Kajkavsko narječje

KAJKAVSKO NARJEČJE

UVOD

U Republici Hrvatskoj službeni je jezik hrvatski književni jezik.

U Hrvatskoj se govori i živim zavičajnim govorima, ali na ograničenome prostoru. To su govori triju hrvatskih narječja.

U službenim prigodama ne rabi se ni zavičajni govor ni razgovorni jezik.

NARJEČJE

• prirodni, izvorni jezik koji se ostvaruje na ograničenome zemljopisnome području i unutar tih mjesnih granica ima određena zajednička obilježja

• hrvatska narječja prepoznajemo po upitnoj (odnosnoj) zamjenici ČA, KAJ ili ŠTO

KNJIŽEVNI JEZIK I NARJEČJE

književni (standardni) jezik

• normiran
• službeni
• na cijelome državnome prostoru

prirodni (izvorni) govori

• nenormirani
• neslužbeni
• na ograničenome prostoru

Ni jedno se narječje ne može poistovjetiti s književnim jezikom.

GOVOR, DIJALEKT, NARJEČJE

• mjesni govor – mjesno najuže određen prirodni jezik

bednjanski govor – govor stanovnika mjesta Bednje

• skupina mjesnih govora s određenim zajedničkim obilježjima – dijalekt

goranski dijalekt – različiti mjesni govori Gorskoga kotara

• skupine dijalekata s istom upitno-odnosnom

zamjenicom – narječje Kajkavsko narječje ima od šest do dvadesetak kajkavskih dijalekata.

TRI HRVATSKA NARJEČJA

Kaj? – kajkavsko narječje

Što? – štokavsko narječje

Ča? – čakavsko narječje

PREPOZNAVANJE NARJEČJA

kaj

Kaj je rekel?

što

Što je reko/ reka/ rekao?

ča

Ča je reka?

Kajkavsko

narječje

Rasti, cveti, REČ starinska! Gliboko vu zemli je tvoje korenje. Visoko med zvezdami tvoje so senje. Vu našem človeku je tvoje živlenje. Ivan Horvat Hlebinski

KAJKAVSKO NARJEČJE

• upitno-odnosna zamjenica kaj ili ke

• područje sjeverozapadne Hrvatske:

Hrvatsko zagorje, Međimurje, Moslavina Podravina, Posavina, Prigorje, Pokuplje, Turopolje, Zagreb i okolica, Gorski kotar, Žumberak

kaj ili ke – što gdo – tko

• danas manje rasprostranjeno nego u prošlosti

KAJKAVSKI GOVORI

• ekavski govor

lep sedetidecasusednedelarekapripovedati

dečec čovekdedabregimeritigoreti6svetski

KAJKAVSKI GLASOVI

• pokazuju staro stanje hrvatskoga jezika

- postoji više od pet samoglasnika- izgovara se „srednje” č i „srednje” đ - uopće nema glasova ć i dž - prijedlog u ostvaruje se kao v ili vu: v Zagrebu, vu Varaždinu - popratni glas uz samoglasno r: crkva – cerkva, cirkva- stari poluglas (danas a) postao e: d(a)n – den- stari nazalni glas (danas u) postao o: p(u)t – pot

KAJKAVSKI GLASOVI

• glasovne promjene

• nema sibilarizacije: oblaki, krugi, dihati
• na kraju sloga l ne prelazi u o: došel, jel
• lj i nj često se izgovara l ili jn: zemla, kojn
• obezvučenje na kraju riječi: krov – krof

KAJKAVSKI OBLICI RIJEČI

• sačuvani stari padežni oblici

- G mn. knjiga – knjig volova – volof ljudi – ljudih - D mn. kravama – kravami- vokativ jednak nominativu: Janice! – Janica! - uporaba umanjenica: zajček, srčeko - nema futura prvog, imperfekta i aorista. - za budućnost rabi se futur drugi: Doći ću. – Bum došel. - prezent u 3. os. mn. –ju: vele – veliju

KAJKAVSKI RJEČNIK

• pokazuje staro stanje jezika i otvorenost utjecaju njemačkoga i mađarskoga jezika

STARE RIJEČI

GERMANIZMI

MAĐARIZMI

cukor – šećerkušlec – poljubacžnora – konopac čušpajz – varivo

betežen – bolestanpajdaš – prijateljmarva – stokajezero – tisuću

ogenj – vatračrlen – crvenoblok – prozor hiža – kuća

KAJKAVSKI NAGLASAK

• nema kratkouzlaznoga naglaska
• zadnji slog može biti naglašen

leti kokoš – leti kokoš

• tronaglasni sustav:

silazni naglasci i dugouzlazni naglasak

KAJKAVŠTINA U HRVATSKOJ KULTURI

• starija hrvatska književnost:
• Kronika Antuna Vramca
• Prvi oca našega greh Jurja Habdelića
• Matijaš grabancijaš dijak Tituša Brezovačkoga

• kajkavizmi u djelima autora Ozaljskoga kruga (tronarječna)
• Ivan Belostenec: Gazophylacium

• ilirski pokret: usporedno sa slovopisnom reformom, Ljudevit Gaj objavljuje Novine horvatske, najprije na kajkavskome, a zatim na štokavskome narječju.

Časopis KAJ

KAJKAVŠTINA U KNJIŽEVNOSTI

Antun Gustav Matoš Dragutin Domjanić Fran Galović Miroslav Krleža Ivan Goran Kovačić Nikola Pavić Slavko Kolar Pajo Kanižaj Miroslav Dolenec Dravski Božica Jelušić Lidija Bajuk-Pecotić ...

„Tam sunce je strusilo zlati Čez listje na preprut i na me...”

„Čez ravnic prek mekotcuri pot bel kak bela melja.”

„Moji mali hiživ mesecu se zlati kakti glava sveca krovek joj slamnati.”

1. VJEŽBA

Pozorno poslušajte pjesmu književnika M. Krleže Ni med cvetjem ni pravice.

Jeste li razumjeli sve riječi?

srečen – sretanpardonček – pardon, isprikagladnuš – gladan čovjek kača – zmijasejeno – svejedno če – akoškrlak – šeširčerleni – crvenisevernjak – sjeverni vjetar farbe – bojedrač – trava, korov

cvetje – cvijećefijolica – ljubičica smardlivi – smrdljiviterputec – trputacjalnuš – zavidnikčlovek – čovjek zajček – zijevalica, cvijet bedak – budala fergismajniht – potočnicadišeča – mirisna

2. VJEŽBA

Pozorno pročitajte predložak uzet iz soneta književnika Ivana Gorana Kovačića. Prepišite riječi i oblike prema kojima prepoznajemo kajkavsko narječje. Objasnite ih u odnosu na književni jezik. Na temelju svoje raščlambe odgovorite kojim je govorom (s obzirom na stari glas jat) napisan tekst.

Tekst je ovdje!

RJEŠENJE 2. VJEŽBE

KAJ – upitno-odnosna zamjenica – ŠTO

hiža, puntar, grabancijaš, dijak, vandrokaš, krepal, žuhko, kudi – kajkavske riječi za kuća, buntovnik, boem, đak, lutalica, umro, gorku, kao svetski – ekavski odraz jata – svjetski videl – ekavski odraz jata, nema promjene l u o na kraju riječi – vidio pustil – nema promjene l u o – pustio sozo – umjesto u u, stari samoglasnik promijenio se u o – suzu

ZAKLJUČAK: Tekst je napisan ekavskim govorom.

3. VJEŽBA

Koliko dobro poznaješ riječi iz kajkavskog narječja? Provjeri u igr!

Došao/došla si do kraja svih aktivnosti!