ZLATAROVO ZLATO
August Šenoa
- 1871.- časopis Vienac - prvi hrvatski povijesni roman
Kompozicija
- 26 poglavlja
- dvije linije fabule
LJUBAVNA
POVIJESNA
- satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade ljubavi Dore i Pavla, koji pripadaju dvama sukobljenim stranama i dvama različitim staležima - plemićkom i građanskom
- niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i feudalaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika Medvedgrada
radnja
Radnja je smještena u 16. stoljeće, u vrijeme kraljevanja Makse II. , a banovanja biskupa Đure Draškovića te nakon njega Krste Ungnada.
Author's Name
Šenoa obavještava svoje čitatelje kako je glavnu temu za svoj roman pronašao u arhivu grada Zagreba, a riječ je o sukobu podbana Gregorijanca sa zagrebačkim građanima. Nakon toga skupljao je različite povijesne dokumente i iz različitih izvora tražio je podatke o starom Zagrebu i Hrvatima toga vremena što mu je uvelike pomoglo da napiše ovaj roman. Vidimo da je tema staleške raslojenosti prisutna u objema fabulama ovoga romana.
propadajuće plemstvo
građanstvo čija moć polagano raste
vs
javno
privatno
- romantički, naturalistički i realistički elementi- plošno oblikovani likovi - crno-bijela karakterizacija Stilska obilježja romantizma najbolje se daju prepoznati u ljubavnom sloju romana. Realistički postupci također su brojni, npr. sveznajući pripovjedač koji nastoji objektivno ispripovijedati događaje.
- obilježja trivijalnog pustolovnog romana (spletke, otmice, prerušavanja, trovanje, lik fatalne žene itd.). - mnogi su likovi i događaji temeljeni na stvarnim povijesnim osobama i povijesnim zbivanjima do kojih je Šenoa došao proučavajući arhiv grada Zagreba. Šenoa nastoji što vjerodostojnije prikazati govor tadašnjeg građanstva, služi se štokavskim standardom u koji unosi brojne latinizme kako bi opisao govor svećenstva i obrazovanih ljudi toga vremena.
Nacionalna i domoljubna nota
- izražena je u gotovo svim Šenoinim tekstovima pa ni ovaj roman nije iznimka što ne čudi s obzirom na goruće pitanje nacionalne opstojnosti u vrijeme kada Šenoa piše. Šenoa tu temu uvodi opisujući događaje 16. stoljeća, političku borbu protiv stranih utjecaja i stvarnu, fizičku borbu protiv Turaka koja krajem 16. stoljeća još uvijek traje.
mjesta radnje
MEDVEDGRAD
“Odbija se od sjene stoljetnih hrastova bijelo pročelje staroga Medvedgrada.”
SAMOBOR
“Jak, širok i lijep bijaše Samobor, lijepa i široka je njegova gospoština…”
ZAGREB
“Stari kraljevski grad Zagreb, ili kako mu veljahu sami građeni: “Slobodni plemeniti zagrebački na grčkih gorvcah.”
VRIJEME RADNJE: 16. stoljeće (1574. - 1582.)
“Na domaku šesnaestoga vijeka, za kraljevanja Makse Drugoga a banovanja biskupa Đurđe Draškovića, nizahu se oko župne crkve sv. Marka…”
TEMA: 2 paralelne radnje - povijesna i ljubavna fabula
Povijesna fabula vezana je za povijest u ondašnje doba, a prikazuje odnos i borbu između građana i feudalaca. Ljubavna priča opisuje zabranjenu, ali snažnu ljubav između građanke Dore i Pavla, sina feudalca.
ZLATAROVO ZLATO, A. Šenoa
Marija Smolčić
Created on May 14, 2021
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Vaporwave presentation
View
Animated Sketch Presentation
View
Memories Presentation
View
Pechakucha Presentation
View
Decades Presentation
View
Color and Shapes Presentation
View
Historical Presentation
Explore all templates
Transcript
ZLATAROVO ZLATO
August Šenoa
- 1871.- časopis Vienac - prvi hrvatski povijesni roman
Kompozicija
- 26 poglavlja
- dvije linije fabule
LJUBAVNA
POVIJESNA
- satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade ljubavi Dore i Pavla, koji pripadaju dvama sukobljenim stranama i dvama različitim staležima - plemićkom i građanskom
- niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i feudalaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika Medvedgrada
radnja
Radnja je smještena u 16. stoljeće, u vrijeme kraljevanja Makse II. , a banovanja biskupa Đure Draškovića te nakon njega Krste Ungnada.
Author's Name
Šenoa obavještava svoje čitatelje kako je glavnu temu za svoj roman pronašao u arhivu grada Zagreba, a riječ je o sukobu podbana Gregorijanca sa zagrebačkim građanima. Nakon toga skupljao je različite povijesne dokumente i iz različitih izvora tražio je podatke o starom Zagrebu i Hrvatima toga vremena što mu je uvelike pomoglo da napiše ovaj roman. Vidimo da je tema staleške raslojenosti prisutna u objema fabulama ovoga romana.
propadajuće plemstvo
građanstvo čija moć polagano raste
vs
javno
privatno
- romantički, naturalistički i realistički elementi- plošno oblikovani likovi - crno-bijela karakterizacija Stilska obilježja romantizma najbolje se daju prepoznati u ljubavnom sloju romana. Realistički postupci također su brojni, npr. sveznajući pripovjedač koji nastoji objektivno ispripovijedati događaje.
- obilježja trivijalnog pustolovnog romana (spletke, otmice, prerušavanja, trovanje, lik fatalne žene itd.). - mnogi su likovi i događaji temeljeni na stvarnim povijesnim osobama i povijesnim zbivanjima do kojih je Šenoa došao proučavajući arhiv grada Zagreba. Šenoa nastoji što vjerodostojnije prikazati govor tadašnjeg građanstva, služi se štokavskim standardom u koji unosi brojne latinizme kako bi opisao govor svećenstva i obrazovanih ljudi toga vremena.
Nacionalna i domoljubna nota
- izražena je u gotovo svim Šenoinim tekstovima pa ni ovaj roman nije iznimka što ne čudi s obzirom na goruće pitanje nacionalne opstojnosti u vrijeme kada Šenoa piše. Šenoa tu temu uvodi opisujući događaje 16. stoljeća, političku borbu protiv stranih utjecaja i stvarnu, fizičku borbu protiv Turaka koja krajem 16. stoljeća još uvijek traje.
mjesta radnje
MEDVEDGRAD
“Odbija se od sjene stoljetnih hrastova bijelo pročelje staroga Medvedgrada.”
SAMOBOR
“Jak, širok i lijep bijaše Samobor, lijepa i široka je njegova gospoština…”
ZAGREB
“Stari kraljevski grad Zagreb, ili kako mu veljahu sami građeni: “Slobodni plemeniti zagrebački na grčkih gorvcah.”
VRIJEME RADNJE: 16. stoljeće (1574. - 1582.)
“Na domaku šesnaestoga vijeka, za kraljevanja Makse Drugoga a banovanja biskupa Đurđe Draškovića, nizahu se oko župne crkve sv. Marka…”
TEMA: 2 paralelne radnje - povijesna i ljubavna fabula
Povijesna fabula vezana je za povijest u ondašnje doba, a prikazuje odnos i borbu između građana i feudalaca. Ljubavna priča opisuje zabranjenu, ali snažnu ljubav između građanke Dore i Pavla, sina feudalca.