Prokrastinacija

ili odgađanje izvršavanja zadataka

PROKRASTINACIJA

DOBROBITI OBAVLJANJA OBAVEZA

KAKO DALJE?

Tehnika "dvije minute"

Kako prevladati odgađanje

Što je to odgađanje?

Kada za nekog kažemo da prokrastinira, mislimo na to da stalno odgađa obavljanje važnih zadataka kao što je učenje za skorašnji ispit. Zbog stalnog odgađanja osjećamo krivnju, neadekvatnost i sumnju u sebe i svoje sposobnosti te na kraju odustajemo. Važno je znati da odgađanje nije isto što i ljenost, jer ljenost uključuje neaktivnost i manjak želje i motivacije da se išta napravi.

-tijekom dana obavljam svakakve manje zadatke koji mi zapravo nisu važni -čitam poruke, listam knjigu, stalno gledam što ima za pojesti -sjednem za stol kako binešto počela učiti, ali odmah nakon toga se zagledam kroz prozor -čekam pravo vrijeme za početi učiti ili pravo raspoloženje da nešto obavim

1. Što je to odgađanje?

Prvo je važno prepoznati koji su tvoji najvažniji ciljevi i zadatci. Razmisli kako se trenutno odnosiš prema svojim obavezama i koliko vremena ulažeš da ih obaviš. Zatim razmisli o navikama koje ti odmažu ili pomažu da ostvariš svoje ciljeve.

- izbjegavam li zadatak jer mislim da je pretežak ili neugodan? -mislim da nisam dovoljno pametna da riješim zadatak ili naučim gradivo -ne mogu se organizirati, nemam vremena -ne znam što ej važno a što ne -jako se bojim da necu dobro riješiti ispit -želim sve savršeno obaviti, ali nemam vremena

Zatim zamisli ostvarivanje svojih ciljeva- to se zove planiranje. Zapiši zadatke koje treba obaviti i odredite vrijeme u kojem je potrebno izvršiti ih. Zamislite kada, kako i gdje ćete izvršiti te zadatke. Npr. Dogovori se sam sa sobom da ćeš danas u neko određeno vrijeme sjesti za svoj radni stol i napraviti određeni zadatak. Smisli na koji način ćeš ga obaviti i koliko dugo ćeš se posvetiti zadatku. Kada zaista dođe vrijeme da obaviš što si zamislio, zadatak će se činiti manje izazovnim i više izvedivim pa ćeš se vjerojatnije upustiti u to ponašanje. Ovako jačamo „snagu volje“ i osiguravamo da će nam u budućnosti biti lakše izabrati ponašanje koje doprinosi dugoročnim ciljevima, umjesto ometanja samoga sebe.

2. Kako prevladati odgađanje

Možda ti zvuči nevjerojatno, čak i bezveze kad ti kažemo da pokušaš, za početak, svaki dan pročitati samo jednu stranicu lektire ili radiš neki zadatak za domaću zadaću samo dvije minute. Ali, cilj ovdje u početku nije samo riješiti zadatak, nego steći naviku obavljanja zadatka (pazi, to možda neće ili tako brzo npr. za 3 dana). Zamisli da krećeš trenirati za maraton od 22 kilometra, kako ćeš započeti? Hoćeš li već danas obući tenisice i krenuti trčati svih 22 km (ili dok se ne onesvijestiš), ili ćeš početi s kraćim stazama? Naravno da ćeš krenuti pomalo, pa svaki dan trčati sve više i više. Tvoje tijelo će jačati i svaki dan ćeš biti sposobniji za dulje trčanje. Isto tako je i s mozgom, vježbamo ga kao mišić- u početku malo po malo pa onda sve više i bolje i brže!

Što bolji postajete u započinjanju procesa, to je veća vjerojatnost da ćete doseći stanje dubokog fokusa koje je potrebno za obavljanje većih zadataka.

3. Tehnika "dvije minute"

KRENI!

odredi vrijeme u danu kad ćeš krenuti

podijeli zadatak na manje djelove

izmisli nagradu za obavljen zadatak

podijeli zadatak na manje djelove

makni sve što te ometa

pitaj nekog da provjeri što si uspio napraviti

zapisuj što treba napraviti

4. KAKO DALJE?

Što izbjegavamo obavljanjem obaveza na vrijeme? -gubitak vremena -propuštene šanse za uspjeh -loš uspjeh -loše mišljenje o sebi -povećani stres

Osim uobičajenih dobrobiti obavljanja svojih zadataka i obaveza na vrijeme (bolji uspjeh u školi, više vremena za zabavu i sl.) postoje još neke: -osjećaj zadovoljstva i mira -osjećaj snage i kompetncije -osjećaj da sami upravljamo svojim životom

5. DOBROBITI OBAVLJANJA OBAVZA