ZAVISNOSLOŽENE REČENICE

ZAVISNOSLOŽENE

REČENICE

ŠTO SU ZAVISNOSLOŽENE REČENICE?

Zavisnosložene rečenice nastaju uvrštavanjem jedne jednostavne rečenice u drugu.

CLICK HERE

Zavisnosložena rečenica sastoji se od dvije vrste surečenica.

NAVEDI VRSTE SUREČENICA.

GLAVNA I ZAVISNA SUREČENICA.

šTO JE GLAVNA SUREČENICA?

Surečenica u koju se uvrštava druga surečenica zove se glavna surečenica.

šTO JE ZAVISNA SUREČENICA?

Surečenica koja se uvrštava na mjesto jednoga rečeničnog dijela glavne surečenice zove se zavisna surečenica.

Marta je kupila auto kakav ima i njezina prijateljica.

glavna surečenica

Marta je kupila auto

zavisna surečenica

kakav ima i njezina prijateljica

poredak surečenica

obrnuti (inverzija)

Kad se razbudim, doručkovat ću.

UMETANJE

uobičajan

Sutra ću, kad se probudim, otići po pecivo .

Doručkovat ću kad se razbudim .

Kad se nalazi u inverziji, odnosno ispred glavne surečenice, zavisna se surečenica od nje odjeljuje zarezom. Umetnuta se zavisna surečenica zarezima odjeljuje od glavne surečenice.

VRSTE ZAVISNOSLOŽENIH REČENICA

MJESNE

1. PREDIKATNE

2. SUBJEKTNE

VREMENSKE

NAČINSKE

3. OBJEKTNE

4. ATRIBUTNE

POGODBENE

5. PRILOŽNE

NAMJERNE

UZROČNE

PREDIKATNA

REČENICA

VIDEO

ŠTO SU PREDIKATNE REČENICE?

Predikatne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto imenske riječi u imenskome predikatu glavne surečenice.

PRIMJERI PREDIKATNE REČENICE

On je da boljega nema.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJERI PREDIKATNE REČENICE

Predikatnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema predikata, nego samo pomoćni glagol.

STEP 01

STEP 02

CLICK HERE

1.

3.

2.

Situacija je da bolja ne može biti.

Oni nisu što smo očekivali.

Predstava je da ostaneš bez daha.

Veznik je predikatnih rečenica da. Službu veznika u predikatnim rečenicama imaju i odnosne zamjenice tko, što, koji.

SUBJEKTNA

REČENICA

ŠTO SU SUBJEKTNE REČENICE?

Subjektne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto subjekta glavne surečenice.

Tko je radoznao, sve dozna prije drugih.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJERI SUBJEKTNE REČENICE

Subjektnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema subjekta.

CLICK HERE

1.

3.

2.

Tko zna, neka se javi.

Tko rano rani, dvije sreće grabi.

Bit će što biti mora.

Veznici su subjektnih rečenica da, kako i gdje. Službu veznika u subjektnim rečenicama imaju i odnosne i upitne zamjenice (tko, što, koji, kakav, čiji), prilozi (kamo, kuda, dokle, kad, otkad, kako, koliko, zašto), izrazi poput zbog čega i upitna čestica li.

OBJEKTNA

REČENICA

ŠTO SU OBJEKTNE REČENICE?

Objektne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto objekta glavne surečenice.

PRIMJER OBJEKTNE REČENICE

Našao sam što sam tražio.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJER OBJEKTNE REČENICE

- pitanje: Koga/što?

1.

3.

2.

Mama kaže da moram učiti.

Znam gdje je tvoja škola.

Poklonit ću ti što želiš.

- subjektna i objektna rečenica razlikuju se prema ustrojstvu glavne surečenice - ako je glavna besubjektna, zavisna je subjektna - ako glavna ima subjekt (izrečen ili neizrečen), zavisna je objektna

Kaže se da vrijeme liječi sve rane.

SUBJEKTNA

Kažu da vrijeme liječi sve rane.

objekTNA

Veznici su objektnih rečenica da, kako, gdje. Službu veznika u objektnim rečenicama imaju i odnosne i upitne zamjenice (tko, što, koji, kakav, čiji), prilozi (kamo, kuda, dokle, kad, otkad, kako, koliko, zašto) te izrazi poput zbog čega i upitna čestica li.

ATRIBUTNA

REČENICA

ŠTO SU ATRIBUTNE REČENICE?

Atributne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto atributa uz koju imensku riječ u glavnoj surečenici.

PRIMJER ATRIBUTNE REČENICE

Volim kolače koji su napravljeni od čokolade.

GLAVNA SUREČENICA

ZAVISNA SUREČENICA

PRIMJERI ATRIBUTNE REČENICE

-- pitanje: Kakav/koji?

1.

3.

2.

Slažemo se s odlukom da se u školi nose papuče.

Vrati mi knjigu što sam ti je posudio!

Mama će mi kupiti kaput kakav želim.

Veznici su atributnih rečenica što i da. U službi su veznika atributnih rečenica i odnosne i upitne zamjenice koji, čiji, kakav.

DALJE

MJESNA

REČENICA

ŠTO SU MJESNE REČENICE?

Mjesne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake mjesta glavne surečenice.

PRIMJERI MJESNE REČENICE

Stigao sam kamo sam krenuo.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJERI MJESNE REČENICE

-pitanje: Gdje, kamo, kuda?

1.

3.

2.

Otišli su odakle su i došli.

Torbu sam našao gdje sam je i ostavio.

Idi kamo moraš.

Službu veznika u mjesnim rečenicama imaju prilozi gdje, kamo, kud(a), otkud(a), odakle, dokle, dokud(a).

DALJE

VREMENSKA

REČENICA

ŠTO SU VREMENSKE REČENICE?

Vremenske su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake vremena glavne surečenice.

PRIMJER VREMENSKE REČENICE

Stigao sam kad smo se dogovorili.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJERI VREMENSKE REČENICE

• pitanja (kao i za priložnu oznaku vremena): kada? dokada? otkada?

1.

3.

2.

Nakon što kupimo karte za kino, možemo otići na sok.

Doći ću kada budem mogao.

Čim dođeš, krenut ćemo dalje.

Veznici su vremenskih rečenica dok, čim, pošto. Službu veznika u vremenskim rečenicama imaju vremenski prilozi kad, otkako, otkad i izrazi kad god, tek što, prije nego što, nakon što.

NAČINSKA

REČENICA

ŠTO SU NAČINSKE REČENICE?

Načinske su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake načina glavne surečenice.

PRIMJERI NAČINSKE REČENICE

Sve sam napravio kako si mi rekao.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJERI NAČINSKE REČENICE

• pitanje: kako?, na koji način?

1.

3.

2.

Vito vozi bicikl kako ga je tata naučio.

Gleda me kao da se čudi.

Sve napravi onako kako sam ti rekao.

Službu veznika u načinskim rečenicama ima prilog kako i izrazi ovako... kako, tako… kako, onako... kako.

POGODBENA

REČENICA

ŠTO SU POGODBENE REČENICE?

Pogodbene su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake pogodbe glavne surečenice i označuje pogodbu ili uvjet kršenja radnje glavne surečenice.

PRIMJERI POGODBENE REČENICE

Ako postoji dobra volja, sve je moguće.

GLAVNA SUREČENICA

ZAVISNA SUREČENICA

PRIMJERI POGODBENE REČENICE

- pitanje: Pod kojim uvjetom?

1.

3.

2.

Ja ću govoriti tebi ako hoćeš.

Da mogu, sve bih oružje uništio.

Kažeš li mi što te muči, pomoći ću ti.

Veznici su pogodbenih rečenica ako, da, kad, li.

DALJE

UZROČNA

REČENICA

ŠTO SU UZROČNE REČENICE?

Uzročne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake uzroka glavne surečenice.

PRIMJERI uzročNE REČENICE

Neću danas igrati nogomet jer me boli noga.

ZAVISNA SUREČENICA

GLAVNA SUREČENICA

PRIMJERI uzročNE REČENICE

- pitanje: Zbog čega? Zašto?

1.

3.

2.

Uzrujala se zbog toga što je to nepravedno.

Ena nije došla u park jer je poslijepodne zaspala.

Budući da me boli noga, neću danas igrati nogomet.

Veznici su uzročnih rečenica jer i kako. Službu veznika u uzročnim rečenicama imaju i izrazi budući da, zato što, zbog toga što i s obzirom na to da.

NAMJERNA

REČENICA

ŠTO SU NAMJERNE REČENICE?

Namjerne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake namjere glavne surečenice.

PRIMJERI NAMJERNE REČENICE

Posudio je knjige kako bi ih pročitao.

GLAVNA SUREČENICA

ZAVISNA SUREČENICA

PRIMJERI NAMJERNE REČENICE

1.

3.

2.

Jakov je krenuo u park ne bi li sreo Saru.

Smislili smo iznenađenje da razveselimo Vitu.

Pošalji Lovru u prodavaonicu neka kupi kruh.

Veznici su namjernih rečenica: da, kako, li i neka.

HVALA NA PAŽNJI!