Borbe za prijestolje

BORBE ZA PRIJESTOLJE

SADRŽAJ

KRAJ VLADAVINE LUDOVIKA I.

ŽIGMUND LUKSEMBURŠKI

LADISLAV NAPULJSKI

MATIJA KORVIN

LENTA VREMENA

VIDEOZAPISI

IZLAZNA KARTICA

KRAJ VLADAVINE LUDOVIKA I.

LUDOVIK I. umro je 1382. godine. Nije imao sina pa je odlučio da ga naslijedi kći MARIJA. Kako je Marija tada imala samo 12 godina, umjesto nje vladala je njena majka ELIZABETA. Većina hrvatskog i ugarskog plemstva nije prihvaćala vlast kraljica.

ELizabeta i Marija na grobu kralja Ludovika I.

Nezadovoljni plemići stoga su za kralja odabrali drugog člana obitelji Anžuvinac - KARLA DRAČKOG. Doveli su ga iz talijanskog Napulja i u Budimu okrunili za hrvatsko-ugarskog kralja. Marija se morala odreći krune.

Karlo Drački

Da bi osigurala vlast svojoj kćeri, kraljica Elizabeta dala je otrovati novoizabranog kralja Karla Dračkog. Tada je dio plemića stao na stranu kraljica i priznao Žigmunda Luksemburškog, Marijinog zaručnika, za ugarsko-hrvatskog kralja.

Žigmund Luksemburški

Izborom Žigmunda za kralja nisu prestale borbe za vlast. Hrvatsko plemstvo bilo je protiv Žigmunda i za novoga kralja odabralo je sina Karla Dračkog - LADISLAVA NAPULJSKOG.

Žigmund Luksemburški

Želeći steći naklonost plemića, Žigmund je bio uvjeren da će postati novi kralj ako pobijedi Osmanlije koji su napadali i Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. Zato je skupio vojsku i krenuo u pohod protiv neprijatelja. Međutim, kod bugarskog mjesta Nikopolja doživio je poraz i godinu dana nije se znalo je li živ.

Bitka kod Nikopolja

Ipak, nakon godinu dana Žigmund se vratio. Tada su plemići za jedinog kralja već odabrali LADISLAVA NAPULJSKOG. Ljutit takvim raspletom događaja, Žigmund je pozvao hrvatske plemiće u Križevce na sastanak i obećao im da im se neće ništa dogoditi. No, vojsci je naredio da ubiju hrvatskog bana i plemiće.

"Krvavi sabor križevački"

Ladislav Napuljski bojao se izravno sukobiti sa Žigmundom. Zato je svojim pomoćnikom imenovao bosanskog plemića Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Žigmund je započeo rat protiv velikaša.

Ladislav Napuljski

Uvidjevši da će izgubiti kraljevstvo,Ladislav je odlučio izvući što više koristi. Zato je 1409. prodao Dalmaciju Mlečanima za 100 000 dukata i pobjegao u Italiju. Od tada je Dalmacija ponovno bila u rukama mletačkog dužda.

MATIJA KORVIN

OBILJEŽJA VLASTI

DOLAZAK NA VLAST

ODNOS PREMA STANOVNIŠTVU

OBRANA

Nakon Žigmunda državom je vladalo nekoliko kraljeva koji nisu uspjeli riješiti važna pitanja. Tada je na vlast došao plemić MATIJA KORVIN. Njegova obitelj u grbu je imala gavrana (mađ. gavran=korvin). Plemići su odmah nastojali ograničiti njegovu vlast.

Odmah po dolasku na vlast, Matija Korvin je uveo poreznu reformu prema kojoj su porez morali plaćati svi. Također, uveo je stalnu vojsku i pripremio se za mogući napad Osmanlija.

Kako su Osmanlije osvojili Bosnu, bilo je potrebno organizirati obranu. Stoga je Matija Korvin osvojio sjevernu Bosnu i u gradovima JAJCE i SREBRENIK osnovao JAJAČKU I SREBRENIČKU BANOVINU. Za obranu od Mlečana organizirao je SENJSKU KAPETANIJU.

Matija Korvin brinuo je o razvoju znanosti pa je na svom dvoru u Budimu okupljao znanstvenike i književnike onoga doba. Također, njegova knjižnica bila je jedna od najvećih. Stanovništvo ga je opisivalo kao dobrog vladara koji brine o njima. Nakon njegove smrti nastala je uzrečica: "Pokle Matijaš kralj spi, pravice ga više ni."

1396. bitka kod Nikopolja

1409. prodaja Dalmacije

1382. smrt Ludovika I.

1458. dolazak Matije Korvina na vlast

1397. "krvavi sabor križevački"