Zvučni talasi

zvučni Talasi

Amina Devedžija

Zvučni talasi

Talase koje čujemo zovemo zvuk - to su zvučni talasi. Zvučni talasi su longitudinalni i kao takvi mogu se prostirati u sva tri agregatna stanja. Titranjem membrane zvučnika, žice na gitari ili udarcem u opnu bubnja okolni se zrak gura naprijed-natrag te nastaju zgušnjenja i razrjeđenja u zraku. Ti se poremećaji prenose na susjedne dijelove zraka rasprostirući se u obliku longitudinalnog vala. Zvuk je određen, kao i ostali talasi, dvjema fizikalnim veličinama, frekvencijom i talasnom dužinom.

Čujemo li u zrakopraznom prostoru (vakuumu)?

Nastane li velika eksplozija u svemiru, mi je na Zemlji ne čujemo jer nema sredstva kojim bi se zvuk rasprostirao.

Zvuk se rasprostire tekućinama, plinovima i čvrstim tijelima koja imaju elastična svojstva.

Ultrazvuk i infrazvuk

Kada talas dođe do našeg uha, izaziva treperenje bubne opne koje se dalje prenosi do mozga,gdje se stvara osjet zvuka.Naše uho čuje zvučne talase čija je frekvencija od 16Hz do 20 000Hz. Longitudinalne talase frekvencije iznad 20000Hz zovemo ultrazvuk. Longitudinalne talase ispod 16Hz zovemo infrazvuk.

Generales

Specific

izvor zvuka

Kada se frekvencija tijela koje oscilira ne mijenja, zvuk koji nastaje naziva se ton. Izvori tonova su: zvučne viljuške, zategnute žice gitare,stub zraka u otvorenim i zatvorenim sviralama itd. Svaki ton se odlikuje visinom ,koja je određena frekvencijom izvora i bojom. Tijela koja nepravilno osciliraju proizvode šumove. U šumovima su prisutna osciliranja različitih frekvencija. Izvori šumova su svugdje oko nas . Buka je skup tonova i šumova. Čujemo je na ulici i u školi na odmoru.

BRZINA ZVUKA

Zvuk se širi u elastičnim sredinama određenom brzinom. Brzina zvuka zavisi od sredine u kojoj se širi. U zraku na 0°C brzina zvuka je 331 m/s, a na 20°C je 343 m/s. Zvuk se kreće brže kroz vodu nego kroz zrak. Brzina zvuka u vodi oko četiri puta je veća od brzine zvuka u zraku i iznosi oko 1 500 m/s. Zvuk se ne širi praznim prostorom - vakuumom.

v = f ∙ λ

Brzina zvuka najčešće se izražava u m/s ili km/h. Visina zvuka mjeri se u hercima (Hz),a glasnoća uglavnom u decibelima (dB).

Lorem ipsum

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud.

širenje zvuka

Zvučni talas se širi na dva načina:- kao longitudinalni val (u zraku,plinovima,tekućinama)- kao transverzalni val (čvrste tvari)

Širenje zvuka kao longitudinalnog talasa (u zraku)

U plinovima i tekućinama talasi zvuka su isključivo longitudinalni (to jest šire se u istom pravcu u kojem se kreću čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti i transverzalni.

Širenje zvuka kao transverzalnog talasa

odbijanje zvuka

Kada zvučni talasi padnu na površinu nekog tijela,oni se odbijaju. U prirodi, kada je prepreka stijena, a brdo dovoljno udaljeno od izvora (više od 17m), čujemo jeku. Čujemo odbijeni zvuk odvojeno od zvuka izvora. To koristimo za mjerenje udaljenosti, npr. za mjerenje dubine mora i jezera. Ako znamo brzinu ultrazvuka u sredini gdje mjerimo, dubina je: v= vt/2

zanimljivost - zvučni zid

Zvučni zid je aerodinamička pojava koja nastaje pri dosezanju brzine zvuka neke letjelice ili drugoga objekta. Kada avion dosegne brzinu zvuka , stvara se poremećaj pritiska neposredno pred avionom, otpor sredstva znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak, tzv. probijanje zvučnoga zida.

HVALA NA PAŽNJI!

PONOVIMO UZ KVIZ!