PSIHIČKI POREMEĆAJI

Cjelina Psihički poremećaji

Materijali za rad s darovitim učenicima1. dio

Trajanje: 5. školskih sati

START

PSIHIČKI POREMEĆAJI

START

Uvod

Kako odrediti što je normalno ponašanje, a što odstupa?

Pogledajte sljedeći video isječak i promotrite ponašanje gospodina Monka. Biste li njegovo ponašanje okarakterizirali kao normalno ili neobično? Što ga izdvaja od uobičajenih pacijenata?

Kako odrediti što je normalno ponašanje, a što odstupa?

Za kakva ponašanja biste vi rekli da su nenormalna? Klikom na sliku otvorit će stranica pa provjerite što biste rekli za neka od ovih ponašanja. Jesu li normalna ili abnormalna? Je li vam je bilo teško donijeti odluku o tome što je normalno, a što ne? Vjerojatno vam je nedostajao kontekst i još pokoje objašnjenje. Samo jedan simptom nam ne govori dovoljno o tome je li netko pati od psihičkog poremećaja. Potrebno je više od toga.

Klikom na link procijenite koja od navednih ponašanja ukazuju na postojanje psihičkih poremećaja.

Koja od ovih ponašanja doživljavaš kao normalna, a koja ne?

Živjeti s roditeljima u odrasloj dobi.

Imati više žena

Biti stalno zabrinut zbog svega i svačega.

Muškarac koji se šminka i ima dugu kosu.

Tinejdžer koji ima starijeg ljubavnika istog spola.

Nemati prijatelje

Misliti da je slavna ličnost zaljubljena u tebe.

Biti strastveni pušač.

Izuzetno se bojati visine

Šetati uokolo u donjem rublju.

Dojiti u javnosti.

Razgovarati s nekim tko nije prisutan.

Udati se s 13 godina.

Nanositi sebi bol

Silno se brinuti hoćemo li se ozbiljno razboliti.

Psihički poremećaj definiramo kao stanje u kojem ponašanje i doživljavanje osobe:

ODSTUPA OD UOBIČAJENOG

nije prilagođeno

NIJE USKLAĐENO SA SITUACIJOM

UZROKUJE PATNJU I DISFUNKCIJU

Normalnim smatramo ponašanje koje je uobičajeno većini ljudi. Npr. Monk se definitivno ne ponaša uobičajeno. Prčka po liječnikovoj ordinaciji, pretače krv iz jedne epruvete u drugu i sl.

Odstupa od društvenih normi i očekivanja.Npr. Monk je uznemiren dolaskom kod liječnika što vidimo po tome kako ga medicinska sestra uvodi u ordinaciju. Inače u seriji nije se u stanju ni sa kim rukovati zbog straha od zaraze i mora imati pomoćnicu sa spremnim maramicama ako slučajno štogod takne.

Ponašanje koje nije u skladu sa situacijom u kojoj se osoba nalazi procjenjujemo kao nenormalno. Npr. preslagivanje liječnikove ordnacije, javljanje na telefon i miješanje krvi svakako nisu opravdani situacijom. Uznemirenost je opravdana ako npr. očekujemo loše vijesti, no nije ako nas pogled na nejednako raspoređenu krv u epruvetama uznemiruje

Praćen je neugodnim emocijama, poteškoćama koje osobi nanose patnju i smanjuju joj kvalitetu života.Npr. Monk ne može mirno sjediti i čekati liječnika s nalazom jer mu "nered" smeta i ima potrebu sve urediti da bude pravilno i pod pravim kutom. Inače zbog svog poremećaja ne može obavljati posao policajca pa je bio prisiljen umiroviti se i raditi kao privatni detektiv

Razlikujemo:

Psihičke bolesti

Psihički poremećaji

Intenzivnije i dugotrajnije odstupanje i psihočkom funkcioniranju koje narušava osobino funkcioniranje u većini područja života

Odstupanje u jednoj ili više psihičkih funkcija koje izazivaju patnju i narušavaju kvalitetu života ili su smetnja okolini.

Psihičke smetnje

Prolazna stanja koja su prouzročena nekim događajima npr. tuga zbog smrti bliske osobe.

anksiozni poremećaji

poremećaji raspoloženja

shizofrenija

poremećaji ličnosti

za one koji žele znati više

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji obuhvaćaju sve poremećaje čije je glavno obilježje veliki osjećaj tjeskobe koji nema objektivnog uzroka, a koji onemogućuje osobu u svakodnevnom funkcioniranju. Anksioznost je neugodan osjećaj straha i strepnje koji se javlja u mnogim psihopatološkim slučajevima. Svaka osoba se barem jednom tjedno nađe u situaciji da iskusi tjeskobu i strah, no ta kraća razdoblja anksioznosti, koja spopadnu normalne osobe, ne mogu se usporediti prema svom trajanju i intenzitetu niti su toliko onesposobljavajuća kao ona od kojih pate osobe s anksioznim poremećajima.

Anksiozni poremećaji dijagnosticiraju se kad su jasno nazočni subjektivno doživljeni osjećaji anksioznosti.

Anksiozni poremećaji

Razlikujemo pet temeljnih kategorija:

1. FOBIJE

2. PANIČNI POREMEĆAJI

3. OPSESIVNO KOMPULZIVNI POREMEĆAJ

4. POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ

5. GENERALIZIRANI ANKSIOZNI POREMEĆAJ

Fobije

Fobija je panični, iracionalni strah od određenih objekata ili situacija.

Fobična osoba osjeća intenzivan strah i izbjegava objekt fobije u toj mjeri da prekida normalni tijek života. Strah koji od kojeg osobe pate nije razmjeran stvarnoj opasnosti od nekog objekta ili situacije i osoba je toga svjesna, ali si ne može pomoći. Strahovi mogu biti različiti, bojati se možemo doslovno svega npr. životinja (zoofobija), pisanja (ergaziofobija), gušenja (pnigofobija), mora (thalassofobija), povrća (lachanofobija), leta avionom (aerofobija), krvi (hemofobija), klaunova (coulrofobija), Engleske (anglofobija)... Fobije vezane uz životinje javljaju se oko 7 godine; uz krv oko 9 godine; uz zube oko 12 godine. Najpoznatije su fobije klaustrofobija (zatvoreni prostori), agorafobija (otvoreni prostori), akrofobija (visina). Agorafobiju ili strah od otvorenih prostora možete vidjeti u filmu Copycat

U isječku s klaunovima možete vidjeti i način tretiranja fobije korištenjem tzv. sistematske desenzitizacije. Za one koji o tome žele znati više kliknite na poveznicu.

Socijalna fobija

Strah od ljudi i socijalnih situacija.

Osoba osjeća intenzivan strah od društvenih situacija i nepoznatih ljudi, osobito javnog istupanja jer se boje da će biti procjenjivana, ponižena ili osramoćena. Strah se može javiti i pri očekivanju socijalnih situacija pa ih može izbjegavati čime joj je svakodnevno funkcioniranje otežano.

Panični poremećaji

Napadi paničnog straha u situacijima koje nisu opasne po život

Doživljavanje napada panike ne mora upućivati na panični poremećaj.Napad panike obilježava osjećaj intenzivnog straha i užasa. Javlja se lupanje srca, suhoća u ustima, drhtanje, osjećaj gušenja, strah osobe da će poludjeti ili umrijeti, mučnina, vrtoglavica, strah od gubitka kontrole i sl. Osoba se može osjećati kao da izbiva iz vlastitog tijela (depersonalizacija) i imati osjećaj nestvarnosti okolnog svijeta (derealizacija). Napad traje desetak minuta. Učestalost napada određuje težinu poremećaja. Često se javlja strah od straha tj. zabrinutost zbog budućih napada.

Ljudi koji doživljavaju napad panike često misle kako doživljavaju srčani udar. Klikom na + otvorit će se video isječak u kojem možete vidjeti koja je razlika:

Za one koje žele znati više ili su doživjeli napad panike pogledajte video-isječak "Kako spriječiti napad panike".

Opsesivno kompulzivni poremećaj

Kod opsesivno kompulzivnog poremećaja um je trajno preplavljen mislima koje nije moguće kontrolirati (opsesija) ili je osoba prisiljena neprekidno ponavljati određenu radnju tzv. kompulzija (npr. prati ruke određeni broj puta, provjeravati je li pećnica ugašena...) kako bi smanjila osjećaj anksioznosti. Primjerice, moram pročitati pet puta ovu rečenicu inače će se nešto grozno dogoditi mojoj obitelji. Sve to bitno remeti svakodnevni život i dovodi do snažnog stresa.

U video-isječku filma Avijatičar, možete vidjeti progresiju opsesivno-kompulzivnog poremećaja kod američkog industrijalca Howarda Hugesa. Uočite koliki mu stres uzrokuje njegova potreba za čišćenjem

Koja ste sve kompulzivna ponašanja uočili u ovom isječku? U filmu ih ima još npr. preskakivanje pukotina na pločniku, izbjegavanje dodira i dr.

Shizofrenija

Shizofrenija je teški psihotični poremećaj mišljenja, emocija i ponašanja.

POREMEĆENE EMOCIJE

POREMEĆENO PONAŠANJE

POREMEĆENO MIŠLJENJE

Poremećaji raspoloženja

Skupina poremećaja kojima je zajednička crta abnormalno raspoloženje kod osobe. Raspoloženje može biti povišeno kao kod manije ili sniženo kao kod depresije. Niz poremećaja spada u ovu kategoriju, neki su blaži oblici spomenutih, a neki se mogu javiti kao odgovor na uzimanje određenih lijekova. Najčešći su DEPRESIJAMANIJA BIPOLARNI POREMEĆAJ

Depresija

Depresija je praćena niskim samopoštovanjem, pesimizmom, osjećajem beznadnosti, nedostatkom motivacije i energije za poduzimanje nekih aktivnosti. Depresivne osobe tipično osjećaju žalost, beznađe i krivnju, nemaju kontrolu nad svojim emocijama, osjećaju gubitak volje i intersa za svakodnevne aktivnosti, mogu im se poremetiti san i apetit. U adolescentskoj dobi depresija se povezuje s manjkom sna i povećanim korištenjem mobitela (koji produljuju vrijeme budnosti i smanjuju količinu kvalitetnog sna te udaljavaju adolescente od izravnog kontakta s vršnjacima. Dakle, od depresije se štitimo kvalitetnijim spavanjem, druženjem s vršnjacima uživo i tjelovježbom!).

U isječku iz filma Prozac nation obratite pozornost na znakove koji upućuju na razvoj depresije kod Lizze. Koje simptome zamjećujete? Kakav dojam na vas ostavlja isječak?

Manija

Manični simptomi tipično se razvijaju vrlo naglo tijekom nekoliko dana. U ranim (blažim) stadijima manije, osoba se osjeća bolje nego normalno i često se čini bistrijom, mlađom i energičnijom. Osoba koja je manična općenito je veselog raspoloženja, ali može biti i razdražljiva, zagrižljiva ili otvoreno neprijateljska. Tipično je da vjeruje kako je posve dobro. Pomanjkanje uvida u svoje stanje uz ogromnu sposobnost za aktivnosti, može osobu, kada je se u nečemu prijeći, učiniti nestrpljivom, nametljivom, dosadnom i agresivno razdražljivom. Duševna se aktivnost ubrzava (stanje zvano bijeg ideja). Osoba se lako zbuni i stalno skreće od jedne teme ili nastojanja.

Pogledajte trailer filma Touched with fire u kojem vidimo manično ponašanje kod oba glavna lika. Obratite pozornost na ponašanje. Po čemu možemo zaključiti da su u maničnoj fazi bipolarnog poremećaja?

Bipolarni poremećaj

Bipolarni poremećaj se još naziva i manično-depresivna psihoza. Karakterizirana je promjenama od faze manije do faze depresije. U fazi manije osoba je euforična, puna energije, ima osjećaj svemoći koji je često praćen deluzijama, ne može zadržati pažnju, ne osjeća umor ni potrebu za spavanjem. Nakon faze manije, nastupa depresija. Primjer simptoma bipolarnog poremećaja vidimo u filmu Silver Linings Playbook u kojem je naglasak na maničnoj fazi glavnog lika.

Poremećaji ličnosti

Neprilagođeni, nefleksibilni i trajni oblici ponašanja koji uzrokuju značajnu patnju ili funkcionalni poremećaj.

Zašto učimo o njima?

Detaljnije

Riječ je o nekim trajnim karakteristikama ličnosti koje onemogućavaju normalno funkcioniranje u društvu. Javljaju se samostalno ili prate neki drugi poremećaj. Za sve se misli kako su posljedica kombinacije genetičkih i okolišnih (vanjskih) čimbenika. Liječe se psihoterapijom, a ponekad farmakoterapijom.

Učestalost

Što ako poznajem nekoga tko ima poremećaj ličnosti?

Poremećaji ličnosti

ANeobični i ekscentrični

CAnksiozni, ispunjeni strahom

BDramatični, emocionalni, prevrtljivi

paranoidni

ovisni

antisocijalni

shizoidni

izbjegavajući

shizotipni

opsesivno kompulzivni

granični

narcisoidni

histrionski

B1 Antisocijalni

Osoba iskazuje socijalno neprihvatljivo ponašanje, nema nikakve moralne norme ni odgovornosti. Vrlo su sebični i ponašaju se prema drugim osobama kao prema objektima. Ne mare za prava drugih, iskazuju neprijateljstvo ili agresiju koja se često može pokazati još u djetinjstvu. Takva djeca mogu nanositi bol i mučiti životinje ili ljude, često zlostavljaju ili zastrašuju druge. Prema tuđem vlasništvu se mogu odnositi bez poštovanja i npr. podmetnuti požar, razbiti klupu u parku… Sebe često dovode u opasne ili riskantne situacije. Učestalo okrivljavaju druge za svoje postupke ili smatraju da su drugi sami sebi krivi za svoj udes. Ističu se među ostalim poremećajima ličnosti jer iznimno utječu na društvo zbog svog antisocijalnog ponašanja. Ne osjećaju emocije ni pri najokrutnijim djelima. Lik u filmu: Frances Begbie (Robert Carlyle) u filmu Trainspotting (1996.)

B2 Granični poremećaj ličnosti

Granični (tzv.Boderline) – emocionalno su nestabilni i impulzivni. Nesigurni su u vlastitu sliku o sebi i osjećaju se praznima. Užasno se boje napuštanja i čine sve kako bi ga izbjegli. Interpersonalne veze su im nestabilne jer su nepredvidljivog agresivnog i seksualnog ponašanja. Skloni su raspravljanju, razdražljivi i zajedljivi. Ne podnose biti sami pa se često “prilijepe” za nekoga o kome ovise i s kim manipuliraju (npr. prijete suicidom ili se samoozljeđuju ako osjete da se osoba od njih udaljava). Svijet doživljavaju kao crn ili bijel. U jednom trenutku mogu blisku osobu kovati u zvijezde, a zatim nakon percipirane nepravde/problema koji uopće nije realan iskazuju mržnju i ljutnju (volim te, mrzim te, ne ostavljaj me). Kad su u strahu preplavi ih panika, sumnjičavost i ljutnja. Lik u filmu: Alex Forrest (Glen Close) u filmu Fatal Attraction (1987).

B3 Narcisoidni poremećaj ličnosti

Narcisoidni su grandiozni, žude za pažnjom i divljenjem. Iznimno usmjereni na sebe, imaju ekstreman osjećaj vlastite važnosti i “jedinstvenosti” i očekuju poseban tretman od strane drugih. Smatraju da moraju biti privilegirani jer su posebni pa djeluju arogantno i snobovski. Nedostaje im empatije i brige za druge, skloni su iskorištavanju drugih. Preokupirani fantazijama o vlastitom uspjehu u bilo kojem području, no osjetljivi su na kritiku i ljubomorni na tuđi uspjeh jer im je samopoštovanje u osnovi krhko. Često su na vodećim funkcijama. Lik iz filma: Mark Zukerberg (Jesse Eisenberg) u filmu Social Network (2010) Patric Bateman (Christian Bale) u filmu Americn Psycho (2000) pokazuje narcisoidnu ličnost u kombinaciji s psihopatijom. Gordon Gekko (Michael Douglas) u filmu Wall Street (1987) U isječku na 05:33' možete vidjeti Charlesa Mansona, primjer narcisoidne ličnosti.

Ponovimo

Klikom na sliku riješite kviz

Dodatni materijal za rad s darovitim učenicma

Trajanje: 1 sat

Uputa: Učenici u grupama ili samostalno čitaju svih šest simptoma psihičkog poremećaja i potom, na idućoj stranici, odabiru točan odgovor. Ako je odgovor pogrešan vraćaju se na prethodnu stranicu i pokušavaju dijagnosticirati poremećaj o kojem je riječ. Odgovore li točno, odlaze na iduću stranicu gdje su navedeni simptomi idućeg poremećaja.

Provjerite svoje znanje

Klikom na poveznicu otvara se novi Genially. Provjerite koliko ste dobri dijagnostičari i naučite ponešto o poznatima koji su bolovali od nekog psihičkog oboljenja

Provjerite svoje znanje

2.dio

Klikom na poveznicu otvara se novi Genially. Provjerite koliko ste dobri dijagnostičari i naučite ponešto o poznatima koji su bolovali od nekog psihičkog oboljenja

10 poremećaja ličnosti

Posttraumatski stresni poremećaj

PTSP javlja se nakon proživljene traume. Trauma može bit vezana uz rat, no i neki traumatski događaj poput silovanja, svjedočenja ubojstvu, prometne nesreće... Odraz je reakcije na težak stres i uključuje pojačanu anksioznost, izbjegavanje podražaja vezanih uz traumu te otupljivanje emocionalnih reakcija. Karakterizira ga nesanica, noćne more, napadaji straha, „crne misli”, spontano i učestalo vraćanje slika, ponovno proživljavanje traumatskog događaja u mislima i sl. Osoba osjeća anksioznost, depresiju, srdžbu, osjećaj krivnje, ponekad koristi droge (da ublaži stres), ima probleme u braku ili na radnom mjestu. Česta pojava su suicidalne misli i planovi kao i iznenadni napadi eksplozivnog nasilja. Primjer PTSP-a možete vidjeti u filmu Rođen 4. srpnja. Pogledajte video isječak koji govori o PSTP-u

Generalizirani anksiozni poremećaj

Osobe s GAPom su trajno anksiozne, kronično zabrinute zbog svakojakih stvari npr. osoba može biti potpuno prestravljena nesrećom koja je mogla zadesiti njezino dijete. Taj stres je sveprožimajući – ima niz tjelesnih simptoma (crvenilo, znojenje, lupanje srca, želučana nervoza, proljev, često mokrenje, zimica, hladni ljepljivo-znojni dlanovi suha usta, knedla u grlu, kratkoća daha), mišićne tegobe (napetost i bolove u mišićima, posebno vrat i ramena; trzanje vjeđa drhtanjem, lagano umaranje, nesposobnost opuštanja. Lako se preplaše, nemirni su i neprekidno se meškolje.

Osoba je općenito zabrinuta, često zamišlja prijeteću katastrofu kao što je gubitak kontrole, infarkt ili umiranje. Često su nestrpljivi, razdražljivi, imaju provale srdžbe, nesanicu i distraktibilnost – osoba je neprekidno na rubu snage i izdržljivosti. Češće se javlja kod žena i tipično započinje sredinom 20 ih iako mnogi GAPovci kažu da su imali problema i prije. Često im prethodi neki stresni događaj.

A1 - Paranoidni

Sumnjičavi, oprezni, stalno traže znakove prevare ili zlonamjernosti, ljubomorni, teže okrivljavanju drugih, hladni, nisu duhoviti, preispituju lojalnosti i povjerljivosti drugih ljudi, iz raznih događaja iščitavaju skriveno ili prijeteće značenje. Percipiraju napad na vlastitu osobnost ili reputaciju (dok drugi to ne vide tako) i brzo reagiraju ljutnjom ili protunapadom. Lik iz filma: djelomično Jerry Fletcher (Mel Gibson) u filmu Conspiracy Theory (1997).

A2 - Shizoidni

Imaju malo prijatelja, ne teže socijalnim odnosima uključujući i odnose u obitelji, usamljenici, indiferentni na pohvalu ili kritiku. Nisu u stanju stvoriti bliske veze, nemaju toplih osjećaja prema drugim ljudima. Najčešće izabiru samostalne aktivnosti, no niti jedna ili vrlo malo aktivnosti ih usrećuje. Bez interesa za spolne odnose, emocionalno otuđeni. Lik iz filma: James Stevens (Anthony Hopkins) u filmu Remains of the Day (1993).

A3 - Shizoitipni

Indiferentni slično kao shizoidni, ekscentrični, imaju čudna vjerovanja (npr. Napravim li krevet pod savršenim kutem zavladati će mir na Bliskom istoku) ili sklonost magijskom mišljenju i moćima (npr. telepatija, aure…), praznovjerni, koriste neobične riječi i imaju čudnovate ideje; socijalno anksiozni. Njihova se anksioznost ne smanjuje s boljim upoznavanjem ljudi i povezana je s paranoidnim strahovima. Vrlo blagi oblik shizofrenije. Lik iz filma: Travis Bickle (Robert DeNiro) u filmu The Taxi Driver (1976)

B4 Histrionski poremećaj ličnosti

Pretjerano su dramatični, traže pažnju i najvažnije im je biti u centru pažnje. Imaju potrebu za odobravanjem od strane drugih. Jako se brinu o svom izgledu, ponašaju se neprikladno zavodljivo. Smatraju odnose intimnijima nego što jesu. Drugima se čine tašti i nezreli. Iskazuju intenzivne, ali često lažne emocije. Reakcije su im impulzivne i nepromišljene. Plitki su. Često govore na dramatičan način s puno pretjerivanja. Lako se naljute, izrazito su osjetljivi na kritiku, egocentrični su i manipulativni. Govor im je impresionistički, neodređen i siromašan činjenicama. Lik iz filma: Regina George (Rachel McAdams) u filmu Mean Girls (1999). U isječku od 05:00'

C1 Izbjegavajući poremećaj ličnosti

Imaju nisko samopoštovanje jer mise da im fale socijalno poželjne karakteristike . Jako se boje negativne evaluacije ili odbacivanja od strane drugih pa izbjegavaju bliskost s drugima. Približit će se jedino ako su sigurni da će ih oni prihvatiti. Imaju malo prijatelja i koče razvoj intimnih veza straha da ne ispadnu glupi, nesposobni. Osobe koje ih ne znaju procjenjuju ih hladnima i čudnima. Lik u filmu: Charlie Kaufman (Nicholas Cage) u filmu Adaptation (2002). U isječku se vidi od 06:08'

C2 Ovisni poremećaj ličnosti

Vrlo su anksiozni i osjećaju se neugodno ili bespomoćno kad su sami zbog pretjeranog straha da se ne mogu brinuti sami za sebe. Preopterećeni strahom da će biti ostavljeni da se brinu sami za sebe. Kad završi jedna od njihovih bliskih veza, ubrzano traže drugu da bi si osigurali brigu i potporu drugih. Rade sve za “ljubav” drugih, submisivni su i dopuštaju da drugi donose odluke umjesto njih zbog nedostatka samopouzdanja. Lik iz filma: Bob Wiley (Bill Murray) u filmu What about Bob? (1991.) U gornjem isječku vidi se od 06:38'

C2 Izbjegavajući poremećaj ličnosti

Imaju nisko samopoštovanje jer mise da im fale socijalno poželjne karakteristike . Jako se boje negativne evaluacije ili odbacivanja od strane drugih pa izbjegavaju bliskost s drugima. Približit će se jedino ako su sigurni da će ih oni prihvatiti. Imaju malo prijatelja i koče razvoj intimnih veza straha da ne ispadnu glupi, nesposobni. Osobe koje ih ne znaju procjenjuju ih hladnima i čudnima. Lik u filmu: Charlie Kaufman (Nicholas Cage) u filmu Adaptation (2002). U isječku se vidi od 06:08'

C3 Opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti

Perfekcionisti, preokupirani detaljima, pravilima, rasporedima; pretjerano posvećeni poslu, više se brinu za posao nego za zadovoljstvo. Ozbiljni i formalni, ne mogu izraziti nježne osjećaje pa ih drugi doživljavaju stisnutima, formalnima, neobično ozbiljnima. Zaokupljeni su detaljima, redom i organizacijom. Pretjerano su savjesni, skrupulozni i moralni. Rigidni su i tvrdoglavi i nerado drugima prepuštaju zadatke. Njihovo zadovoljstvo izvire iz planiranja rada, a ne iz njegovog obavljanja ili izvršavanja. Često škrto skupljaju novac i istovremeno žive u bijedi. Lik u filmu: Felix Unger (Jack Lemmon) u filmu The Odd Couple (1968). U isječku se vidi od 08:18'