INTEGRACIJA MEDIJA U RAZREDNOJ NASTAVI

Integracija medija u razreDnoj nastavi

Županijsko stručno vijeće 16.3.2021. mr.sc. Lidija Pecko, savjetnica

START

KOLIKO SATI TIJEKOM DANA KORISTIMO MEDIJE?

4 sati?

5 sati?

6 sati?I

MEDIJI

sredstvo za prijenos poruka, vijesti, obavijesti i sl., obično širokomu krugu ljudi. www.medijskapismenost.hr

MEDIJI

- Pod pojmom mediji možemo naći veliki broj definicija, ali sve one imaju zajedničko to da su medijI sredstvo koje prenosi informacije, odnosno posreduju komunikaciju. - Riječ „medij“ latinskog je podrijetla (lat. medius – srednji, u sredini), a u pedagogijsku je terminologiju dospio iz engleske literature (engl. medium – sredina, srednji, sredstvo, element, medij). (Bognar i Matijević, 2005) - Ostvaruju se kroz sadržaje te kroz učenje i poučavanje.

sveprisutnost medija

MASOVNI MEDIJI

(engl. mass media) sredstva masovne komunikacije. - Zajedničko im je što su poruke potencijalno dostupne svima i što teku uglavnom jednosmjerno od medija prema korisnicima, što im je publika heterogena, anonimna i prostorno raspršena.

MASOVNI MEDIJI

Zakon o medijima (2013.) u masovne medije svrstava isključivo medije koji informiraju: - “novine i drugi tisak, radijski i TV programi, sadržaji novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike” - precizirajući nadalje da “mediji nisu knjige, udžbenici, katalozi i drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji itd.”. Mnogi teoretičari medija u masovne svrstavaju ipak i knjige, film, nosače zvuka i sl., budući da mogu bitno utjecati na kulturu, vjerovanja i ponašanje pojedinaca te društvo u cjelini.

MEDIJSKA PISMENOST

- Zbog sveprisutnosti medija, medijska pismenost smatra se jednom od ključnih kompetencija 21. stoljeća. - Prema široko prihvaćenoj definiciji, uključuje sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih poruka u različitim oblicima.

MEDIJSKA PISMENOST

- Kad je riječ o djeci, važan je izbor primjerenih medijskih sadržaja i zaštita djece od neželjenih medijskih poruka, no i više od toga, medijska pismenost zapravo osposobljava djecu, kao i odrasle, za kritičko promišljanje i postavljanje pravih pitanja o onome što gledaju, čitaju ili slušaju i daje im sposobnost samostalnog razmišljanja.

MEDIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA PISMENOST

KAVA?

npr... želimo poslati prijatelju ili prijateljici poruku kako ga/ju želimo pozvati na kavu i napišemo kava? Upravo smo kodirali poruku koja stiže do prijatelja i on ju mora dekodirati...

MEDIJSKA PISMENOST

Komunikacija nije jednosmjerna, bitno je tko šalje, kome šalje i kako je prima primatelj ali i interpretira.

MEDIJI U NASTAVI

- U skladu s vremenom, svaka škola učenike treba prilagoditi današnjem načinu života, omogućiti učenje uvođenjem digitalnih medija u učionice te razvijati multimedijsku nastavu kao zanimljiviji i kvalitetniji način poučavanja. - Dokazano je kako učenici brže usvajaju sadržaj aktivnim sudjelovanjem nego upijanjem informacija reproduciranih od strane učitelja. - Zato se u škole uvode razni mediji koji će aktivirati učeničku znatiželju, poticati ih na istraživanje te na samostalno rješavanje problema.

Klasifikacija medija u odgoju i obrazovanju

• Vizualni mediji

• Tekstualni mediji

Auditivni mediji

Audiovizualni mediji

Digitalni nastavni mediji - HIPERMEDIJI

- Hipermedij je zajednički naziv za interaktivne programe u kojima su pohranjene informacije u više različitih medija. (Matijević i Topolovčan, 2017) - Takve informacije mogu se kombinirano upotrebljavati. - Korisnik je u mogućnosti putem hipermedija pretraživati informacije na interaktivan način. - Ono se odvija klikom na link, odnosno poveznicu čime korisnika dovodi do hiperteksta.

Multimedijalnost u nastavi

Matijević i Topolovčan (2017) navode da digitalni mediji u nastavi omogućuju: 1. individualizaciju rada 2. situacijsko učenje 3. učenje istraživanjem 4. učenje rješavanjem problema 5. suradničko učenje i učenje igrom 7. projektno učenje i učenje usmjereno prema djelovanju.

Pozitivni učinci multimedije

Matasić i Dumić (2012) u svojem radu navode nekoliko pozitivnih učinaka pri korištenju multimedije u nastavi - privlačenje pozornosti učenika - veća razina interesa, motivacije i zadovoljstva učenika - potpunije razumijevanje sadržaja i djelotvornije stjecanje novih pojmova - bolje pamćenje sadržaja te mogućnost primjene znanja u novim situacijama.

Negativni učinci medija u odgoju i obrazovanju

Mediji kao manipulatori

U načelu mladi vjeruju medijima koji se obraćaju direktno njima, dok ostale medije u potpunosti odbijaju. Ubacivanje manipulativnih i zabavnih sadržaja u medije ima dva učinka: - jedan je taj što se time pridobiva mlađa publika, dok se s druge strane i odrasli opuštaju te sve manje prate kritičnije tekstove.

Negativni učinci medija u odgoju i obrazovanju

Mediji kao manipulatori

Mediji ubacuju „otkačene“ i spontane sadržaje, a ono što je normalno percipira se kao neprihvatljivo jer je prosječno (Miliša, Tolić i Vertovšek, 2010)

Negativni učinci medija u odgoju i obrazovanju

Mediji kao manipulatori

Mediji često ne vide poticajno pedagoško stajalište o mladima kada talentirani glazbenici, kreativni informatičari, djevojke koje vode radionice nisu zanimljivi. Tek kada se vežu uz poneki skandal, tada i „normalni“ mladi dobivaju prigodu za svojih 5 minuta slave (Miliša, Tolić i Vertovšek, 2009).

Negativni učinci medija u odgoju i obrazovanju

Mediji kao manipulatori

Djeca su lakovjerna i nemaju iskustva te su vrlo laki plijen digitalnim manipulatorima. Oni lako uvjere djecu da igračke hodaju, trče, lete. Kako ne razlikuju stvarnost od vizualnih učinaka i trikova, djeca su često razočarana kada igračke nisu onakve kakve ih mediji, u ovom slučaju reklame, predstave. U tom slučaju se javljaju frustracije. Moć slike i zvuka, zasjenjuje moć razuma (Miliša, Tolić i Vertovšek, 2009).

Negativni učinci medija u odgoju i obrazovanju

Ovisnost o Internetu

„Ovisnost o Internetu je poremećaj u kojemu korisnici gube osjećaj za vrijeme i zanemaruju svoje osnovne potrebe“ (Miliša, Tolić i Vertovšek, 2010

Negativni učinci medija u odgoju i obrazovanju

Nasilje u medijima

Kad su u pitanju mediji ni jedno dijete nije u potpunosti sigurno od rizika. Priča djevojčice s Madagaskara, koja je u očaju da skupi 300 američkih dolara i potkupi profesora za prolaznu ocjenu, preko interneta upala u ruke otmičara koji ju je držao zarobljenu 2 mjeseca, zasigurno je noćna mora svim roditeljima o tome što bi se moglo dogoditi njihovoj djeci dok imaju pristup Internetu.

KAKO INTEGRIRATI MEDIJSKU PISMENOST U NASTAVU

- Nove generacije učenika potiču nas da mijenjamo svoj način rada. Budući da su današnja djeca od rođenja okružena medijima, nastojimo integrirati medije u sve nastavne predmete. - Tako im čak i stvari koje ih inače ne zanimaju, postaju zanimljive.

KAKO INTEGRIRATI MEDIJSKU PISMENOST U NASTAVU

- Također ih potičemo na kritičko razmišljanje pa školsko gradivo, medijske sadržaje, kao i razne situacije koje se događaju u razredu, koristimo za pokretanje rasprave, jer smatramo da je važno da djeca imaju svoj stav i da ga znaju obrazložiti.

KAKO INTEGRIRATI MEDIJSKU PISMENOST U NASTAVU

ISKUSTVA 4.c -snimali videozapis rasta stabljike - od zrna do biljke (mobitelom, tabletom) -snimali videozapise prilikom istraživanja o kruhu, glagoljici, nasilju, božićnim običajima, običajima za Valentinovo - iz razgovora o reklamama prehrane učenici su snimali svoj zdravi doručak

KAKO INTEGRIRATI MEDIJSKU PISMENOST U NASTAVU

- učenici su snimali intervju s drugim učenicima, igranje uloga, dramatizacija lektire - izrađivali lutke, intervju s glavnim likom iz lektire

izrađivali postere za 100. dan Škole, Dane hrvatskog jezika, Sigurnosti na internetu, Valentinovo, Dan ružičastih majica...

• RADIONICA: TV reklame – utjecaj medija na naš život
• Učenici su smišljali reklamu za nove žitarice za doručak te glumili svojim prijateljima.
• Proveli su kratko istraživanje o tome koliko su njihovi prijatelji ovisni o gledanju televizije.
• Učenici su sastavljali ljestvicu najgledanijih emisija učenika svoje skupine te su trebali obrazložiti zašto su se odlučili za njih, što iz njih mogu naučiti i kako se stečenim znanjima mogu koristiti u životu.

• RADIONICA: Zajedničke plesne igre ili TV dijete – koliko nam vremena kradu mediji (mediji i sredstva ovisnosti)

- Učenici su na jedan papir pisali svoj dnevni raspored od buđenja do odlaska u postelju. - Raspravljali o tome koliko zapravo slobodnoga vremena imaju i kako ga provode. - Koliko vremena potroše na gledanje televizije? Zašto u to vrijeme ne odu van? Je li bolje igrati računalne igrice nego nogomet na igralištu ili neku društvenu igru? Uspoređujemo bavljenje sportom s gledanjem sporta na televiziji....

• RADIONICA: Što ću biti kad postanem slavna/slavan? (Mediji i sredstva ovisnosti)

- Učenici rade u skupinama: Prva skupina predstavlja animirane likove, druga sportaše, a treća glumce i pjevače. Zadatak je skupina izraditi plakat na kojemu će s pomoću donesenoga materijala prikazati svoje idole, napisati sve što su o njima doznali, njihovu životu, po čemu su slavni i poznati i zašto ih oni vole. Po završetku rada učenici prezentiraju svoje plakate i predstavljaju idole. Zadajem učenicima da zamisle sebe kao slavne glumce, sportaše, pjevače. Trebaju napisati sastavak kako bi njihov život u slavi izgledao.

https://www.medijskapismenost.hr/ RADIONICE Otisak i sjena vašeg digitalnog traga Prepoznaj dezinformacije i lažne vijesti Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu Prikiriveno oglašavanje Pozitivni i negativni medijski sadržaj Čovječe ispravi se - računalna igra

ISTRAŽIVANJE - UTJECAJ MEDIJA NA UČENIKE 4. RAZREDA OŠ

LITERATURA

Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjigaFlego, M. (2011). Zaštita prava djece u medijima: iz prakse ureda pravobraniteljice za djecu. U: Ciboci, L., Kanižaj, I., Labaš, D. (ur.) Djeca medija – od marginalizacije do senzacije (str.65-82). Zagreb: Matica hrvatska. Matijević, M., Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

+ info

THANKS!