija lica

jednostavne linije i oblici

bez mnogo detalja

dinamičnost

naglašene grudi i bokovi u ženskih likova

muškarci se prikazuju tamnijim bojama nego žene

detaljnost

ukočenost

simbolika

Venera iz Hohle Felsa, Njemačka, visoka oko 6 cm i stara oko 35000 do 40000 godina, je najstariji općeprihvaćeni prikaz čovjeka u povijesti.

Kopija mezolitičkog crteža sa prikazom bitke strijelaca iz spilje Morella la Vella, provincija Castellón u Španjolskoj.

Ranokrščanska umjetnost (2./3.st..- 6./7.st.)

Predromanička umjetnost (7.st.-10.st.)

jednostavni motivi bez preciznosti

najčešće prikaz golog ljudskog tijela

Antika(10.st.pr.Kr.-3.st)

motivi iz antike

nema pravilnih proporcija

simetričnost

mozaik

simbolika

freske

proporcionalnost

prikaz tijela je pojednostavljen

figuralni prikaz

plastičnost likova

skučenost prostora

figuralnost

plošnost

neproporcionalno tijelo

reljefnost

Eos i Memnon, atička plitica iz oko 490.–480. pr. Kr., promjera 26,9 cm, Louvre, Pariz. Pored glava likova stoje potpisi autora Dourisa (slikara) i Kalliadesa (lončara).

Hrvatski Apoksiomen nepoznatog autora, 2. ili 1. stoljeće pr. Kr. bronca, 192 cm Muzej Apoksiomena, Mali Lošinj

Ozirisov sud, stranica iz Knjige mrtvih, oko. 1295.-1186. god. pr. Kr., London

tijelo nema volumena

Slika na stropu katakombe Maius, 4.st., Rim

Sarkofag Junija Basa, 359.,mramor,Kapitolijski muzej Sv.Petra, Rim

Nefertitina bista, 1349.-1336. god. pr. Kr., Muzejski otok, Berlin

Umjetnost romanike(10.st.-12.st.)

likovi prikazani u neprirodnom i ukočenom položaju tijela

realističniji stil u skulpturama

lica prikazana bez individualnih karakteristika

ornamenti

svi likovi su u sličnom stavu tijela

svjetle i jake boje

minijature

inicijali

tehnika fresko

kompozicijske osi likova uglavnom vertikalne ili blago kose

likovi nagurani u kadar

Umjetnost gotike(12.st.-15.st.)

nepravilne proporcije likova

biblijske i vjerske teme

draperije

kiparstvo u vidu reljefa

Freska u apsidi koja prikazuje Krista na prijestolju, oko 1220., San Clemente, Barcelona.

Nevjerni Toma, reljef na zidu u crkvi Sv. Dominika u Silosu, Kastilja, Španjolska, oko 1100.

Adam i Eva, Niedersachsischer Meister, oko 1200., crkva St. Michela, Hildesheim

Geronov križ, kasno 10. st., Kölnska katedrala.

Umjetnost manirizma (16.st.-17.st.)

Umjetnost renesanse (15.st.-16.st.)

kipovi nisu izvedeni zajedno s podlogom već su uz nju samo priljubljeni

vertikalne kompozicijske osi

valovita kompozicijska os

na licima nastaju individualne razlike

slabi naguranost u kadar

idealizirani prikaz ljudskog tijela

kipovi puno slobodniji od onih u romanici

draperije složenije,brojnije te prirodnije

realističnost i detaljnost

prirodan i opušten stav tijela

lica realistično izvedena

proporcije likova neprirodno izdužene

prikaz pokretljivosti

Gentile da Fabriano, Poklonstvo mudraca, 1423.

izoštrenost i detaljnost

David Michelangelo, 1504. mramor, 5,17 m Galleria dell'Accademia, Firenca

Skulpture na zapadnom portalu katedrale u Chartresu, sredina 12.stoljeća.

Jan van Eyck, Portret Arnolfinijevih, 1434., ulje na dasci, 81,9 x 59,7 cm, London.

Umjetnost klasicizma (18.st.-19.st.)

u slikarstvu istaknute draperije

Umjetnost baroka (17.st.-18.st.)

snažni kontrasti svijetlosti

intenzivne emocije izražene licem i tijelom

razvedene obrisne linije

geometrijska perspektiva

pokretnost

pravilne proporcije

monumentalnost

teatralnost

otmjenost u pokretu i mirovanju

kipovi imaju koso usmjerenje

dinamična kompozicija

izlomljene plohe

precizna obrada detalja

voluminoznost tijela

strogi oblici

dominantnost hladnih boja

stroga i pregledna kompozicija

kontrast položaja likova

jednostavnost

Giambologna, Otmica Sabinjanki, 1581. – 1583., mramor, Piazza Signorola, Firenca.

jednostavan volumen

Peter Paul Rubens, Podizanje križa, 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen.

Ekstaza sv. Tereze Gian Lorenzo Bernini, ca. 1644. mramor 168 × 120 cm Lijevi transept crkve Santa Maria della Vittoria, Rim

Parmigianino, Dugovrata Madonna, 1534.-40, ulje na dasci, 216 x 132 cm, Uffizi, Firenca. Djelo ostalo nedovršeno nakon autorove smrti.

Umjetnost romantizma (kraj 18. i početak 19.st.)

simetrija

statičnost

tijelo prekriveno odjećom

proporcionalnost

realističnost

detaljnost

objektivnost

realističnost

Umjetnost impresionizma( kraj 19.st.-početak 20.st.)

uvjerljivost

likovi izvlače iz promatrača empatiju

položaj likova odgovara radnji koju izvršavaju ili osjećaju kojeg prenose na promatrača

moderan prikaz tijela

likovi izrazima lica prenose svoje osjećaje najčešće zamišljenosti

statičnost

Umjetnost realizma (polovica 19.st.-kraj 19.st.)

Zakletva Horacijeva Jacques-Louis David,1785.,ulje na platnu,335 × 427 cm Louvre, Pariz

Honoré Daumier, Vagon treće klase, 1862., ulje na platnu, 67 × 93 cm, Nacionalna galerija Kanade, Ottawa.

Paolina Borghese, Antonio Canova, 1804-1808, bijeli mramor,92 (160 s krevetom) × 200 cm Galleria Borghese, Rim

Anne-Louis Girodet, Chateaubriand u Rimu, 1808.

bez mnogo detalja

Jean-Baptiste Carpo, Game, 4,57x2,59 m, 1867-1869. (Muzej Pariške opere)

statičnost i dinamičnost u isto vrijeme

držanje likova također upućuje na emociju koju pokušavaju prenjeti

odjevenost likova u odjeću prikladnu situaciji u kojoj se nalaze

Edgar Degas, Čaša absinta, 1876., ulje na platnu, 92 × 68 cm, Muzej D'Orsay, Pariz.