OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
OSTAVA IZ SAMOBORA
PRITISKOM NA KOVANICU POKRENI IZLOŽBU
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ostave kasnoželje-znodobnih kovanica
AMZ
Taurisci
Okić
Samoborska ostava
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Numizmatička zbirka AMZ-a
Temelji ove opsežne i vrijedne zbirke povezani su sa stvaranjem hrvatskoga Narodnog muzeja, kojemu početne godine sežu do prve polovice 19. stoljeća, a njezin razvitak poklapa se i s razvojem numizmatike kao znanosti u Hrvatskoj. Slijedom mnogih godina, ondašnji Narodni muzej mijenja ime i smještaj, a istodobno se postupno profiliraju i pojedini odjeli kao zasebne cjeline. Taj je razvoj uvjetovao posebice velik dotok predmeta kulturne i povijesne baštine. Tako se jedan od njegovih odjela oblikovao kao današnji Arheološki muzej u Zagrebu. Među numizmatičkim predmetima ističe se mnoštvo staroga novca iz svih povijesnih razdoblja. I danas je numizmatička zbirka ove ustanove po brojnosti i raznovrsnosti primjeraka najbogatija u zemlji, a ima i znatnu međunarodnu reputaciju.
Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu svojim je sadržajem bliža profilu kabineta. Naime, to je jedina zbirka koja vremenski prelazi granice arheoloških predmeta, pokrivajući i suvremeni materijal. Ona obuhvaća sljedeće cjeline: metalni i papirni novac, medalje, spomenice, plakete, značke, kolajne, markice i žetone. Najveći je dio novaca nađen na tlu Hrvatske, skupno ili pojedinačno.
Danas zbirka sadrži preko četvrt milijuna predmeta, podijeljenih u 61 zbirku.
Ostava iz Zgruta, slavonski denari 14. st.
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ostave željeznodobnih kovanicaUmjesto uobičajenog termina "keltski (ili, još starijeg termina "keltsko-barbarski") novac", suvremena numizmatika koristi termin "željeznodobne kovanice". "Keltski" implicira etničko ili barem lingvističko porijeklo autoriteta koji stoje iza kovanja, što nije sasvim pouzdan podatak. Zato je točnije koristiti termin kasnoželjeznodobni ili latenski novac, tj. srednjo- i kasnolatenski. S druge strane, koliko znamo, kovanje novca je na prostorima Europe umjerenog pojasa dominantno keltski fenomen; arheološki, na području današnje sjeverozapadne Hrvatske govorimo o istočnom rasprostiranju mokronoške grupe, a etnički o Tauriscima. Drugo pitanje je jesu li te kovanice bile dio monetarne ekonomije ili “novac posebne namjene” (korištene za razmjenu darova, diplomatske razmjene, plaćanje danka, miraza, distribuciju bogatstva među podanicima, ritualno odlaganje itd.), ili oboje? Kovanice su isti ljudi izvjesno koristili za različite namjene u različitim konktestima, primjerice, u tržišnoj razmjeni kao novac, a u ritualnom deponiranju kao votivni dar. Jedna od funkcija novca upravo je pohrana vrijednosti, tj. prenošenje vrijednosti koja se može spremno koristiti u transakcijama iz sadašnjosti u budućnost, što implicira i druge funkcije novca (sredstvo razmjene ili plaćanja). No, i votivni darovi su također oblik transakcije, ali dugotrajne, tj. konačne.
Brončane kovanice i drugi (para)monetarni predmeti, ostava iz Mazina (Lika), kasno željezno doba (2.-1.st. pr. Kr.)
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ostave željeznodobnih kovanica na prostoru sjeverozapadne Hrvatske
Narta kod Bjelovara: barem 36 kovanica, tip Huşi-Vovrieşti porijeklom iz Moldavije, vjerojatno 3. st. pr. Kr. Ribnjačka kod Bjelovara: barem 112 kovanica, najzastupljeniji tip "Turnirski jahač" (Turnierreiter) s natpisom, kojeg se najvjerojatnije treba čitati kao APATHIEΓI, "Arat(hus), Egov sin", vjerojatno rano 2. st. pr. Kr. Nekoliko ostava "hrvatske grupe": sva tri najstarija tipa pogrešno su prozvana po obližnjim većim mjestima, a ne po lokalitetima na kojima su nađeni: Križovljan kod Varaždina: barem 109 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Okić kod Samobora: oko 1300 ili 1600 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Šemovec kod Đurđevca: oko 400 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Pokupsko: 8 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Bartolovec-Jalžabet: 12 brončanih kovanica, 1. st. pr. Kr.
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ukras na vratu lonca pronađenog na lijevoj obali Kupe u Sisku (I. Drnić, I. Miletić Čakširan, A late Iron-age settlement on the left bank of the river Kupa in Sisak: Strabo’s “Σισκíα”?, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 47, 2014, T. 12).Segestika/Siscija je u to vrijeme bila kozmopolitski centar čitave regije.
TaurisciSve željeznodobne ostave pronađene na tlu sjeverozapadne Hrvatske pronađene su na teritoriju kojeg su kontrolirale zajednice Tauriska. Uz Skordiske u istočnom dijelu južne Panonije, Taurisci su bili jedna od dvaju najjačih političkih sila ove regije. Mlađeželjeznodobna materijalna kultura čiji su oni bili nosioci naziva se latenska kultura. Ime je dobila prema velikom nalazištu La Tene u Švicarskoj. U terminima materijalne kulture područja koje su naseljavali pripadnici taurišćanskih zajednica, na području današnje sjeverozapadne Hrvatske, govorimo preciznije o istočnom rasprostiranju mokronoške grupe.
Kovničke autoritete koji su stajali iza izrade kovanica pronađenih u ostavama "hrvatske grupe" možemo povezati upravo s Tauriscima. Ti tipovi kovanica u numizmatici se i nazivaju "taurišćanskima". Datiraju se negdje u sredinu 2. st. pr. Kr., a bile su vrlo kratko, ili uopće nisu bile, u optjecaju. Izrađivane su od slitine srebra s manjim ili većim udjelom bakra, kositra i ostalih neplemenitih metala.Kovanje novca samo je jedan od izraza metalurške vještine taurišćanskih majstora. Nosioci latenske kulture bili su izrazito vješti u obradbi metala, osobito željeza. Također, i sklanjanje kovanica u ostave vjerojatno je naslijeđe prethodnih običaja, odnosno polaganja ostava metalnih predmeta u, možda, votivnom kontekstu.
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Samobor ili Okić
Ostava iz Okića pronađena je 1922. godine u šumi naziva Jama pod starim gradom Okićem.Izvorno se sastojala od nekih 1300 ili 1600 predmeta (odloženih u keramičkoj posudi), od kojih je gotovo 900, zahvaljujući Stjepanu Hrčiću, lokalnom numizmatičaru-kolekcionaru (inače po zanimanju bankaru), dospjelo u Arheološki muzej u Zagrebu, gdje se čuvaju do današnjeg dana. Ostava još nije temeljito objavljena, ali se njena objava planira u skoroj budućnosti, u sklopu serijske monografske publikacije AMZ-a pod nazivom Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina predmeta predstavljena u sklopu ove virtualne izložbe nikad nije objavljena. Prva spomena vrijedna objava "samoborske" ostave izašla je 1943. godine, dakle u jeku Drugog svjetskog rata.
Stari grad Okić, pogled iz zraka, fotografija Vladimir Bogovčič, Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0, https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/71/Old_Town_Oki%C4%87%2C_Croatia.jpg/640px-Old_Town_Oki%C4%87%2C_Croatia.jpg
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Tipološka razrada kovanica iz samoborske ostave
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Samobor A (Göbl) / Samobor I (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Samobor B (Göbl) / Samobor II-III (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Samobor IV (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Đurđevac (Göbl) / Samobor IVa (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Đurđevac (Göbl) / Samobor IVa (Liščić)
Ostave željeznodobnih kovanica iz Hrvatske: samoborska ostava
Tomislav Bilic
Created on June 1, 2021
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Akihabara Microsite
View
Essential Microsite
View
Essential CV
View
Practical Microsite
View
Akihabara Resume
View
Tourism Guide Microsite
View
Online Product Catalog
Explore all templates
Transcript
OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
OSTAVA IZ SAMOBORA
PRITISKOM NA KOVANICU POKRENI IZLOŽBU
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ostave kasnoželje-znodobnih kovanica
AMZ
Taurisci
Okić
Samoborska ostava
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Numizmatička zbirka AMZ-a
Temelji ove opsežne i vrijedne zbirke povezani su sa stvaranjem hrvatskoga Narodnog muzeja, kojemu početne godine sežu do prve polovice 19. stoljeća, a njezin razvitak poklapa se i s razvojem numizmatike kao znanosti u Hrvatskoj. Slijedom mnogih godina, ondašnji Narodni muzej mijenja ime i smještaj, a istodobno se postupno profiliraju i pojedini odjeli kao zasebne cjeline. Taj je razvoj uvjetovao posebice velik dotok predmeta kulturne i povijesne baštine. Tako se jedan od njegovih odjela oblikovao kao današnji Arheološki muzej u Zagrebu. Među numizmatičkim predmetima ističe se mnoštvo staroga novca iz svih povijesnih razdoblja. I danas je numizmatička zbirka ove ustanove po brojnosti i raznovrsnosti primjeraka najbogatija u zemlji, a ima i znatnu međunarodnu reputaciju. Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu svojim je sadržajem bliža profilu kabineta. Naime, to je jedina zbirka koja vremenski prelazi granice arheoloških predmeta, pokrivajući i suvremeni materijal. Ona obuhvaća sljedeće cjeline: metalni i papirni novac, medalje, spomenice, plakete, značke, kolajne, markice i žetone. Najveći je dio novaca nađen na tlu Hrvatske, skupno ili pojedinačno. Danas zbirka sadrži preko četvrt milijuna predmeta, podijeljenih u 61 zbirku.
Ostava iz Zgruta, slavonski denari 14. st.
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ostave željeznodobnih kovanicaUmjesto uobičajenog termina "keltski (ili, još starijeg termina "keltsko-barbarski") novac", suvremena numizmatika koristi termin "željeznodobne kovanice". "Keltski" implicira etničko ili barem lingvističko porijeklo autoriteta koji stoje iza kovanja, što nije sasvim pouzdan podatak. Zato je točnije koristiti termin kasnoželjeznodobni ili latenski novac, tj. srednjo- i kasnolatenski. S druge strane, koliko znamo, kovanje novca je na prostorima Europe umjerenog pojasa dominantno keltski fenomen; arheološki, na području današnje sjeverozapadne Hrvatske govorimo o istočnom rasprostiranju mokronoške grupe, a etnički o Tauriscima. Drugo pitanje je jesu li te kovanice bile dio monetarne ekonomije ili “novac posebne namjene” (korištene za razmjenu darova, diplomatske razmjene, plaćanje danka, miraza, distribuciju bogatstva među podanicima, ritualno odlaganje itd.), ili oboje? Kovanice su isti ljudi izvjesno koristili za različite namjene u različitim konktestima, primjerice, u tržišnoj razmjeni kao novac, a u ritualnom deponiranju kao votivni dar. Jedna od funkcija novca upravo je pohrana vrijednosti, tj. prenošenje vrijednosti koja se može spremno koristiti u transakcijama iz sadašnjosti u budućnost, što implicira i druge funkcije novca (sredstvo razmjene ili plaćanja). No, i votivni darovi su također oblik transakcije, ali dugotrajne, tj. konačne.
Brončane kovanice i drugi (para)monetarni predmeti, ostava iz Mazina (Lika), kasno željezno doba (2.-1.st. pr. Kr.)
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ostave željeznodobnih kovanica na prostoru sjeverozapadne Hrvatske
Narta kod Bjelovara: barem 36 kovanica, tip Huşi-Vovrieşti porijeklom iz Moldavije, vjerojatno 3. st. pr. Kr. Ribnjačka kod Bjelovara: barem 112 kovanica, najzastupljeniji tip "Turnirski jahač" (Turnierreiter) s natpisom, kojeg se najvjerojatnije treba čitati kao APATHIEΓI, "Arat(hus), Egov sin", vjerojatno rano 2. st. pr. Kr. Nekoliko ostava "hrvatske grupe": sva tri najstarija tipa pogrešno su prozvana po obližnjim većim mjestima, a ne po lokalitetima na kojima su nađeni: Križovljan kod Varaždina: barem 109 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Okić kod Samobora: oko 1300 ili 1600 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Šemovec kod Đurđevca: oko 400 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Pokupsko: 8 kovanica, sredina 2. st. pr. Kr. Bartolovec-Jalžabet: 12 brončanih kovanica, 1. st. pr. Kr.
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Ukras na vratu lonca pronađenog na lijevoj obali Kupe u Sisku (I. Drnić, I. Miletić Čakširan, A late Iron-age settlement on the left bank of the river Kupa in Sisak: Strabo’s “Σισκíα”?, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 47, 2014, T. 12).Segestika/Siscija je u to vrijeme bila kozmopolitski centar čitave regije.
TaurisciSve željeznodobne ostave pronađene na tlu sjeverozapadne Hrvatske pronađene su na teritoriju kojeg su kontrolirale zajednice Tauriska. Uz Skordiske u istočnom dijelu južne Panonije, Taurisci su bili jedna od dvaju najjačih političkih sila ove regije. Mlađeželjeznodobna materijalna kultura čiji su oni bili nosioci naziva se latenska kultura. Ime je dobila prema velikom nalazištu La Tene u Švicarskoj. U terminima materijalne kulture područja koje su naseljavali pripadnici taurišćanskih zajednica, na području današnje sjeverozapadne Hrvatske, govorimo preciznije o istočnom rasprostiranju mokronoške grupe.
Kovničke autoritete koji su stajali iza izrade kovanica pronađenih u ostavama "hrvatske grupe" možemo povezati upravo s Tauriscima. Ti tipovi kovanica u numizmatici se i nazivaju "taurišćanskima". Datiraju se negdje u sredinu 2. st. pr. Kr., a bile su vrlo kratko, ili uopće nisu bile, u optjecaju. Izrađivane su od slitine srebra s manjim ili većim udjelom bakra, kositra i ostalih neplemenitih metala.Kovanje novca samo je jedan od izraza metalurške vještine taurišćanskih majstora. Nosioci latenske kulture bili su izrazito vješti u obradbi metala, osobito željeza. Također, i sklanjanje kovanica u ostave vjerojatno je naslijeđe prethodnih običaja, odnosno polaganja ostava metalnih predmeta u, možda, votivnom kontekstu.
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Samobor ili Okić
Ostava iz Okića pronađena je 1922. godine u šumi naziva Jama pod starim gradom Okićem.Izvorno se sastojala od nekih 1300 ili 1600 predmeta (odloženih u keramičkoj posudi), od kojih je gotovo 900, zahvaljujući Stjepanu Hrčiću, lokalnom numizmatičaru-kolekcionaru (inače po zanimanju bankaru), dospjelo u Arheološki muzej u Zagrebu, gdje se čuvaju do današnjeg dana. Ostava još nije temeljito objavljena, ali se njena objava planira u skoroj budućnosti, u sklopu serijske monografske publikacije AMZ-a pod nazivom Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina predmeta predstavljena u sklopu ove virtualne izložbe nikad nije objavljena. Prva spomena vrijedna objava "samoborske" ostave izašla je 1943. godine, dakle u jeku Drugog svjetskog rata.
Stari grad Okić, pogled iz zraka, fotografija Vladimir Bogovčič, Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0, https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/71/Old_Town_Oki%C4%87%2C_Croatia.jpg/640px-Old_Town_Oki%C4%87%2C_Croatia.jpg
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Tipološka razrada kovanica iz samoborske ostave
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Samobor A (Göbl) / Samobor I (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Samobor B (Göbl) / Samobor II-III (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Samobor IV (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Đurđevac (Göbl) / Samobor IVa (Liščić)
OSTAVA IZ SAMOBORA OSTAVE ŽELJEZNODOBNIH KOVANICA IZ HRVATSKE
Kovanice tipa Đurđevac (Göbl) / Samobor IVa (Liščić)