Kopnene vode

Kopnene vode

Podzemne vode

• Kopnene vode koje se nalaze u unutrašnjosti Zemlje, bilo da se nalaze u vezanom ili slobodnom obliku naziva se podzemnim vodama, uglavnom nastaju od padavinskih voda,
• Vodopropusne stijene ili kolektori (pjesak, šljunak, krečnjak) propuštaju površinsku vodu,
• Vodonepropusne stijene ili izolatorski sloj (glina i tvrde stijene) ne propuštaju vodu,
• Voda između ovih stijena naziva se izdanska voda ili izdan

Arterske izdani

Arterske izdani su poseban vid izdanskih voda. Nastaju u rastresitim sedimentima kod kojih se voda nalazi između dva udubljenja izolatorska ili vododrživa slojaArterski izvor - nastaje probijanjem izdanske vode na površinu kroz gornji vododrživi sloj Arteški bunar - nastaje vještačkim probijanjem gornjeg izolatorskog sloja

• Izvori su mjesta istjecanja podzemnh voda pod djelovanjem gravitacije,
• Vrela - mjesta na kojim voda izbija vertikalno oslobađajući se hidrostatskog pritiska
• Od izvora i vrela nastaju rijeke.

• Podzemne vode mogu se javiti i u pukotinama krečnjaka i nazivaju se kraškim vodama,
• Kraška korazija - pojava otapanje krečnjaka pod djelovanjem padavinske vode
• Kraška erozija - proces proširivanja pukotina nastao procjeđivanjem padavinskih voda

Rijeka Trebišnjica

Podzemne vode mogu biti:

• mineralne,
• termalne,
• termomineralne

OSNOVNI ELEMENTI RIJEČNOG TOKA I KORITA

RIJEKE ILI TEKUĆICE

• Rijeke mogu nastati direktno od izvora i vrela, ili postupnim spajanjem manjih u veće tokove.
• Vode u rijekama potjeću od padavina, a mogu biti i od otopljenog snijega i leda ili kao otok jezerske vode

Riječni sistem i riječna mreža

• Glavna rijeka sa svojim pritokama formira riječni sistem.
• Riječni sistem sakuplja padavinske vode na određenoj površini koja se naziva riječni sliv
• Riječni slivovi su međusobno odvojeni riječnim razvođima ili vododjelnicama

• Bifurkacija - pojava račvanja rijeka u dva ili više slivova

Riječni slivovi su međusobno odvojeni riječnim razvođima. Riječna razvođa mogu biti:

• okeanska,
• glavna ili morska,
• sporedna ili međuriječna
• unutrašnja

Riječni režim

Riječni režim čini:

• vodostaj,
• protjecaj,
• otjecaj.

U zavisnosti od vrste padavina dijeli se na:

• nivalni riječni režim,
• pluvijalni,
• nivalno-pluvijalni.

• Akumulirana voda u plitkom sloju zemlje koja je obrasla hidrofilnom vegetacijom naziva se močvara. Močvare zahvataju oko 2,7 miliona km2 površine Zemlje ili 2,7% ukunih kopnenih površina,

• Manja plitka udubljena, koja su povremeno ispunjena vodom su bare. Močvare kao i bare obrasle su gustom barskom vegetacijom

PRIRODNA JEZERA

VJEŠTAČKA JEZERA

JEZERA

Jezera

Prirodna jezera dijele se na: 1.Tektonska jezera, nastala u potonulim dijelovima Zemljine kore (npr. Balaton i Ohridsko u Evropi), a)Vulkanska jezera, nastala u kraterima ugasih vulkana (Kratersko jezero u SAD-u), b)Reliktna jezera, zaostali dijelovi nekadašnjeg mora uslijed tektonskog izdizanja Z.kore (Kaspijsko jezero) 2. Eroziona jezera, nastaju erozionim procesima rijeka, lednika, vjetra; 3)Akumulativna jezera riječna, eolska, lednička, priobalna 4) Sedrena ili travertinska jezera nastaju iza sedrenih barijera u nekim kraškim rijekama.

Kratersko jezero (Crater Lake) u američkoj saveznoj državi Oregon

U odnosu na nivo Svjetskog okeana jezera se dijele na:

• Depresije (Mrtvo more – 397m u odnosu na nivo mora),
• Kriptodepresija (Bajkalsko jezero – 455m iznad nivoa Svjetskog okeana)

Led na Zemlji

• Ledeni pokrovi na Zemlji nazivaju se ledničkim ili glacijalnim obastima.
• Polarne glacijale oblasti nazivaju se inlandajs i zahvataju Antarktik na južnoj hemisferi a Grenland i Arktik na sjevernoj hemisferi.
• Ukupne površine inlandajsa iznosi oko 16 miliona km2, a zapremina se procjenuje na oko 24 miliona km3.