Ramonda nathaliae
made by Mihailo veselinović
Srpska ramonda odnosno cvet feniks
Nežan, bledoljubičasti cvet sa imenom kraljice Natalije kojim se u Srbiji obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, poznat je po svojoj neverovatnoj izdržljivosti i pod nadimkom "cvet feniks".Ramonda je ugrožena i retka vrsta koja živi na području Centralnog Balkana, u Srbiji, Makedoniji i severnoj Grčkoj. Ovaj cvet se može naročito naći na planini Nidže, čiji je vrh Kajmakčalan poprište slavne bitke u Prvom svetskom ratu.
*OPIS BILJKE
Ramonda je višegodišnja biljka,zimzelena,zeljasta.Visoka je do 15 cm i na njoj se nalazi 1 do 3 cveta,negde se može naći i do 6 skupljenih cvetova bledo ljubičaste boje .Kao retke, ugrožene biljke i živi fosili, Natalijina ramonda i Srpska ramonda su pod strogom zaštitom države. Ramonde je kod nas prvi pronašao Josif Pančić, 1874. godine i biljku nazvao "ramonda serbika".
Deset godina kasnije dvorski lekar Sava Petrović otkriva da na Balkanu postoji još jedna vrsta ramonde sa nešto drugačijom krunicom i listovima. Budući da je bio u službi na dvoru kralja Milana, Petrović ovoj vrsti daje naziv Ramonda nathaliae, u čast kraljice Natalije.
Biolozi kažu da je ramonda preživela još iz vremena ledenog doba, a utočište je našla u škrtom, planinskom tlu.
Zanimljivost vezana za ovu biljku jeste da posle potpunog uvenuća biljka može ponovo da oživi ako se malo zalije.Za ovu biljku je vezana retka pojava – čak i kada se potpuno osuši, može se osvežiti kada se zalije. Ova neobična pojava je primećena sasvim slučajno. Po herbarijumu, u kom se biljka nalazila, prosula se voda, a osušena biljka je ponovo prolistala. Ova izuzetno dekorativna i zakonom zaštićena vrsta raste u pukotinama sena, na staništu koje oskudeva zemljištem i vodom. Izuzetno nežna, izbegava direktnu sunčevu svetlost, tražeći senovita i uvek severu okrenuta mesta. Nastanjuje graničnu oblast Nacionalnog parka Crne Gore, na padinama Rumije, iznad sela Murići. Ovu sposobnost pored srpske ramonde imaju još dve vrste biljaka u čitavoj Evropi.Srpska ramonda je ime dobila po Kraljici Nataliji Obrenović i zaštićena je u Srbiji kao prirodna retkost. Srpska ramonda je i simbol Srbije u Velikom ratu, u kom je Srbija izgledala potučeno, ali je uspela da se oporavi i izbori za slobodu.
Kraljica Natalija Obrenović
Josif Pančić-botaničar i istraživač
Gledali ste priču o jednom veličanstvenom cvetu koji me podseća na mnoge ratnike,najviše na moj ponos,mog pradedu Svetozara
hvala na paznji !
Natalija ramonda -Feniks cvet
Mihailo -Take It Or Leave It
Created on April 18, 2021
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
The Power of Roadmap
View
Simulation: How to Act Against Bullying
View
Artificial Intelligence in Corporate Environments
View
Internal Guidelines for Artificial Intelligence Use
View
Interactive Onboarding Guide
View
Word Search
View
Sorting Cards
Explore all templates
Transcript
Ramonda nathaliae
made by Mihailo veselinović
Srpska ramonda odnosno cvet feniks
Nežan, bledoljubičasti cvet sa imenom kraljice Natalije kojim se u Srbiji obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, poznat je po svojoj neverovatnoj izdržljivosti i pod nadimkom "cvet feniks".Ramonda je ugrožena i retka vrsta koja živi na području Centralnog Balkana, u Srbiji, Makedoniji i severnoj Grčkoj. Ovaj cvet se može naročito naći na planini Nidže, čiji je vrh Kajmakčalan poprište slavne bitke u Prvom svetskom ratu.
*OPIS BILJKE
Ramonda je višegodišnja biljka,zimzelena,zeljasta.Visoka je do 15 cm i na njoj se nalazi 1 do 3 cveta,negde se može naći i do 6 skupljenih cvetova bledo ljubičaste boje .Kao retke, ugrožene biljke i živi fosili, Natalijina ramonda i Srpska ramonda su pod strogom zaštitom države. Ramonde je kod nas prvi pronašao Josif Pančić, 1874. godine i biljku nazvao "ramonda serbika". Deset godina kasnije dvorski lekar Sava Petrović otkriva da na Balkanu postoji još jedna vrsta ramonde sa nešto drugačijom krunicom i listovima. Budući da je bio u službi na dvoru kralja Milana, Petrović ovoj vrsti daje naziv Ramonda nathaliae, u čast kraljice Natalije. Biolozi kažu da je ramonda preživela još iz vremena ledenog doba, a utočište je našla u škrtom, planinskom tlu.
Zanimljivost vezana za ovu biljku jeste da posle potpunog uvenuća biljka može ponovo da oživi ako se malo zalije.Za ovu biljku je vezana retka pojava – čak i kada se potpuno osuši, može se osvežiti kada se zalije. Ova neobična pojava je primećena sasvim slučajno. Po herbarijumu, u kom se biljka nalazila, prosula se voda, a osušena biljka je ponovo prolistala. Ova izuzetno dekorativna i zakonom zaštićena vrsta raste u pukotinama sena, na staništu koje oskudeva zemljištem i vodom. Izuzetno nežna, izbegava direktnu sunčevu svetlost, tražeći senovita i uvek severu okrenuta mesta. Nastanjuje graničnu oblast Nacionalnog parka Crne Gore, na padinama Rumije, iznad sela Murići. Ovu sposobnost pored srpske ramonde imaju još dve vrste biljaka u čitavoj Evropi.Srpska ramonda je ime dobila po Kraljici Nataliji Obrenović i zaštićena je u Srbiji kao prirodna retkost. Srpska ramonda je i simbol Srbije u Velikom ratu, u kom je Srbija izgledala potučeno, ali je uspela da se oporavi i izbori za slobodu.
Kraljica Natalija Obrenović
Josif Pančić-botaničar i istraživač
Gledali ste priču o jednom veličanstvenom cvetu koji me podseća na mnoge ratnike,najviše na moj ponos,mog pradedu Svetozara
hvala na paznji !