Berlinski zid i "Berlinski zidovi"

Berlinski zid i "Berlinski zidovi"

#1104

Piše: Luči Vukelić

Tunel 57

Berlinski zid

U 28 godina postojanja zida bilo je mnogo pokušaja bijega na zapad. Pretpostavlja se da je ondje između 1961. i 1989. stradalo 140 ljudi. No, bilo je i uspješnih pokušaja. Najpoznatiji prolaz bio je "tunel 57", nazvan tako jer je njime u listopadu 1964. na zapad pobjeglo 57 ljudi. Bio je dug 140 metara.

Berlinski zid je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina.

Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom je srušen.

Jedan od najspektakularnijih bjegova na zapad je 1988. pošao za rukom istočnoberlinskoj obitelji koja je preko zida preletjela poljoprivrednim zrakoplovom.

Berlinski zid danas

Ipak, neki dijelovi Berlinskog zida nisu se srušili, već su ostali u spomen na nesretna vremena. Nakon rušenja zida čak stotinjak umjetnika iz 21 zemlje okupilo se kako bi oslikali ostatak Berlinskog zida na jugoistočnoj strani grada. Danas su to murali East Side Gallery, najveće i najpoznatije galerije na otvorenom u svijetu duge više od jednog kilometra.

Murali veličaju slobodu i mir, izraz su revolucije i nade u bolju budućnost, slave promjenu, mir, povezanost i kraj mračnog razdoblja. Memorijalni centar posvećen Berlinskom zidu nalazi se blizu centra, nedaleko od Glavnog kolodvora, no Galerija se u jugoistočnom dijelu grada.

Trumpov zid ili Zid srama

Naziv za zid između El Pasa u Teksasu, SAD i Ciudad Juáreza, Meksiko.

Granica između SAD-a i Meksika duga je 3.142 km. Trump je predložio da zid bude visok 12 m što je tri puta više od berlinskog zida. Dvije zemlje razdvaja i virtualni zid, na kojem su postavljene kamere, toplinski senzori, infracrvene zrake, a zid nadgleda više od 20 000 tisuća vojnika.

Izraelsko-palestinska barijera

Zelena crta u Cipru

Kako bi se navodno zaštitili od palestinskih terorista, Izrael je prije nekoliko godina počeo s gradnjom zida koji već samim svojim izgledom po mnogo čemu podsjeća na nekadašnji Berlinski. „Antiteroristička žica“, kako je nazivaju pobornici ovog zida, dijeli velike dijelove Zapadne obale Jordana od ostatka Izraela. Problem je i u tome da Zid velikim dijelom ulazi na dijelove palestinskog teritorija, dijeleći tako čak i zemlju lokalnih ( palestinskih ) seljaka koji sada ne mogu bez korištenja zaobilaznica doći do svojih polja.

Zelena linija nastala je 1974. godine kada se ovaj otok razdvojio na dva dijela – na turski i na grčki dio. Dugačka je 180 kilometara, a kako prolazi i kroz zajednički glavni grad, ona Nikosiju čini jedinim gradom na svijetu čiji su dijelovi odvojeni jedan od drugog.

Zona smrti Između Južne i Sjeverne Koreje

Korejski poluotok je podijeljen još od 1953. i tada dogovorenog prekida neprijateljstva – mir nikad nije potpisan. Između Sjeverne i Južne Koreje je tako nastala takozvana demilitarizirana zona i uzduž granice duge 250 kilometara se protežu prepreke od bodljikave žice, minska polja i bunkeri iz kojih se preko ciljnika prati svatko tko se približi granice.

Granica između Afrike i Europe

Ceuta i Melilla pripadaju Španjolskoj iako se zapravo nalaze na afričkom kontinentu. Kako u ove dvije enklave vlada blagostanje (za razliku od okolnih zemalja), a i nalaze se u Europskoj uniji, one su vrlo često ciljevi migranata iz gotovo cijele Afrike. Betonski zid, bodljikave žice, nadgledni tornjevi, naoružani čuvari, kamere svih mogućih tipova – sve se to financira iz blagajne EU-a, u okviru Šengenskog ugovora o zaštiti vanjskih granica. No, usprkos ovim velikim mjerama sigurnosti, mnogima ipak uspijeva prijeći ovu barijeru i tako se dokopati barem mogućnosti nekog boljeg života.

Zid između Indije i Bangladeša

Zid u Belfastu

Belfast je postao simbolom za sve podijeljene gradove svijeta. U sjevernoirskoj prijestolnici još uvijek postoje takozvani "mirovni zidovi". Podignuti su za vrijeme krvavih sukoba katolika i protestanata. Konflikt je službeno okončan prije 23 godina, ali zidovi još uvijek nisu maknuti. U međuvremenu su čak postali turistička atrakcija.

Velika ograda dijeli Indiju i Bangladeš, zemlje koje dijele granicu dugu preko tri tisuće kilometara. Započevši gradnju 1993. godine, Indija je podigla zid od betona i bodljikave žice kako bi onemogućila ilegalnu imigraciju. Snage granične sigurnosti (Border Security Force, BSF) brutalno čuvaju dijelove zida koji je jedne od najopasnijih i najkrvavijih granica na svijetu.

NEWSPAPER

Video

Hvala!

Izvori:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Berlinski_zid https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7126 https://balkans.aljazeera.net/interactives/2017/10/1/infografika-trumpov-granicni-zid https://balkans.aljazeera.net/news/world/2019/1/10/autoput-sa-zidom-koji-dijeli-izraelski-i-palestinski-saobracaj https://www.militaryhistories.co.uk/greenline https://www.dw.com/hr/minsko-polje-i-zona-smrti-kao-turistička-atrakcija/a-50897675 https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/zanimljivosti/3593541/mucan-simbol-podjele-srusen-je-prije-30-godina-jeste-li-znali-za-ovih-5-cinjenica-o-berlinskom-zidu/ https://balkans.aljazeera.net/interactives/2017/10/1/infografika-trumpov-granicni-zid https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/east-side-gallery-berlinska-galerija-s-pricom---572139.html https://www.dw.com/hr/gdje-danas-postoje-berlinski-zidovi/a-15311237 https://www.dw.com/hr/zid-između-katolika-i-protestanata/av-19170565 https://studentski.hr/vijesti/svijet/najopasnija-i-najkrvavija-granica-na-svijetu