SPEKTAR BOJA

SPEKTAR BOJA

Što su to boje?

Boja je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.

click na interaktivni element ; poučna animacija preuzeta sa edukativne stranice PhET

Kako vidimo boje?

Što je to spektar?

Raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, npr. energiji, frekvenciji, brzini, masi i dr.

Newtonov pokus s bijelim svijetlom i prizmom

Pokus je to koji je vjerojatno prvi izveo slavni Isaac Newton u 17. stoljeću. Newton je bio uvjeren da se svjetlost sastoji od sitnih čestica koje se gibaju pravocrtno, zagovarao je čestičnu (korpuskularnu) teoriju o prirodi svjetlosti.

DUGINA PRIZMA

Na slici je: a. naslovnica jednog od najboljih rock-albuma svih vremena b. pokus kojim pokazujemo kako se bijela svjetlost razlaže na komponente.

oba su odgovora točna

O bijeloj svjetlosti...

Svjetlost koja dolazi sa Sunca nazivamo bijela svjetlost, a ona je sastavljena od ljubičaste, modre, plave, zelene, žute, narančaste i crvene svjetlosti. Svakoj svjetlosnoj boji odgovara njezina valna duljina.

Kako nastaje duga?

Prolaskom bijele svjetlosti kroz kapljicu kiše ili staklenu prizmu, svjetlost se lomi i različite boje kroz staklo putuju različitim brzinama. Zbog toga su im kutovi loma različiti i bijela svjetlost se razlaže na svoje boje koje nazivamo duginim. Ta se pojava zove disperzija svjetlosti. Crvena boja se najmanje otkloni, a ljubičasta najviše.

Zašto je nebo plave boje?

valne duljine

Svjetlost sunca prolazi kroz atomsferu u obliku čestica plave boje. Dok se predvečer i ujutro raspršuje u narančastoj.

Razlaganje svjetlosti na boje

VRSTE SPEKTRA:

*Elektromagnetski spektar* prikaz je jakosti elektromagnetskoga zračenja kao funkcije njegove frekvencije, odnosno valne duljine. Obuhvaća sve vrste elektromagnetskih valova, od niskofrekventnih radiovalova (valne duljine od nekoliko kilometara) preko mikrovalova (30 cm do 1 mm) i područja optičkih spektara (infracrvenoga zračenja, vidljive svjetlosti, ultraljubičastoga zračenja; 1 mm do 1 nm) do visokofrekvencijskoga rendgenskog zračenja (valne duljine do približno 1 pm) i gama-zračenja. Promjene u energijskim razinama elektrona odražavaju se uglavnom na ultraljubičastim i vidljivim spektrima, a od vibracijske i rotacijske energije molekula potječu infracrveni spektri.

Druge vrste spektara se od elektromagnetskih spektara razlikuju po načelima energijskih promjena u ispitivanim tvarima ili načinu detekcije npr. spektar energijske razdiobe elektrona ili maseni spektar iona prema omjeru njihove mase i naboja, a također i magnetski spektar koji nastaje kada katodne zrake nakon prolaska kroz magnetsko polje padnu na odgovarajući zaslon, akustički spektar kao prikaz jest amplituda (ili faza) pojedinih komponenata složenoga zvuka kao funkcije frekvencije i dr.

O čemu ovise boje vatrometa?

POKUSI:

najveći vatromet u Dubaiu

Zašto je zalazak Sunca crven?

Zalazak sunca, toplih i sjajnih boja, spada u najljepše prizore što ih možemo zamisliti. Možemo uočiti kako je zalazak sunca crvene boje, iako znamo da Sunce nije postalo crveno, niti se je u bilo kojem pogledu promijenilo. Sunce nam samo izgleda crveno u to doba dana. Zapravo, tog istog trenutka, tisućama kilometara daleko na zapadu, ljudi promatraju to isto Sunce i njima uopće ne izgleda crveno.

Izradila: Terezija Tomić, 1.a

92

39

90

19

Th

232,0381

14,00674

39,0983

88,90585

15,9094

238,0288

HVALA NA PAŽNJI!

IZVORI:

• https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/e78bfca5-654d-4dcc-b431-7b505feb6fa4/kemija-1/m02/j03/index.html
• https://phet.colorado.edu/bs/
• https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/iz-skolskog-svijeta/o-cemu-ovisi-boja-vatrometa/
• i ostale web stranice