židovski vjernički život 7.raz 2021

Bit se židovske vjere sastoji u tzv. molitvi Š’ma, koju svaki Židov često moli, a počinje: Š’ma Izrael Adonai Elohenu Adonai Ehod…, što znači: Čuj Izraele, Gospodin Bog naš Gospodin je jedini… (Pnz 6,4-9). Te je retke iz Biblije dužan naučiti napamet svaki Židov već kao malo dijete. Odgoj se djece u židovskoj vjeri smatra svetom zadaćom.

židovski vjerski običaji

Bat-Micva (kći Zakona)

Bar-Micva (sin Zakona),

Djevojka u dvanaestoj godini postaje bez ikakvog obreda punoljetna i naziva se Bat-Micva (kći Zakona).

Dječak se osmog dana nakon rođenja obrezuje, te dobiva ime. U trinaestoj godini postaje tzv. Bar-Micva (što znači sin Zakona), odnosno preko točno određenog obreda postaje odrasla, odgovorna osoba.

https://www.vjeraidjela.com/zidovstvo/

židovski vjerski običaji

Bat-Micva (kći Zakona)

Bar-Micva (sin Zakona),

Djevojka u dvanaestoj godini postaje bez ikakvog obreda punoljetna i naziva se Bat-Micva (kći Zakona).

Dječak se osmog dana nakon rođenja obrezuje, te dobiva ime. U trinaestoj godini postaje tzv. Bar-Micva (što znači sin Zakona), odnosno preko točno određenog obreda postaje odrasla, odgovorna osoba.

https://www.vjeraidjela.com/zidovstvo/

Židovi koji drže do svoje vjere na ulaznim vratima svoje kuće objese malu metalnu ili drvenu kutijicu u kojoj se nalaze ispisane riječi Š’ma. Kada ulaze i izlaze iz kuće ljube tu kutijicu. Obitelj za Židove mnogo znači. Posebno je važno kako se spremaju jela. Tako npr. pravi Židov nikada ne jede svinjsko meso, školjke i rakove, a životinje se čije meso smije jesti (janjetina, govedina i piletina) mora klati tako da potpuno isteče krv. Također, nikada ne jedu zajedno meso i mliječne proizvode. Židovi su veoma zahvalni Bogu za hranu koju imaju, pa se zbog toga i pridržavaju tih strogih propisa pripremanja jela. Prije svakog jela blagoslivljaju jela, a najčešće to čine ovim riječima: “Blagoslovljen budi Gospodine, Bože naš, Kralju svevišnji koji daješ zemlji da rodi kruh.”

Što je košer?

https://www.vjeraidjela.com/zidovstvo/

Subota (shabat)

Subota ili shabat (šabat) je najveći židovski blagdan koji slavi cijela obitelj. Slavlje subote počinje u petak navečer u kući, tako što najprije majka pali svijeće i moli blagoslov, a potom otac blagoslivlje vino. Nakon toga svatko otpije gutljaj vina, a zatim otac lomi subotnji kruh. Slijedi večera, a potom odlaze u sinagogu, tj. židovsku bogomolju, u kojoj se moli i čitaju odlomci iz Tore. Za Židove subota označava dan potpunog počinka, odnosno Židovi taj dan povezuju s izvještajem o stvaranju gdje se kaže da je Bog šest dana stvarao svijet, a sedmi se odmarao, te s izbavljenjem iz Egipta, odnosno kako ih je Bog oslobodio od teškog rada i doveo u stanje kada mogu otpočinuti. Međutim, od zdrave potrebe da se čovjek povremeno odmori i više posveti Bogu, došli su do pretjeranog sitničarenja. Tako npr. današnji pravovjerni Židov subotom neće gotovo ništa raditi, npr. voziti automobil, neće se fotografirati, telefonirati, dodirivati novac…

https://www.vjeraidjela.com/zidovstvo/

Pasha

Uz subotu, najvažniji židovski blagdan je Pasha, odnosno spomen na izlazak iz egipatskog ropstva. Slavi se u židovskom mjesecu nisanu, odnosno našem ožujku ili travnju. Sama riječ pasha dolazi od pesah, što znači proći pored, mimoići, a povezuje se s posljednjim od egipatskih zala. Naime, prema Starom zavjetu, prije polaska iz Egipta, anđeo je Gospodnji pobio sve egipatske prvorođence, a židovske poštedio, jer je na njihovim dovratnicima i nadvratnicima, prema unaprijed dogovorenom znaku, našao krv janjeta. Židovi na Pashu jedu obrednu večeru (koja se naziva seder), odnosno po točno određenim propisima jedu janjetinu, beskvasni kruh, gorko zelje i piju vino, te kroz vrijeme objedovanja pripovijedaju o izlasku iz Egipta i pjevaju pjesme. Beskvasni ih kruh treba podsjetiti na to da su njihovi preci žurno morali krenuti iz Egipta, tako da žene nisu uspjele ukvasati tijesto, nego su jeli beskvasne kruhove, a gorko zelje ih treba prisjetiti na teške godine lutanja po pustinji, sve dok nisu došli u Obećanu zemlju. Molitve i obredi, odnosno pripovijedanje događaja o oslobođenju iz Egipta, zapisane su u knjizi koja se zove Haggadah (Hagada).

Nova godina (Roš Hašanah)

Židovska Nova godina se slavi u jesen, u rujnu ili listopadu, a predstavlja najveseliji blagdan Židova. Na taj se dan u sinagogi trubi u ovnov ili jareći rog, i to tako da Židovi prema visini i jačini zvuka mogu pročitati poruku.

Tako npr. visoki tonovi upozoravaju Židove na obveze koje moraju ispuniti. Običaj je da se na taj dan jede jabuka umočena u med, s kojom se drugima zaželi sretnu novu godinu. Narednih deset dana predstavlja vrijeme pokore i preispitivanja o svojoj vjeri, nakon čega dolazi Dan Pomirenja.

Dan pomirenja (Yom Kippur)

hanuka- svečanost svjetla

Hanuka je jedan od najvećih židovskih blagdana, a slavi se 25. kisleva (sredina prosinca). Tim se praznikom spominje događaja iz 164. pr. Kr. kad je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski Hram. Helenistički kralj iz obitelji Seleukovića, Antioh IV. Epifan, bio je zabranio židovske obrede u Hramu, te uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog. To je potaklo židovsku pobunu, u kojoj su ih predvodili Makabejci. Nakon Epifanove smrti Hram je očišćen i ponovno posvećen. S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja.

Svetost proizlazi upravo iz duhovnog aspekta pobjede i čuda koje se dogodilo s jedinom netaknutom bočicom maslinovog ulja koja je nosila pečat Velikog svećenika. Količina pronađenog ulja je bila dovoljna tek za jedan dan gorenja u hramskom svijećnjaku, ali dogodilo se čudo i ulje je trajalo osam dana, koliko je bilo potrebno da bi Hram ponovo posveti.[1] Hanuka je tako ostala bitno praznik svjetla. Židovi svake godine kroz tjedan Hanuke pale posebne devetokrake svijećnjake "hanukije" i to tako da svake večeri zapale po jednu svjetiljku toga svijećnjaka. Izvori

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hanuka

MENORA menora (hebr. měnōrāh: svijećnjak), sedmokraki svijećnjak u svetištu zavjetnoga šatora; simbol židovstva. Sastoji se od po tri kraka u nizu s lijeve i desne strane središnjega stupa svijeće. Naziv se upotrebljava i za svijećnjake Salamunova hrama, kao i za osmerokraki svijećnjak što ga Židovi upotrebljavaju prigodom blagdana Hanuke. Na Titovu slavoluku u Rimu vide se obredni predmeti Izraelaca, a među njima i sedmokraka menora. Danas se menora nalazi u grbu države Izrael.

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40141

Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu). Glavna uloga sinagoge je zajednička molitva, premda je povezana i s privatnom ili osobnom molitvom

Kralj Salomon

Zid plača

Menora

Kralj David

Zašto su Židovi izabrani narod

12 Izraelskih plemena

Jakov

Rabin - židovski vjerski učitelj

Savez s Abrahamom

Hram

Savez s Mojsijem

Židovska zajednica u Hrvatskoj

Kraljica Estera

Purim i Blagdan sjenica

Koje židovske blagdane možeš povezati s kršćanskim blagdanima, objasni

Židovi u svijetu