Pregled pravopisa

PREGLED PRAVOPISA

SADRŽAJ

• PRAVOPIS
• GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
• GLAS Č
• GLAS Ć
• GLAS DŽ
• GLAS Đ
• VELIKO POČETNO SLOVO
• RIJEČI IZ POČASTI
• VLASTITA IMENA
• JEDNOČLANA VLASTITA IMENA
• VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

• REČENIČNI ZNAKOVI
• PRAVOPISNI ZNAKOVI
• SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE
• SLOŽENICE
• POLUSLOŽENICE
• RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA
• KRATICE
• OBIČNE KRATICE
• POKRATE
• ZNAKOVI

PRAVOPIS

Pravopis ili ortografija obuhvaća skup pravila o:

• o slovopisu ili grafiji
• načinu pisanja pojedinih glasova
• pisanju velikoga i maloga početnoga slova
• sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi
• uporabi razgodaka (interpunkcijskih znakova) i pravopisnih znakova.

Uz pravopisna pravila priručnici sadrže i pravopisni rječnik u kojemu se navode riječi pisanje kojih predstavlja pravopisnu poteškoću.

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

• Ostvarujući jezik u pismu služimo se slovima, znakovima i bjelinama.
• Slovopis (grafija) skup je znakova kojim bilježimo pojedine glasove.
• Neki glasovi predstavljaju poteškoću govornicima u pisanju standardnim jezikom zbog razlika između govora i pisma, obilježja samih glasova te glasovnoga sastava riječi i njihovih oblika.

GLAS Č

1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: čast, čaša, čekati, čelo, četiri, čovjek, dječak, ključ, luč, priča, pročelje, račun, veljača ... 2. Javlja se u nastavcima: -ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina -ečak, -ičak: grmečak, krajičak -ački, -ički: zagrebački, turistički

GLAS Č

3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema K u osnovi riječi: pjesnik > pjesniče, pjesnički radnik > radniče, radnički vikati > vičem, viči jak > jači, gorak > gorči lijek > liječiti, liječnik, liječništvo

GLAS Č

4. Javlja se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema C u osnovi riječi: klicati > kličem, kliči srce > srčan, srčanost djeca > dječji, ptica > ptičji srce > srčan, srčanost sunce > sunčan

GLAS Ć

1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć, pomoć, stećak, tisuća, voće, već 2. Javlja se u nastavcima: -ić, -čić: brodić, balončić -oća, -aća: čistoća, zadaća -aći, -eći: domaći, pileći -ći: ići, reći; pjevajući

GLAS Ć

3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema T u osnovi riječi: upornost > upornošću, ljut > ljući, žut > žući kretati > krećem, kreći, krećući pamtiti > pamćenje, list > lišće brat > braća, gost > gošća

vježba

vježba

GLAS DŽ

1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: srdžba, džudo, džip, džep, džus, džamija, pidžama 2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema Č u osnovi riječi: jednačiti > jednadžba, svjedočiti > svjedodžba, predočiti predodžba ... 3. Javlja se u dometku -džija: šeširdžija, galamdžija, šaljivdžija ...

GLAS Đ

1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: anđeo, čađa, lađa, leđa, đem, đak, smeđ ... 2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema D u osnovi riječi: glad > glađu, mlad > mlađi, glodati > glođem, glođi vidjeti > viđen, viđenje, grad > građanin roditi > rođen, rođenje, rođendan i sl.

vježba

VELIKO POČETNO SLOVO

Velikim se početnim slovom pišu: 1. prva riječ u rečenici 2. riječi iz počasti 3. vlastita imena. Ostale se riječi pišu malim početnim slovom.

RIJEČI IZ POČASTI

Osim zamjenica Vi, Vaš, Ti, Tvoj i njihovih oblika, u izravnome pismenom obraćanju velikim slovom pišemo i riječi kojima se obraćamo državnim i crkvenim velikodostojnicima: Vaša Svetosti, Vaša Ekscelencijo ... Nazive poglavara država kada ih pišemo bez imena i prezimena (i posvojne pridjeve izvedene od njih): Predsjednik, Predsjednikov; Papa, Papin.

VLASTITA IMENA

• Imena koja se odnose na samo jedno biće, pojavu ili stvar.
• Vlastita imena mogu biti jednočlana i višečlana.

JEDNOČLANA VLASTITA IMENA

• imena i prezimena, nadimci, umanjenice
• Božje ime
• etnici

• posvojni pridjevi od vl. imenica

JEDNOČLANA VLASTITA IMENA

• imena životinja
• imena država
• imena mjesta
• zemljopisna imena

• svemirskih tijela
• imena blagdana

VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

• imena ljudi, atributi i sraslice

• imena naseljenih mjesta

• imena država

• imena kontinenata

VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

• imena ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta

• imena županija

• imena svemirskih tijela

• imena blagdana

VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

• Zemljopisna imena: pokrajine, regije, krajevi, otoci, poluotoci, doline, planine, jezera, mora, rijeke, prijevoji …

• imena povijesnih događaja
• imena institucija, ustanova, poduzeća, udruga
• imena knjiga, časopisa, umjetnina

VJEŽBA

REČENIČNI ZNAKOVI

Rečenični znak ili razgodak je onaj znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni nadomještaju govorna obilježja (naglasak, intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni niz na smislene cjeline. To su: točka, upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici, zagrade.

PRAVOPISNI ZNAKOVI

• Pravopisni znak je onaj znak koji određuje kako što treba pročitati ili razumjeti. Tako točka iza brojke označuje da je treba čitati kao redni broj.
• Neki su znakovi i rečenični i pravopisni, a posebni su pravopisni znakovi:

* zvjezdica, ‘ izostavnik, < i > znakovi podrijetla, naglasni znakovi, znak za dužinu i dr.

. TOČKA

• kraj izjavne rečenice
• redni broj i kratica

Danas je vrlo lijep dan. 5. [peti] itd. [i tako dalje]

? UPITNIK

Hoćeš li doći? Kada? Na utakmicu je došlo 50.000 (?) ljudi.

• kraj upitne rečenice
• u zagradi označuje

upitnost navedenoga

! USKLIČNIK

• kraj usklične rečenice

(s usklikom, vokativom, imperativom ili izrečenom željom)

Bravo! Anko! Slušajte pažljivo! Živjeli nam, dragi prijatelji!

; TOČKA SA ZAREZOM

• ima vrijednost između točke i zareza o čemu pisac sam prosuđuje

Odličan je iz matematike, fizike, kemije; uz te je uspjehe i zapažen sportaš.

, ZAREZ

Dolazi ponedjeljkom, utorkom, petkom i ponekad nedjeljom.

1. nizanje i nabrajanje istovrsnih i usporednih dijelova

Dolazi kad on hoće, kad ga ne očekuju, kad god poželi. Dani su, činilo im se, duži.

2. dodavanje i isticanje

3. suprotnost – suprotni dijelovi i surečenice

Živio je teško, ali časno.

Bila je to – kako su tvrdili stariji ljudi – jedna od najoštrijih zima.

• stanka veća od one izražene

zarezom

– CRTICA

• između dvaju brojeva ili riječi zamjenjuje prijedlog ili pokazuje odnos

50 – 55 [od 50 do 55] Osijek – Vinkovci

• u tiskanome tekstu zamjenjuje navodnike i zarez u upravnome govoru

– Vi ste bili vrlo dobro opskrbljeni – ustvrdio je došljak.

• označuje stanku i promjenu intonacije ispred objašnjenja, nabrajanja i upravnoga govora

• označuje omjer i mjerilo [prema]

Sve se promijenilo: i priroda i ljudi. Rezultat je utakmice 2 : 2. mjerilo 1 : 1000

: DVOTOČJE

• označuje da se nešto izostavlja ili prekida

Odlazili su znanci, prijatelji, rodbina …

… TROTOČJE

• odjeljuju dio teksta kao manje važan ili objašnjenje
• označuju istoznačne riječi i oblike ili raznoznačne
• označuju kako se što čita ili treba čitati

Bili su to ljudi (uvjerili smo se) koji nam se od prve nisu svidjeli. kad(a), lijepog(a) (ne)istina podcrtati [potcrtati]

(…) […] ZAGRADE

• uzastopni, usporedni i jednakovrijedni podaci, riječi i oblici
• nizanje stihova u retku

2006./2007., Šenoina 2/III, kuća/stan, bila/bio Kad sam bio / tri moja brata / i ja,

/ KOSA CRTA

Gledajući dolinu, majka izusti: „Ovo naš kraj.” To je bio još jedan od onih »pametnjakovića«.

• doslovnost teksta u navodnicima
• upozorava se na označeno ili mu se daje drugo značenje

„…” »…« NAVODNICI

• u pisanju polusloženica
• pri članjenju riječi
• u spojevima

broja i riječi

odgojno-obrazovni pis-ac, za-ra-di-ti 50-tih, 10-godišnjica

- SPOJNICA

VJEŽBA

vježba

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE

• U pisanju se riječi i sveze riječi pišu odvojeno – razdvojeni bjelinama.

Pri tome se i dijelovi izgovorne cjeline pišu odvojeno: izgovor [pisaćemo] – pisanje: pisat ćemo.

• Slaganjem dviju riječi tvori se nova riječ – složenica, koja se piše sastavljeno.
• Treba razlikovati složenicu od sveze riječi, npr.

Treba vjerovati u istinu. – prijedlog + imenica To je uistinu važno. – prilog

SLOŽENICE

Složenice su i pišu se sastavljeno:

• riječi kojima se jedan ili oba dijela ne rabe samostalno: možda, neprestano, tobože, valjda ...
• riječi u kojima se jedna od sastavnica ne rabi uz drugu u obliku koji ima u složenici:

oduvijek, napose, pokraj ...

• riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobije novo značenje: naokolo, usprkos, odoka, smjesta, zajedno, zapravo ...

POLUSLOŽENICE

• Polusloženice su riječi nastale slaganjem

ravnopravnih sastavnica od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo drugi dio. Pišemo ih sa spojnicom, npr. lovor-vijenac, lovor-vijenca, lovor-vijencu, pilot-projekt, rok-glazba, pop-kultura ...

• Polusloženicama pripadaju i izrazi koji u prvome dijelu imaju kakvo slovo ili simbol:

B-mol, C-vitamin, H-bomba, i-sklonidba ...

RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA

U rastavljanju riječi na kraju retka ne rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove dž, nj, lj, ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dva puta: gleda-ti, gla-san, pidža-ma, izlju-biti spomen- -ploča

KRATICE

Kratice se dijele na stalne i prigodne. Stalne kratice nastaju po pravopisnim odredbama, dok prigodne stvara sam pisac. Stalne se kratice dijele na: a) obične kratice b) sastavljene (složene) kratice / pokrate Obične se kratice pišu malim slovima i s točkom na kraju koja je znak kraćenja riječi.

OBIČNE KRATICE

JEDNOSLOVNE

• g. – godina, gospodin
• t. – točka
• o. g. – ove godine
• r. – razred

VIŠESLOVNE

• kat. – katolički
• gosp. – gospodin
• prof. – profesor
• dr. – doktor
• i sl. – i slično
• itd. – i tako dalje
• npr. – na primjer

OBIČNE KRATICE

• Kada skraćujemo osobna imena, pišemo ih s točkom: A. G. M. – Antun Gustav Matoš.
• Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih latinskih riječi pišu se izvorno:

dipl. oec. – diplomirani ekonomist dr. sc. – doctor scientiarum (doktor znanosti).

SASTAVLJENE KRATICE/POKRATE

Sastavljene su od početnih slova svakoga člana višečlanoga naziva; pišu se bez točke iza pojedinoga slova i u njima su sva slova velika, npr.

• HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
• MH – Matica hrvatska
• HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
• RH – Republika Hrvatska
• OŠ – Osnovna škola

SASTAVLJENE KRATICE

Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha]. Većina se takvih kratica, koje oblikom odgovaraju riječima našega jezika, sklanja. Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom: SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom …]

SASTAVLJENE KRATICE

Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha]. Većina se takvih kratica, koje oblikom odgovaraju riječima našega jezika, sklanja. Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom: SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom …]

ZNAKOVI

To su većinom međunarodno prihvaćene oznake:

• mjernih jedinica
• kemijskih elemenata
• novčanih jedinica
• imena država
• i drugi znakovi

Pišu se bez točke na kraju, a čitaju kao puna riječ.

metar

Ar

hrvatska kuna

argon

HRK

As

arsen

EUR

euro

kg

kilogram

USD

američki dolar

aluminij

sekunda

Al

amper

Ac

aktinij

IT

Italija

bor

Švicarska

kelvin

CH

mol

mol

Br

brom

subjekt

cd

kandela

Cu

bakar

predikat

vježba

vježba

Jesi li spreman/spremna za vrednovanje naučenog?