NEKNJIŽEVNI TEKSTOVI

NEKNJIŽEVNI TEKSTOVI

Monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova

Marija Smolčić, prof.

Dobar dan! Pozdravljam sve okupljene na početku nove cjeline u kojoj ćemo se usredotočiti na opisivanje i pripovijedanje.

Lorem ipsum dolor sit amet

MONOLOG

Monolog je govor jedne osobe u kojem ona iznosi vlastite misli naglas, obraćajući se izravno slušateljima ili gledateljima. .

Monolozi u književnim djelima upoznaju čitatelja s mislima, osjećajima i stavovima nekog lika koji su nužni za razumijevanje njegovih postupaka. .

+info

Prema vrsti (tipu) teksta razlikujemo

d) RASPRAVLJAČKE TEKSTOVE (argumentaciju) > rasprava, diskusija, debata, polemika, kritika, književna interpretacija, problemski članak, komentar, razmatranje, predavanje, recenzija, raspravljački esej

a) OPISIVANJE (deskripciju) > opis

c) TEKSTOVE TUMAČENJA (ekspoziciju) > predavanje, referat, konferansa, govor

b) PRIPOVJEDAČKE TEKSTOVE (naraciju) > pričanje > prepričavanje (doslovno, informativno, kreativno) > izvješćivanje

e) UPUĆIVAČKE TEKSTOVE (instrukciju) > obavijest, čestitka, zamolba

GOVOR O KLIMATSKIM PROMJENAMA

Pogledajte govor djevojke Grete Thunberg o klimi, uočavajući pritom na koji je način naglašavala poruke koje je željela prenijeti.

+info

Pismo indijanskoga poglavice Seattlea

Pročitajte dio pisma (govora) indijanskoga poglavice Seattlea iz 1854. godine, upućenog američkom predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.

+info

DIJALOG

Dijalog je razgovor između dvoje ili više ljudi. Dijalozi u književnim djelima služe razmjeni informacija između dvaju ili više likova. Pročitajte sljedeći dijalog koji je preuzet iz Šenoine pripovijetke Prijan Lovro.

+info

Uloga neverbalne komunikacije

Pošiljatelj se koristi i neverbalnim elementima sporazumijevanja da bismo lakše razumjeli poruku koju nam šalje. To su mimika i geste.

GESTE > pokreti glave, ruku ili cijeloga tijela kojima želimo prenijeti neku poruku ili koji prate govor

MIMIKA > pokretanje očiju i mišića lica kojima izražavamo svoje misli i osjećaje.

Intervju kao dijaloška vrsta

Intervju je poseban način vođenja razgovora (komunikacije) kojem je svrha prikupljanje informacija. Uključuju pripremu i postavljanje pitanja, slušanje i bilježenje odgovora i zapaženih reakcija sugovornika.

PITANJA

ZATVORENA pitanja koriste se za potvrđivanje činjenica. Pitanja su specifična i traže bilo konkretan odgovor bilo odgovor da ili ne (Jeste li zadovoljni rezultatom?).

OTVORENA pitanja ne podrazumijevaju specifičan odgovor, već otvaraju diskusiju i ohrabruju sugovornika da govori (Kako ste?).

NAVODEĆA ili SUGESTIVNA pitanja navode na odgovor koji ispitivač želi čuti (Bili ste ljuti, zar ne?).

MONOLOŠKE I DIJALOŠKE VRSTE PISANIH TEKSTOVA

est. 2019

VRSTE TEKSTOVA

Tekstove možemo podijeliti s obzirom na različite kriterije. S obzirom na njihove stilske osobine, tekstove dijelimo na književne i neknjiževne.

PODJELA TEKSTOVA

NEKNJIŽEVNI

KNJIŽEVNI

> književnoumjetnički

> razgovorni> novinarski > publicistički > administrativni > znanstveni

+info

+info

NEKNJIŽEVNI TEKSTOVI

Podjela s obzirom na organizaciju teksta, odnosno prema obliku

Podjela prema svrsi i stilskim obilježjima teksta

neprekinuti – rečenice su uklopljene u ulomke, a ulomci u poglavlja, poglavlja u knjige isprekidani – podatci prikazani u obliku grafikona, tablica, obrazaca, zemljovida, umnih mapa, poziva, oglasa i sl. mješoviti – kombinacija neprekinutih i isprekidanih tekstova – u tekstu organiziranom u ulomke, poglavlja i knjige umeću se prikazi u obliku grafikona, tablica, obrazaca, zemljovida, umnih mapa, poziva,

opisni (deskriptivni) pripovjedni (narativni) izlagački (ekspozitorni) raspravljački (argumentativni) upućivački (instruktivni).

Izvješće o putovanju učenika u Belgiju u okviru izvannastavne aktivnosti "Međukulturalnost"

Primjer izvješća „Dana 11. siječnja 2020. skupina učenika otputovala je u pratnji svojih nastavnika u Belgiju u okviru izvannastavne aktivnosti Međukulturnost. Riječ je o međunarodnome programu koji se realizira u sklopu višegodišnje suradnje naše škole i fakulteta Artesis University College iz Antwerpena. Učenici i njihovi nastavnici boravili su u Belgiji od 11. do 15. siječnja. 2020. te su sudjelovali u mnogim aktivnostima vezanima uz belgijski obrazovni sustav. Učenici i njihovi nastavnici posjetili su Osnovnu školu Musica u kojoj su bili na nastavi u 5. razredu. Navedena škola divan je primjer funkcioniranja multikulturnosti u obrazovnom procesu. Nastava se temelji na kreativnosti i osobnome pristupu.“ S obzirom na broj osoba koje sudjeluju u nastanku teksta, kojoj vrsti pripada izvješće?

+info

Intervju učenice Marte Alerić s književnikom, publicistom i novinarom Mladenom Kušecom s natječaja Lovrakovi dani kulture

Kad razgovarate s djecom, djeca su iskrena, spontana. O čemu vole razgovarali? Što ih najviše muči? Kad razgovaram s djecom, ja imam svoj štos. A to je da najprije ja tebe saslušam. Saslušam o čemu ti želiš razgovarati, a zatim, jer imam iskustva, znam kako razgovor voditi jer su i mene drugi vodili. Djecu dobivam tako da ih puštam da govore ono o čemu oni žele govoriti, a ja onda usput dodam svoja pitanja. Koje su Vaše knjige djeci najzanimljivije? Djeca uvijek traže knjige u kojima se zbiva neka akcija. Veliki je uspjeh imala moja knjiga Donatela, a knjiga Plavi kaputićje sigurno najčitanija moja knjiga koja je imala više od deset izdanja, kao i Tonkica Palonkica Frrr. Uskoro mi izlazi i knjiga Bijela vrana. . . .

+info

Opisivanje

Opisivanje je postupak kojim riječima predočavamo izgled i druga obilježja bića, stvari, prostora i pojava koja doživljavamo osjetilima.

SUBJEKTIVAN I OBJEKTIVAN OPIS

OBJEKTIVAN OPIS

SUBJEKTIVAN OPIS

Temelji se na činjenicama, iznose se precizni i točni podatci koji ne ovise o osobnom doživljaju opisivača, raspored i plan pojedinosti postupan je i cjelovit. Opis je neovisan o raspoloženju i odnosu opisivača prema predmetu opisivanja. U opisu se rabe jednoznačne riječi i precizni izrazi, zato je takav opis pogodan za opise u poslovnim razgovorima i znanstvenim opisima.

Temelji se na osobnome doživljaju onoga koji opisuje, pa se tako opisivač služi slikovitim izrazima i stilskim izražajnim sredstvima. U opisu se rabe višeznačne riječi i prenesena značenja, zato je takav opis pogodan za razgovorne i književne opise.

PLAN OPISA

UVOD

ZAKLJUČAK

RAZRADA

povezivanje rečenica tako da svaki uočeni detalj dobije svoje mjesto i značenje u cjelini opisa; u subjektivnome se opisu najviše služimo imenicama i pridjevima kako bismo dali slikovit opis

izdvajamo osnovnu misao ili naš odnos prema onom što opisujemo

obrazloženje izbora, dojam, osnovne činjenice o onome što opisujemo

PRIPOVIJEDANJE (naracija)

Pripovijedanje (naracija) usmeno je ili pisano iznošenje događaja koje smo doživjeli, kao i onih o kojima smo doznali od drugih ljudi. U pripovjednom tekstu najčešće sudjeluju osobe i likovi. Pripovijedanje je nešto složenija tekstovna razina u odnosu na opisivanje. Pripovijedati se može subjektivno (npr. priča, pripovijetka) i objektivno (npr. vijest, izvješće).

OBLICI PRIPOVIJEDANJA

IZVJEŠĆIVANJE

PRIČANJE

PREPRIČAVANJE

kreativni čin stvaranja nove priča na osnovi poticajnoga događaja/doživljaja (stvarnoga ili izmišljenoga, vlastitoga ili tuđega)

pripovijedanje o događajima, pojavama ili predmetima koje određuje točnost, jasnoća, kratkoća, objektivnost i prikladnost teksta osobama kojima se namjenjuje

ponavljanje pročitane priče ili priče koju smo čuli

informativno, doslovno i stvaralačko

stvaranje priče, putopisa...

vijest, sažetak, izvješće, životopis...

PROCJENA ZNANJA

65%

Na sljedećoj poveznici procijenite svoje znanje! https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/510843b0-c33d-4ef2-b3f3-d8d8ae9ab82d/html/597_knowledge_assessment.html

THANKS!

Lorem ipsum dolor