Druga moderna u hrvatskoj književnosti
„Olovno”razdoblje u povijesti hrvatske književnosti 1952. – 1969.
Povijesni kontekst
- Hrvatska je nakon Drugog svjetskog rata u okvirima Jugoslavije
- umjetnost je u službi političkoga režima (socrealizam kao „propisani” stil)
- idealizirano se prikazuje socijalistička zbilja, književnost je „partijna”, „odgojna”
- svatko tko misli i govori drukčije od političke zacrtanosti biva progonjen
- mnogi su doživjeli političku osudu: Vesna Parun, Tin Ujević, Vladan Desnica, Petar Šegedin
- nakon Rezolucije Informbiroa 1948. Jugoslavija prekida s SSSR-om i njezinim modelom socijalizma što je bio preduvjet za oslobađanje književnosti od političkog utilitarizma (utilitarna književnost: književnost kojoj je nametnuta uloga bavljenja socijalnim problemima i promicanje neke političke dogme)
Miroslav Krleža: Iz Govora na kongresu književnika u Ljubljani 1952.
Otkad nas ima borili smo se za slobodu umjetničkoga stvaranja, za simultanost stilova, za načelo slobodnog izricanja mišljenja, po crti svog neovisnog moralnog i političkog uvjerenja.
Dva vodeća časopisa u razdoblju druge moderne u hrvatskoj književnosti
Slika preuzeta s: https://bit.ly/39IZZfh
Slika preuzeta s: https://bit.ly/3lKYcc0
- časopis Krugovi počinje izlaziti 1952. godine
- poetika krugovaša može se svesti na misao urednika Krugova Vlatka Pavletića „Neka bude živost!”
- zahtijevaju stvaranje u skladu s individualnošću i stvaralačkim poticajem samoga umjetnika
- žele osloboditi književnost od utjecaja politike, službovanja režimu
- književnost se otvara vanjskim, europskim krugovima
- najznačajniji predstavnici: Slavko Mihalić, Ivan Slamnig, Jure Kaštelan, Vesna Parun (pjesnici)
- Vladan Desnica, Ranko Marinković, Petar Šegedin, Slobodan Novak (prozaisti)
- krugovaši potiču toleranciju, različitost i individualnost u kreiranju umjetničkoga izraza
„Neka bude živost!”
Klikni na misao i saznaj više o poetici krugovaša.
Razlog
- časopis Razlog pokrenut je 1961
- okupio je generaciju pisaca rođenih između 1934. i 1941.
- razlogovsko se pjesništvo naziva i filozofskim pjesništvom jer se filozofska misao nastoji izraziti književnim izrazom
- promiču pjesništvo, književnu kritiku i esejistiku
- najznačajniji predstavnici: Vlado Gotovac, Dubravko Horvatić, Ante Stamać, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić, Danijel Dragojević…
Klikni na naslov i saznaj više o razlogovcima i njihovim tematskim preokupacijama.
Literatura:
Gazzari, M., Gazzari, Ž. 2009. matura + (dodatni obrazovni materijali za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne škole), Školska knjiga. Zagreb.
Druga moderna u hrvatskoj književnosti
Školska knjiga
Created on December 6, 2020
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Randomizer
View
Timer
View
Find the pair
View
Hangman Game
View
Dice
View
Scratch and Win Game
View
Create a Word Search
Explore all templates
Transcript
Druga moderna u hrvatskoj književnosti
„Olovno”razdoblje u povijesti hrvatske književnosti 1952. – 1969.
Povijesni kontekst
Miroslav Krleža: Iz Govora na kongresu književnika u Ljubljani 1952.
Otkad nas ima borili smo se za slobodu umjetničkoga stvaranja, za simultanost stilova, za načelo slobodnog izricanja mišljenja, po crti svog neovisnog moralnog i političkog uvjerenja.
Dva vodeća časopisa u razdoblju druge moderne u hrvatskoj književnosti
Slika preuzeta s: https://bit.ly/39IZZfh
Slika preuzeta s: https://bit.ly/3lKYcc0
„Neka bude živost!”
Klikni na misao i saznaj više o poetici krugovaša.
Razlog
Klikni na naslov i saznaj više o razlogovcima i njihovim tematskim preokupacijama.
Literatura:
Gazzari, M., Gazzari, Ž. 2009. matura + (dodatni obrazovni materijali za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne škole), Školska knjiga. Zagreb.