BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
Prezentaciju radili:Hodžić Ema Homarac Alma Oruč Eman Redžović Aner
Homarac Alma
BERLINSKI KONGRES
-1875. godine je započela velika glad i suša u bosanskom ejaletu. -Osmanske vlasti se nisu obazirale na te poteškoće, te su zahtijevale velike poreze. -Nakon toga je Osmansko carstvo zahvatila Velika Istočna Kriza. -Nakon te krize, Austro-Ugarska je odlučila da počne pripremati teren za zauzimanje Bosne i s Rusijom u Rajhštatu je bio skupljen tajni ugovor. -Berlinski kongres zasjedao je od 13. juna do 13. jula 1878. godine, a glavnu riječ su imale velike sile dok mali narodi nisu imali pravo glasa. -Glavne odluke donosile su: Britanija, Njemačka, Rusija i Austro-Ugarska.
Homarac Alma
GLAVNE ODLUKE BERLINSKOG KONGRESA
-Austro-Ugarska je dobila mandat da zaposjedne Bosnu. -Srbija je dobila nezavisnost i okruge Niš, Pirot, Vranje i Leskovac. -Crna Gora je teritorijalno udvostručena (Podgorica, Nikšić, Žabljak, Kolašin), -Rumunija je dobila nezavisnost i Dobrudžu. -Grčka je dobila Tesaliju i dio Epira. -Bugarska je dobila autonomiju 1885. godine. -Britanija je dobila otok Kipar - Rusija je dobila Ardahan, Kars i Batumi.
Homarac Alma
ODJEK BERLINSKOG KONGRESA
-Bosna je okupaciju dočekala mirno, ali su mislili da će Bosna biti priključena Srbiji. -Bosanski katolici su bili zadovoljni jer su mislili da će Bosnom vladati samo jedna sila i to katolička, pa su se bosanski muslimani pobunili. -Na čelu otpora je bilo par ljudi i to: Muhamed Hadžijamaković, Mehmed Šemsekadić, Abdulah Kaukčija i Salih Vilajetović. -Otpor su uspjeli brzo organizirati i doveli su do mnogih poboljšanja.
Homarac Alma
JOSIP FILIPOVIĆ
-Generalu Josipu Filipović je bila povjerena komanda. Njihova vojska je ušla u Bosnu sa mnogo strana. On je angažirao 200 hiljada vojnika. Uveo je prijeke sudove radi spriječavanja pobuna. Okpacija je završena 20.10, te je tada zauzeta Kladuša.-Salih Vilajetović je poslije protjeran iz Bosne, a 600 vojnika poslano na robiju. -Bosna i Hervegovina je uspjela skrenuti iz orijentalnog u zapadnoevropski pravac u razvoju.
Homarac Alma
DRUŠTVO, PRIVREDA I KULTURA
-U Bosanskom ejaletu su živjeli muslimani, Jevreji, katolici i pravoslavci. -Poslije se povećao broj nemuslimana jer su se počele doseljavati pravoslavne porodice. Bilo je teških ratova, glad i mnogo epidemija. -Razlog podjele na askeri i raju su bile reforme koju su izjednačile sva prava Osmanskog carstva. -Pored podjele, reforme su ukinule janjičare, kapetane i ajane. -Najteži položaj tada je bio položaj seljaka bez poreza. -Država je htjela uvesti nove poreze. -1855. su ukinute džizije. -Položaj gradskog stanovništva je bio znatno bolji. Oni nisu bili pod moranjem da plaćaju poreze jer im se državni prihod bazirao na poljoprivrednim djelatnostima.
Redžović Aner
NACIONALNI POKRETI
-Do sredine 19.stoljeća se stanovništvo Bosne nazivalo Bošnjanima. -Srpske i hrvatske nacije su bile formirane. -Učitelji i trgovci su širili propagandu iz Srbije. -Htjeli su očuvati staro Bošnjaštvo, a ta ideja bi obuhvatala sve bosanske konfesije, ali ništa od toga nije bilo.
Redžović Aner
PRIVREDA BOSANSKOG EJALETA
-U Bosanskom ejaletu je vladala poljoprivreda koja je bazirana na čiflučkim odnosima. -Omer-paša Latas je ukinuo esnafe te omogućio prodor kapitalističkih odnosa. -Počelo je otvaranje pilana na Buni od strane Ali-paše Rizvanbegovića. -Putne komunikacije su bile veoma zastupljene. -1872. je sagrađena prva željeznica, a krajem osmanske vlasti i vilajetska bolnica.
Redžović Aner
PROSVJETA BOSANSKOG EJALETA
-Osmanske vlasti su 1869. godine donijele Školski zakonik. On je poticao školstvo zasnovano na vjeri.-Kasnije su uvedene ruždije (vrsta srednje škole). -Miss Irby je otvorila školu za djevojke, te je unaprijedilo obrazovanje. -Bilo je mnogih predstavnika srpskog kulturnog kružoka. -Pored predstavika, bilo je i mnogih sprskih pisaca.
Redžović Aner
PRAVNI POLOŽAJ BiH
-Austrougarska je dobila mandat za okupiranje BiH ali je zapravo ostao posjed osmanskog sultana. -Austrija je imala prijedlog da se podijeli, ali je to odbila, a BiH je bila posebna. -Glavna upravna institucija je bila Zemaljska vlada, a glavna ličnost zemaljski poglavar.
Redžović Aner
ADMINISTRATIVNI I ZAKONSKI OKVIRI I HERCEGOVAČKI USTANAK
-Mreža činovnika je bila glavni oslonac austrougarske vlasti, a drugi policajci. -Kasnije je Bosna podijeljena na 6 okruga, a kadiluci preimenovani u kotare. -1880. je donesen carski zakon, a 1881. je donesen Vojni zakon gdje su svi punoljetni i sposobni muškarci bili obavezni da idu u vojsku. -Početak 1882. godine je predstavljao prve napade na austrougarske policijske stanice. -Ustanak se proširio u Podrinju i u Sarajevu. -Ustanak je ugašen 1882. godine.
Oruč Eman
ADMINISTRATIVNI I ZAKONSKI OKVIRI I HERCEGOVAČKI USTANAK
-Mreža činovnika je bila glavni oslonac austrougarske vlasti, a drugi policajci. -Kasnije je Bosna podijeljena na 6 okruga, a kadiluci preimenovani u kotare. -1880. je donesen carski zakon, a 1881. je donesen Vojni zakon gdje su svi punoljetni i sposobni muškarci bili obavezni da idu u vojsku. -Početak 1882. godine je predstavljao prve napade na austrougarske policijske stanice. -Ustanak se proširio u Podrinju i u Sarajevu. -Ustanak je ugašen 1882. godine.
Oruč Eman
NACIONALNO PITANJE I PITANJE AUTONOMIJI
-Upravitelj BiH je bio Benjamin Kalaj.-On je smatrao staru ideju starog bosanstva najboljim rješenjem za nacionalno pitanje i forsirao princip nosanske posebnosti. -Nosioc bošnjaštva bio je Mehmed-beg Kapetanović. -Kasnije su uveli bosansku naciju sa bosanskim grbom i zastavom -Njihov službeni jezik je bio bosanski. Nosioci bošnjaštva su bili Mehmed-beg Kapetanović i Safvet-beg Bašagić.
Oruč Eman
AUTONOMIJA VJERSKIH ZAJEDNICA
-Pravoslavna crkva BiH odvojena je od Carigradske patrijaršije, car je imenovao episkope i mitropolita. Kalaj je nastajao da suzbije nacionalni utjecaj.. -Katolička crkva je također bila na udaru kalaja, ukinute su privilegije franjevaca i uvreda na svjetovna katolička hijerarhija i formirana Vrhbosanska nadbiskupija u Sarajevu. -Doseljavaju se Jevreji aškenazi. -Vjerska slika se dodatno obogaćuje doseljavanjem protestanata koji su izgradili današnju Akademiju likovnih umjetnosti.
Oruč Eman
BORBA ZA CRKVENO-ŠKOLSKU I VAKUFSKO MEARIFSKU AUTONOMIJU
-Mjere koje je austrougarska uprava u Kalajevo vrijeme provodila protiv Pravoslavne crkve pokreću borbu srpskih građanskih krugova i Pravoslavne crkve za crkveno-školsku autonomiju.-Borba je počela 1896. godine -Na čelu pokreta bili su Gligorije Jeftanović i Vojislav Šola, pomoć su tražili čak i od Rusije i Craigradske patrijaršije. -Austrougarski car je 13. augusta 1905. godine donio Statut o vjersko-prosvjetnoj autonomiji. -Muslimani borbu za vakufsko-mearifsku autonomiju počinju 1886. godine. -Prva borba se rasplamsala 1899. godine, a glavni su bili muftija Džabić i Šerif Arnautović. -Borba muslimana za vakufsko-mearifsku autonomiju postigla je uspijeh kada je car proglasio "Statut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova".
Oruč Eman
BOSNA I HERCEGOVINA OD ANEKSIJE (1908) DO PRVOG SVJETSKOG RATA (1914)
-Muslimanska stranka je organizirana 1906. godine pod nazivom Muslimanska narodna organizacija (MNO), a glavni je bio Alibeg Firdus. Glvani program je bila autonomija BiH i imali su svoj politički list "Musavat" ("Jedinstvo").-Srpska stranka je organizirana 1907. godine pod nazivom Srpske narodne organizacije (SNO). Glavni program je bila autonomija BiH, građanske slobode te uvođenje ustava i parlamenta. -Hrvatska stranka jeosnovna 1908. godine pod nazivom Hrvatska narodna zajednica (HNZ), a glavni je bio Nikola Mandić. Program ove stranke je zahtjevao pripajanje (aneksiju) BiH i njenu inteligenciju sa Hrvatskom.
Oruč Eman
ANEKSIJA BiH 1908. GODINE
-Početkom XX stoljeća Austro-Ugarska još više želi riješitit državno-pravni položaj BiH.
-1903. godine-diplomatsko stanje Monarhije sa Srbijom se pogooršava, što je izazvalo aspiracije Srbije prema BiH.
-Austro-Ugarska je u oktobru 1903. godine proglasila aneksiju BiH i pravno prisvaja njene posjede, a i izazvala je diplomatskukrizu (1908-1909). Aneksija je opravdana potrebom uvođenja ustava i sabora u BiH. Stanovništvo je mirno primilo vijest o aneksiji, a jedino uzbuđenje pokazali su SNO i MNO. -Do 1910.godine je ovaj čin bio završen. Austro-Ugarska je razbila i iluzije HNZ-a da bi aneksija mogla dovesti do pripajanja BiH Hrvatskoj. -Osmansko carstvo je prihvatilo ovu činjenicu, a zauzvrat su se 4 austrougarska garnizona iz Sandžaka povukla.
Hodžić Ema
USTAV I SABOR BiH
-Marijan Varešanin proglašava ustav BiH 1910. godine, priznat od cara Franja Josipa. Podanici Sabora BiH su bili podijeljena u 3 kurije (doma), a i prema konfesijalnim kurijama. -Na izborima pravo glasa su imali muškarci od 24 godine (samovlasnici), a i žene više od 30 godina samo one koju su plaćale više od 140 kruna na poreza za zemlju. -Izabranici su imali mandat od 5. godina, a BiH je i dalje ostala "posebno tijelo" dok je Zemaljski sabor bio ograničen za donošenje odluka. Do Prvog svjetskog rata (1914) Sabor je zasjedao samo 4 puta, a raspušten je 1915. -Predsjednici sabora bili su Ali-beg Firdus (1910) i Safet-beg Bašagić (1910-1915).
Hodžić Ema
DRUŠTVO I PRIVREDA BiH U SASTAVU AUSTRO-UGARSKE
Većina stanovništva je živjelo na selima i bavilo se poljoprivredom, eligijski mozaik je bio veoma raznolik sa pravoslavcima, katolicima, muslimanima i Jevrejima. -Pad muslimana se još uvijek dešavao, a razlog je bilo iseljavanje musliamana prema Osmanskom carstvu, a katolici i pravoslavci su rasli. Omjer seoskog stanovništva se povećava uvođenjem prava otkupa zemlje.. -U gradovima ljudi su se bavili sitni zanatima i trgovinom, a broj radnika u fabrikama je rastao. Građanstvo su činila brojna vojna lica, činovnici. -Gradsko stanovništvo se primarno bavilo poljoprivredom.
Hodžić Ema
MANJINSKI NARODI, AGRARNO PITANJE, IZGRADNJA ŽELJEZNIČKE MREŽE, INDUSTRIJSKI RAZVOJ U BiH
-BiH obogaćena je brojnim manjinski narodima, koji i dan danas žive u njoj oput Čeha, Slovaka, Rusa,... -Agrarno pitanje u ovom periodu nije riješeno jer je austrougarska uprava primijenila metodu sporog fakultativnog otkupa zemlje zavisnih seljaka uz pomoć državnih kredita. -Za potrebe političkog vezivanja zemlje za Monarhiju i eksploataciju prirodnih resursa BiH, izgrađeno e više od 3000 km željezničkih pruga . -Austro-Ugarska je postavila temelje industrijskog razvoja BiH, ali je zemlja i salje ostala dominantno agrarnog (poljoprivrednog) karaktera.
Hodžić Ema
MANJINSKI NARODI, AGRARNO PITANJE, IZGRADNJA ŽELJEZNIČKE MREŽE, INDUSTRIJSKI RAZVOJ U BiH
-BiH obogaćena je brojnim manjinski narodima, koji i dan danas žive u njoj oput Čeha, Slovaka, Rusa,... -Agrarno pitanje u ovom periodu nije riješeno jer je austrougarska uprava primijenila metodu sporog fakultativnog otkupa zemlje zavisnih seljaka uz pomoć državnih kredita. -Za potrebe političkog vezivanja zemlje za Monarhiju i eksploataciju prirodnih resursa BiH, izgrađeno e više od 3000 km željezničkih pruga . -Austro-Ugarska je postavila temelje industrijskog razvoja BiH, ali je zemlja i salje ostala dominantno agrarnog (poljoprivrednog) karaktera.
Hodžić Ema
KULTURNI I PROSVJETNI RAZVOJ BiH U SASTAVU AUSTRO-UGARSKE
-Austro-Ugarska je u BiH izgradila na stotine osnovnih i srednjih škola s ciljem opismenjavanja što većeg broja stanovništva.-O obrazovanju se brinu i nacionalna kulturno-prosvjetna i potporna društva putem stipendiranja učenika i studenata: Gajret, Napredak, Prosvjeta i La Benovalencija. -U periodu austrougarske vlasti izlaze na desetine književnih i političkih časopisa, a u zemlji se otvaraju i brojne biblioteke i čitaonice. -U okviru kulturno-prosvjetnog i naučnog razvoja djeluju broji književnici, naučni radnici, skupljači narodnog blaga. -Austro-Ugarska je donijela i nove stilove gradnje iz Evropei kombinira ih s postojećom orijentalnom arhitekturom.
Hodžić Ema
BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
Alma Homarac
Created on May 10, 2021
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Audio tutorial
View
Pechakucha Presentation
View
Desktop Workspace
View
Decades Presentation
View
Psychology Presentation
View
Medical Dna Presentation
View
Geometric Project Presentation
Explore all templates
Transcript
BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
Prezentaciju radili:Hodžić Ema Homarac Alma Oruč Eman Redžović Aner
Homarac Alma
BERLINSKI KONGRES
-1875. godine je započela velika glad i suša u bosanskom ejaletu. -Osmanske vlasti se nisu obazirale na te poteškoće, te su zahtijevale velike poreze. -Nakon toga je Osmansko carstvo zahvatila Velika Istočna Kriza. -Nakon te krize, Austro-Ugarska je odlučila da počne pripremati teren za zauzimanje Bosne i s Rusijom u Rajhštatu je bio skupljen tajni ugovor. -Berlinski kongres zasjedao je od 13. juna do 13. jula 1878. godine, a glavnu riječ su imale velike sile dok mali narodi nisu imali pravo glasa. -Glavne odluke donosile su: Britanija, Njemačka, Rusija i Austro-Ugarska.
Homarac Alma
GLAVNE ODLUKE BERLINSKOG KONGRESA
-Austro-Ugarska je dobila mandat da zaposjedne Bosnu. -Srbija je dobila nezavisnost i okruge Niš, Pirot, Vranje i Leskovac. -Crna Gora je teritorijalno udvostručena (Podgorica, Nikšić, Žabljak, Kolašin), -Rumunija je dobila nezavisnost i Dobrudžu. -Grčka je dobila Tesaliju i dio Epira. -Bugarska je dobila autonomiju 1885. godine. -Britanija je dobila otok Kipar - Rusija je dobila Ardahan, Kars i Batumi.
Homarac Alma
ODJEK BERLINSKOG KONGRESA
-Bosna je okupaciju dočekala mirno, ali su mislili da će Bosna biti priključena Srbiji. -Bosanski katolici su bili zadovoljni jer su mislili da će Bosnom vladati samo jedna sila i to katolička, pa su se bosanski muslimani pobunili. -Na čelu otpora je bilo par ljudi i to: Muhamed Hadžijamaković, Mehmed Šemsekadić, Abdulah Kaukčija i Salih Vilajetović. -Otpor su uspjeli brzo organizirati i doveli su do mnogih poboljšanja.
Homarac Alma
JOSIP FILIPOVIĆ
-Generalu Josipu Filipović je bila povjerena komanda. Njihova vojska je ušla u Bosnu sa mnogo strana. On je angažirao 200 hiljada vojnika. Uveo je prijeke sudove radi spriječavanja pobuna. Okpacija je završena 20.10, te je tada zauzeta Kladuša.-Salih Vilajetović je poslije protjeran iz Bosne, a 600 vojnika poslano na robiju. -Bosna i Hervegovina je uspjela skrenuti iz orijentalnog u zapadnoevropski pravac u razvoju.
Homarac Alma
DRUŠTVO, PRIVREDA I KULTURA
-U Bosanskom ejaletu su živjeli muslimani, Jevreji, katolici i pravoslavci. -Poslije se povećao broj nemuslimana jer su se počele doseljavati pravoslavne porodice. Bilo je teških ratova, glad i mnogo epidemija. -Razlog podjele na askeri i raju su bile reforme koju su izjednačile sva prava Osmanskog carstva. -Pored podjele, reforme su ukinule janjičare, kapetane i ajane. -Najteži položaj tada je bio položaj seljaka bez poreza. -Država je htjela uvesti nove poreze. -1855. su ukinute džizije. -Položaj gradskog stanovništva je bio znatno bolji. Oni nisu bili pod moranjem da plaćaju poreze jer im se državni prihod bazirao na poljoprivrednim djelatnostima.
Redžović Aner
NACIONALNI POKRETI
-Do sredine 19.stoljeća se stanovništvo Bosne nazivalo Bošnjanima. -Srpske i hrvatske nacije su bile formirane. -Učitelji i trgovci su širili propagandu iz Srbije. -Htjeli su očuvati staro Bošnjaštvo, a ta ideja bi obuhvatala sve bosanske konfesije, ali ništa od toga nije bilo.
Redžović Aner
PRIVREDA BOSANSKOG EJALETA
-U Bosanskom ejaletu je vladala poljoprivreda koja je bazirana na čiflučkim odnosima. -Omer-paša Latas je ukinuo esnafe te omogućio prodor kapitalističkih odnosa. -Počelo je otvaranje pilana na Buni od strane Ali-paše Rizvanbegovića. -Putne komunikacije su bile veoma zastupljene. -1872. je sagrađena prva željeznica, a krajem osmanske vlasti i vilajetska bolnica.
Redžović Aner
PROSVJETA BOSANSKOG EJALETA
-Osmanske vlasti su 1869. godine donijele Školski zakonik. On je poticao školstvo zasnovano na vjeri.-Kasnije su uvedene ruždije (vrsta srednje škole). -Miss Irby je otvorila školu za djevojke, te je unaprijedilo obrazovanje. -Bilo je mnogih predstavnika srpskog kulturnog kružoka. -Pored predstavika, bilo je i mnogih sprskih pisaca.
Redžović Aner
PRAVNI POLOŽAJ BiH
-Austrougarska je dobila mandat za okupiranje BiH ali je zapravo ostao posjed osmanskog sultana. -Austrija je imala prijedlog da se podijeli, ali je to odbila, a BiH je bila posebna. -Glavna upravna institucija je bila Zemaljska vlada, a glavna ličnost zemaljski poglavar.
Redžović Aner
ADMINISTRATIVNI I ZAKONSKI OKVIRI I HERCEGOVAČKI USTANAK
-Mreža činovnika je bila glavni oslonac austrougarske vlasti, a drugi policajci. -Kasnije je Bosna podijeljena na 6 okruga, a kadiluci preimenovani u kotare. -1880. je donesen carski zakon, a 1881. je donesen Vojni zakon gdje su svi punoljetni i sposobni muškarci bili obavezni da idu u vojsku. -Početak 1882. godine je predstavljao prve napade na austrougarske policijske stanice. -Ustanak se proširio u Podrinju i u Sarajevu. -Ustanak je ugašen 1882. godine.
Oruč Eman
ADMINISTRATIVNI I ZAKONSKI OKVIRI I HERCEGOVAČKI USTANAK
-Mreža činovnika je bila glavni oslonac austrougarske vlasti, a drugi policajci. -Kasnije je Bosna podijeljena na 6 okruga, a kadiluci preimenovani u kotare. -1880. je donesen carski zakon, a 1881. je donesen Vojni zakon gdje su svi punoljetni i sposobni muškarci bili obavezni da idu u vojsku. -Početak 1882. godine je predstavljao prve napade na austrougarske policijske stanice. -Ustanak se proširio u Podrinju i u Sarajevu. -Ustanak je ugašen 1882. godine.
Oruč Eman
NACIONALNO PITANJE I PITANJE AUTONOMIJI
-Upravitelj BiH je bio Benjamin Kalaj.-On je smatrao staru ideju starog bosanstva najboljim rješenjem za nacionalno pitanje i forsirao princip nosanske posebnosti. -Nosioc bošnjaštva bio je Mehmed-beg Kapetanović. -Kasnije su uveli bosansku naciju sa bosanskim grbom i zastavom -Njihov službeni jezik je bio bosanski. Nosioci bošnjaštva su bili Mehmed-beg Kapetanović i Safvet-beg Bašagić.
Oruč Eman
AUTONOMIJA VJERSKIH ZAJEDNICA
-Pravoslavna crkva BiH odvojena je od Carigradske patrijaršije, car je imenovao episkope i mitropolita. Kalaj je nastajao da suzbije nacionalni utjecaj.. -Katolička crkva je također bila na udaru kalaja, ukinute su privilegije franjevaca i uvreda na svjetovna katolička hijerarhija i formirana Vrhbosanska nadbiskupija u Sarajevu. -Doseljavaju se Jevreji aškenazi. -Vjerska slika se dodatno obogaćuje doseljavanjem protestanata koji su izgradili današnju Akademiju likovnih umjetnosti.
Oruč Eman
BORBA ZA CRKVENO-ŠKOLSKU I VAKUFSKO MEARIFSKU AUTONOMIJU
-Mjere koje je austrougarska uprava u Kalajevo vrijeme provodila protiv Pravoslavne crkve pokreću borbu srpskih građanskih krugova i Pravoslavne crkve za crkveno-školsku autonomiju.-Borba je počela 1896. godine -Na čelu pokreta bili su Gligorije Jeftanović i Vojislav Šola, pomoć su tražili čak i od Rusije i Craigradske patrijaršije. -Austrougarski car je 13. augusta 1905. godine donio Statut o vjersko-prosvjetnoj autonomiji. -Muslimani borbu za vakufsko-mearifsku autonomiju počinju 1886. godine. -Prva borba se rasplamsala 1899. godine, a glavni su bili muftija Džabić i Šerif Arnautović. -Borba muslimana za vakufsko-mearifsku autonomiju postigla je uspijeh kada je car proglasio "Statut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova".
Oruč Eman
BOSNA I HERCEGOVINA OD ANEKSIJE (1908) DO PRVOG SVJETSKOG RATA (1914)
-Muslimanska stranka je organizirana 1906. godine pod nazivom Muslimanska narodna organizacija (MNO), a glavni je bio Alibeg Firdus. Glvani program je bila autonomija BiH i imali su svoj politički list "Musavat" ("Jedinstvo").-Srpska stranka je organizirana 1907. godine pod nazivom Srpske narodne organizacije (SNO). Glavni program je bila autonomija BiH, građanske slobode te uvođenje ustava i parlamenta. -Hrvatska stranka jeosnovna 1908. godine pod nazivom Hrvatska narodna zajednica (HNZ), a glavni je bio Nikola Mandić. Program ove stranke je zahtjevao pripajanje (aneksiju) BiH i njenu inteligenciju sa Hrvatskom.
Oruč Eman
ANEKSIJA BiH 1908. GODINE
-Početkom XX stoljeća Austro-Ugarska još više želi riješitit državno-pravni položaj BiH.
-1903. godine-diplomatsko stanje Monarhije sa Srbijom se pogooršava, što je izazvalo aspiracije Srbije prema BiH.
-Austro-Ugarska je u oktobru 1903. godine proglasila aneksiju BiH i pravno prisvaja njene posjede, a i izazvala je diplomatskukrizu (1908-1909). Aneksija je opravdana potrebom uvođenja ustava i sabora u BiH. Stanovništvo je mirno primilo vijest o aneksiji, a jedino uzbuđenje pokazali su SNO i MNO. -Do 1910.godine je ovaj čin bio završen. Austro-Ugarska je razbila i iluzije HNZ-a da bi aneksija mogla dovesti do pripajanja BiH Hrvatskoj. -Osmansko carstvo je prihvatilo ovu činjenicu, a zauzvrat su se 4 austrougarska garnizona iz Sandžaka povukla.
Hodžić Ema
USTAV I SABOR BiH
-Marijan Varešanin proglašava ustav BiH 1910. godine, priznat od cara Franja Josipa. Podanici Sabora BiH su bili podijeljena u 3 kurije (doma), a i prema konfesijalnim kurijama. -Na izborima pravo glasa su imali muškarci od 24 godine (samovlasnici), a i žene više od 30 godina samo one koju su plaćale više od 140 kruna na poreza za zemlju. -Izabranici su imali mandat od 5. godina, a BiH je i dalje ostala "posebno tijelo" dok je Zemaljski sabor bio ograničen za donošenje odluka. Do Prvog svjetskog rata (1914) Sabor je zasjedao samo 4 puta, a raspušten je 1915. -Predsjednici sabora bili su Ali-beg Firdus (1910) i Safet-beg Bašagić (1910-1915).
Hodžić Ema
DRUŠTVO I PRIVREDA BiH U SASTAVU AUSTRO-UGARSKE
Većina stanovništva je živjelo na selima i bavilo se poljoprivredom, eligijski mozaik je bio veoma raznolik sa pravoslavcima, katolicima, muslimanima i Jevrejima. -Pad muslimana se još uvijek dešavao, a razlog je bilo iseljavanje musliamana prema Osmanskom carstvu, a katolici i pravoslavci su rasli. Omjer seoskog stanovništva se povećava uvođenjem prava otkupa zemlje.. -U gradovima ljudi su se bavili sitni zanatima i trgovinom, a broj radnika u fabrikama je rastao. Građanstvo su činila brojna vojna lica, činovnici. -Gradsko stanovništvo se primarno bavilo poljoprivredom.
Hodžić Ema
MANJINSKI NARODI, AGRARNO PITANJE, IZGRADNJA ŽELJEZNIČKE MREŽE, INDUSTRIJSKI RAZVOJ U BiH
-BiH obogaćena je brojnim manjinski narodima, koji i dan danas žive u njoj oput Čeha, Slovaka, Rusa,... -Agrarno pitanje u ovom periodu nije riješeno jer je austrougarska uprava primijenila metodu sporog fakultativnog otkupa zemlje zavisnih seljaka uz pomoć državnih kredita. -Za potrebe političkog vezivanja zemlje za Monarhiju i eksploataciju prirodnih resursa BiH, izgrađeno e više od 3000 km željezničkih pruga . -Austro-Ugarska je postavila temelje industrijskog razvoja BiH, ali je zemlja i salje ostala dominantno agrarnog (poljoprivrednog) karaktera.
Hodžić Ema
MANJINSKI NARODI, AGRARNO PITANJE, IZGRADNJA ŽELJEZNIČKE MREŽE, INDUSTRIJSKI RAZVOJ U BiH
-BiH obogaćena je brojnim manjinski narodima, koji i dan danas žive u njoj oput Čeha, Slovaka, Rusa,... -Agrarno pitanje u ovom periodu nije riješeno jer je austrougarska uprava primijenila metodu sporog fakultativnog otkupa zemlje zavisnih seljaka uz pomoć državnih kredita. -Za potrebe političkog vezivanja zemlje za Monarhiju i eksploataciju prirodnih resursa BiH, izgrađeno e više od 3000 km željezničkih pruga . -Austro-Ugarska je postavila temelje industrijskog razvoja BiH, ali je zemlja i salje ostala dominantno agrarnog (poljoprivrednog) karaktera.
Hodžić Ema
KULTURNI I PROSVJETNI RAZVOJ BiH U SASTAVU AUSTRO-UGARSKE
-Austro-Ugarska je u BiH izgradila na stotine osnovnih i srednjih škola s ciljem opismenjavanja što većeg broja stanovništva.-O obrazovanju se brinu i nacionalna kulturno-prosvjetna i potporna društva putem stipendiranja učenika i studenata: Gajret, Napredak, Prosvjeta i La Benovalencija. -U periodu austrougarske vlasti izlaze na desetine književnih i političkih časopisa, a u zemlji se otvaraju i brojne biblioteke i čitaonice. -U okviru kulturno-prosvjetnog i naučnog razvoja djeluju broji književnici, naučni radnici, skupljači narodnog blaga. -Austro-Ugarska je donijela i nove stilove gradnje iz Evropei kombinira ih s postojećom orijentalnom arhitekturom.
Hodžić Ema