Dan planete Zemlje

22. 04.Dan planete Zemlje

Zašto je okolina važna?

Šta je okolina?

Definicija

Kad govorimo o svojoj okolini, mislimo na sve u svijetu oko nas, što nas okružuje i utiče na sav život na zemlji, uključujući zrak, lance ishrane, kruženje vode, biljke, životinje i druge ljude

Osnovne potrebe

Zato što postoji pet osnovnih potreba ljudi iz okoliša, a to su kisik, voda, hrana, sklonište i toplota. Dobivamo ih sa planete na kojoj živimo.

• Sklonište dobivamo od materijala koje vadimo iz zemlje i od biljaka koje rastu u zemlji (drveće) kako bi napravili svoje domove
• Toplotu dobivamo od sunca, vatre, energije (struje, plina, nafte) i svoje odjeće.

• Udišemo kisik iz zraka
• Vodu dobivamo kišom koja ispunjava naša jezera, rijeke i potoke i koju skladištimo u branama, rezervoarima i spremnicima za vodu
• Hranu dobivamo od biljaka, životinja, riba i ptica.

Dan planete Zemlje

Danas je dan planete Zemlje.Ideja potiče iz 1970. godine, a namjera je da se svakog 22. aprila ljudi podsjete u kakvom je stanju priroda planete na kojoj živimo i koji su problemi ekosistema. Podizanje svijesti o zagađenju planete i poboljšanje kvaliteta životne sredine, neke su od glavnih vrijednosti koje promoviše ovaj dan.

Zagađenje- posljedice

Zagađenje ubija

Gradovi, sela, rijeke, mora… svi su pogođeni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. To je jedna od najvećih mana čovjeka najnovijeg doba. Ljudi bi više pažnje trebali posvetiti prirodi dok još nije kasno, jer za razliku od prošlosti budućnost još nije napisana i samo o nama ovisi kako će izgledati. Zahvaljujući inustrijalizaciji, mi sada imamo različite vrste zagađenja.

Čovjek svojim djelovanjem ugrožava i zagađuje tlo, zrak i vodu. Zagađenje može uzrokovati bolest, pa čak i smrt (kod hroničnih bolesnika). Onečišćenje okoliša predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema današnjice. Pod onečišćenjem se misli na zarazne klice, otrove, radioaktivne tvari, teške metale, koji uzrokuju pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta te ugrožavaju ljudsko zdravlje.

Zagađenje- uzroci zagađenja

Sinonim za uništenje okoliša

te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima.Zagađujuća tvar – bilo koja supstanca koju čovjek izravno ili neizravno unosi u okoliš i koja vjerovatno može imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelosti, uključujući i neugodne mirise.

Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje tvari ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla,

Zagađenje vode

Zagađenje zraka

Zagađenje tla

Klimatske promjene

Klimatske promjene su usko povezane sa razvojem industrije i tehnologije. Kako raste temperatura u svijetu, tako se vrijeme na Zemlji drastično mijenja, ledenjaci se tope i sve više ljudi oboljeva.

Zagađenje zemljišta je sve ono što oštećuje ili zagađuje zemlju. Uzroci zagađenja zemljišta su mnogi: smeće, rudarstvo, poljoprivreda, fabrike.

Zagađenje vode je kada otpad, hemikalije ili druge čestice uzrokuju da voda postane štetna za ribe i životinje kojim je voda potrebna da bi preživjele.

Zagađenje vazduha je kada neželjene hemikalije, gasovi i čestice uđu u zrak i atmosferu i nanose štetu životinjama i štete prirodnim ciklusima Zemlje.

Smeće u Tihom okeanu

Centar ovog vrtloga je relativno stacionarna regija Tihog okeana, koja omogućava da se plutajući otpad zadržava, formirajući ogroman "oblak" smeća prisutan u prvim slojem površinskog okeana. Problem plastičnog zagađenja utiče na okeane širom svijeta. Sav ovaj plastični otpad, ogroman problem sa gledišta zagađenja, ozbiljna je opasnost za životinje.

Veliko pacifičko područje za smeće je akumulacija otpada, posebno plastike, tri puta veća od Francuske. Nalazi se u Tihom okeanu. Akumulacija je formirana počevši od 80-ih godina, zbog djelovanja okeanske struje zvane Sjevernopacifički suptropski vrtlog, uzrokovan specifičnim spiralnim kretanjem u smjeru kazaljke na satu.

Kako možemo pomoći?

Obnovljiva energija

Manje smeća

Štednja struje

Štednja vode

Recikliranje

Svako može na razne načine uštediti na troškovima za električnu energiju i grijanje. To je dobro i za kućni budžet i za životnu sredinu. Pošto su sve češće pojave visokih temperatura i teških vremenskih nepogoda, štednja energije danas je u prvom redu u interesu djece, koja bi i u budućnosti trebalo da žive u dobrim uslovima u svojoj životnoj sredini.

Zagađenje ubija našu Zemlju. Jedna od najvažnijih stvari koje možemo da uradimo da pomognemo svijetu je recikliranje. Recikliranje je način da se odnese smeće i pretvori u nove proizvode. Svakakve materijale možemo reciklirati. Neki od uobičajenih procesa koji se danas koriste uključuju recikliranje plastike, stakla, metala, papira, elektronike i tekstila.

Štednja vode u domaćinstvu je važna ne samo radi kućnog budžeta, već i radi očuvanja tog prirodnog resursa. U posljednjih 100 godina potrošnja vode se povećala u prosjeku oko osam puta. Najveći udio potrošnje vode odnosi se na poljoprivredu 69%, zatim industriju 21% i kućanstva 10%

Kako možemo smanjiti proizvodnju smeća? Možemo primijeniti 3Rs(Reduce, Reuse, and Recycle), smanjiti, ponovo upotrijebiti i reciklirati. 'Smanjiti' znači proizvoditi manje smeća. 'Ponovno korištenje' znači ponovno iskoristiti nešto staro . 'Recikliraj' znači praviti nešto novo od starih stvari.

Obnovljiva energija je energija koja se prikuplja iz obnovljivih izvora, ili onih resursi koji su prirodno reintegrirani u ljudsku skalu vremena, kao što su sunčeva svjetlost, vjetar, kiša, otoke, valovi i geotermalna toplina. Veæina svijeta se oslanja na energiju koja se ne može obnoviti kako bi zagrijao svoje domove, napajao svoje elektronske uređaje i napajao njihove automobile.

Na današnji dan svijet se suočava sa dvije velike krize: jedna je pandemija virusa COVID 19, a druga klimatske promjene. Svijet nije bio spreman za korona virus, ali još uvijek ima vremena da se pripremimo za klimatsku krizu.

Efekat staklenika

Najveći emiteri CO2 u Svijetu

Prikaz topljenja i smanjenja površine artičkog leda od 1980. do 2019. godine Samim topljenjem leda, povećava se nivo mora i okeana a sve uzrokovano klimatskim promjenama, koje dovode do povećanja prosječne temperature na planeti Zemlji

Zemlju nismo naslijedili od djedova, već posudili od unuka! Zato ČUVAJMO PLANETU ZEMLJU!