Povijesni pregled hrvatskoga jezika

POVIJESNI PREGLED

HRVATSKOGA JEZIKA

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI

HRVATSKA PISMA

Hrvatska pismenost tekla je na trima pismima:

• latinici
• glagoljici
• ćirilici (hrvatska ćirilica – bosančica)

LATINICA

GLAGOLJICA

ĆIRILICA

• prvo hrvatsko pismo

• sastavio ju je Konstantin Ćiril u 9. st. za crkvene potrebe
• dva tipa: okrugla i uglata (u Hrvatskoj) glagoljica
• glagoljska abeceda zove se azbuka prema nazivima prvih dvaju slova – az, buki.

• hrvatska ćirilica – bosančica

ŠIBENSKA MOLITVA ili POHVALA GOSPI - oko 1347.

POVALJSKA LISTINA - 1250.

BAŠĆANSKA PLOČA - 1100. VINODOLSKI ZAKONIK - 1288.

BAŠĆANSKA PLOČA

GODINA: 1100. PISMO: glagoljica JEZIK: starohrvatski PRONAĐENA: zaseok Jurandvor kraj Baške na otoku Krku u crkvici sv. Lucije

BAŠČANSKA PLOČA

JEZIČNI DOKUMENT - prvi hrvatski cjeloviti tekst POVIJESNI DOKUMENT – spominje se ime kralja Zvonimira PRAVNI DOKUMENT – darovnica

SADRŽAJ: kralj Zvonimir daruje zemljište crkvici sv. Lucije i navode se svjedoci toga darivanja.

BAŠĆANSKA PLOČA

IZGLED

• 13 redaka
• 100 riječi
• izgrađena od kamena vapnenca
• ukrašena ornamentikom

BAŠĆANSKA PLOČA

BAŠĆANSKA PLOČA

Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u  svoj dane, svetoj Luciji. I svjedoče mi  Desimir, župan u Krbavi, Martin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na otoku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi,  moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih devetero braće u dane knez Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mikule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.

TEKST

BAŠĆANSKA PLOČA

VINODOLSKI ZAKONIK

najstariji glagoljski, rukom pisani, zakonski spomenik 1288. godina starohrvatski jezik, glagoljica

VINODOLSKI ZAKONIK

POVALJSKA LISTINA

najstariji rukopisni spomenik pisan hrvatskom ćirilicom ili bosančicom 1250. godina

ŠIBENSKA MOLITVA

ili POHVALA GOSPI oko 1347. tekst pisan latinicom i hrvatskim jezikom

ŠIBENSKA MOLITVA

PRVOTISAK - INKUNABULE

knjige tiskane tijekom 15. stoljeća (do 16. stoljeća) prva hrvatska tiskana knjiga MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA – 1483.

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

16., 17., 18. i 19. stoljeće

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

16. stoljeće

PRVI HRVATSKI RJEČNIK – 1595.

Faust Vrančić Rječnik pet najodličnijih europskih jezika - prvi hrvatski samostalni tiskani rječnik

latinski, talijanski, njemački, dalmatinski i ugarski

Najistaknutije mjesto u hrvatskoj književnosti 16. st. pripada Splićaninu Marku Maruliću. Među njegovim djelima ističe se spjev JUDITA  iz 1501. godine, napisan hrvatskim jezikom. Zato ga nazivamo ocem hrvatske književnosti. ostali književnici – 16. st. - Marin Držić, Petar Hektorović, Petar Zoranić (prvi hrvatski roman Planine)

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

17. stoljeće

PRVA HRVATSKA GRAMATIKA – 1604.

Bartol Kašić Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige - prva cjelovita gramatika hrvatskoga jezika pisana latinskim jezikom

OZALJSKI KNJIŽEVNOJEZIČNI KRUG

PREDSTAVNICI - Petar Zrinski, Katarina Zrinska, Fran Krsto Frankopan i Pavao Ritter Vitezović

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

19. stoljeće

• hrvatski književnici i znanstvenici nastoje odrediti književni jezik koji će biti zajednički svim Hrvatima – uvjeti za taj jezik stvoreni su u četvrtom desetljeću 19. stoljeća
• ŠTOKAVŠTINA se odabire za osnovicu zajedničkog jezika zbog bogate štokavske književne baštine

ilirski pokret - HRVATSKI narodni PREPOROD

1830. NAJAVA REFORME PRAVOPISA Ljudevit Gaj KRATKA OSNOVA HORVATSKO-SLAVENSKOGA PRAVOPISANJA - nudi rješenje slovopisnih problema hrvatskoga jezika

1835. Ljudevit Gaj pokreće NOVINE HORVATSKE, SLAVONSKE I DALMATINSKE i književni prilog DANICA HORVATSKA, SLAVONSKA I DALMATINSKA - kajkavsko narječje i stari pravopis

1836. mijenja se naziv u NOVINE ILIRSKE i književni prilog DANICA ILIRSKA - štokavsko narječje i novi pravopis

Ivan Kukuljević Sakcinski

1843. Prvi govor u Hrvatskome saboru na hrvatskom jeziku

1847. Hrvatski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom.

dotada u službenoj uporabi latinski i njemački jezik

KNJIŽEVNICI (ILIRCI) Dimitrije Demeter Ivan Mažuranić Ivan Kukuljević Janko Drašković Antun Mihanović

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

20. stoljeće

- nakon II. svjetskog rata jačaju pritisci s težnjom da se hrvatski jezik što više posrbljuje

• vrhunac takva nastojanja bio je

1954. NOVOSADSKI DOGOVOR na kojem je zaključeno da je "narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik", da se u nazivu jezika u službenoj upotrebi moraju isticati oba njegova dijela (hrvatski i srpski) te da treba izgraditi zajednički pravopis

1967. DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOGA JEZIKA

• zahtijeva se poštivanje ustavnoga propisa o jednakosti i ravnopravnosti četiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga

• zahtijeva se dosljedna primjena hrvatskoga književnog jezika u školama, novinarstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu
• Deklaracija je politički osuđena, ali je odbačen NOVOSADSKI DOGOVOR i zajednički pravopis

• zaključeno je da hrvatskom jeziku odgovara jednoznačni naziv – HRVATSKI, bez obzira na sličnost sa srpskim jezikom
• 1971. zabranjen pravopis Babić-Finka-Moguš

• 1972. tiskan u Londonu pa mu otuda naziv Londonac

PRAVOPIS iz 2013.

GRAMATIKA

RJEČNIK HRVATSKOGA JEZIKA

JEZIČNI SAVJETI

Ponovi uz igre!