Park prirode Lastovsko otočje (istraživači rad geografija)

Park prirode Lastovsko otočje

PREZENTACIJU IZRADILA: MIA MARINOVIĆ, 1.A

OPĆI PODACI

• površina parka iznosi 196 km2 (53 km2 kopno, 143 km2 more)
• park prirode pripada općini Lastovo, a Dubrovačko-neretvanskoj županiji
• Datum kojim je Lastovsko otočje proglašenom parkom prirode je 29. rujna 2006. godine.
• Park se sastoji od 5 naselja: Lastovo, Skrivena luka, Zaklopatica, Ubli, Pasadur.

• zahvaljujući svom položaju, Lastovsko otočje se odlikuje blagom mediteranskom klimom, klimom maslina
• jedan je od najsunčanijih otoka na Jadranu što dokazuje prosjek od 2700 sunčanih sati godišnje
• prosječna temperatura zraka u siječnju iznosi 8,3 º C, a u kolovozu 24,9 º C
• najučestalija vrsta oborine je kiša, javlja se manja količina krupe, dok je snijeg prava rijetkost
• važan čimbenik za vegetaciju je vlaga, koja u sušnom razdoblju nadoknađuje kišu
• srednja godišnja vlažnost zraka iznosi 68%

KLIMA

POSEBNOSTI LASTOVSKOG OTOČJA

• Lastovsko otočje je zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja Hrvatski sabor 29. rujna 2006. godine proglasio Parkom prirode, što ga čini jedanaestim i najmlađim Parkom prirode u Hrvatskoj
• Park prirode Lastovsko otočje obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine

GEOLOŠKA OBILJEŽJA

• Lastovo s pripadajućim otočjem izgrađeno je od jurskih i krednih naslaga koje tvore pretežno dolomiti, dolomitizirani vapnenac, te čisti vapnenac
• Najviši vrh otoka Lastova - Hum (417 m)
• Krška građa Lastova pogodovala je i postanku špilja - najpoznatija je Rača špilja u jugoistočnom dijelu otoka (zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište od 1965. godine), te Medjedina

FLORA NA KOPNU

• Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju
• od 810 do sada zabilježenih vrsta može susresti sve od ugroženih vrsta, drugdje iščeznulih vrsta, endema i stenoendema
• Osim bjeličaste gromotulje, ističe se osobita rijetkost hrvatske flore, trava trsovez koja se može naći samo na Lastovu te stenoendem i zakonom strogo zaštićena vrsta dalmatinski kozlinac
• oko 70% površine otočja prekriveno je šumom, što čini Lastovo pored Mljeta najšumovitijim hrvatskim otokom, a prekriven je pretežno makijom

Morska fauna

• do sad je zabilježeno 175 vrsta kralježnjaka od čega je njih 71 ugroženo na nacionalnoj te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini
• Lastovske špilje dom su šišmišima koji u njima nalaze skloništa ili mjesta za razmnožavanje
• na otočnim skupinama Lastovnjaci i Vrhovnjaci gnijezdi se oko 70 % hrvatske populacije sredozemnog galeba (Larus audouinii) koji je ugrožen na globalnoj razini

Morska flora

• o bogatstvu podmorja otočja govori broj od 248 vrsta morske flore, a taj je broj na ovom malom području jednak onom sa širokog prostora srednjeg i južnog Jadrana
• na ovom području dolazi do sezonskog dotoka hranjivih tvari iz dubokog Jadrana i ta pojava omogućuje bujanje morskog života
• kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok su plitka uzobalna dna prekrivena ugroženim i zaštićenim livadama morske cvjetnice posidonije