UČIMO
Glasovne promjene
promjene glasovnoga sastava riječi zbog
različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj
okolini
SADRŽAJ
UMNA MAPA
UMETNUTO L (EPENTEZA)
GLASOVNE PROMJENE
JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI
SIBILARIZACIJA
JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE
PALATALIZACIJA
JOTACIJA
ISPADANJE SUGLASNIKA
VOKALIZACIJA
NEPOSTOJANO A
NEPOSTOJANO E
OSTALE GL. PROMJENE
UVJEŽBAVANJE
GLASOVNE PROMJENE
Zašto dolazi do glasovnih promjena?
Glasovna promjena zamjena je jednoga glasa drugim. Do glasovnih promjena dolazi zbog međusobnog utjecaja glasova različitih izgovornih i zvukovnih obilježja. Jedna glasovna promjena može
biti uzrokom druge glasovne promjene. Neke glasovne promjene provode se i u pismu i u govoru, a neke samo u govoru, npr.
u pismu i govoru: težak – teška, vrabac – vrapca u govoru: odšetati [otšetati], podcijeniti [potcijeniti]
SIBILARIZACIJA
Sibilarizacija je zamjena glasova K, G H ispred i glasovima C, Z, S.
PRIMJERI
Kad se NE PROVODI SIBILARIZACIJA?
PALATALIZACIJA
glasovi k, g, h ispred e/i mijenjaju se u c, z, s;c ispred e mijenja se u č
+ primjeri
JOTACIJA
glas koji nije nepčanik stapa se s glasom j u nepčanik
SAVJET
NEPOSTOJANO A
glas A koji se umeće u osnovu riječi između dvaju završnih suglasnika i javlja se u nekim oblicima
+ primjeri
NEPOSTOJANO E
glas E u kajkavskim riječima koji se umeće u osnovu riječi između dvaju završnih suglasnika i javlja se u nekim oblicima
Ivanec – bez Ivanca Čakovec – u Čakovcu Sremec – nema Sremca
EPENTEZA (umetnuto l)
ako osnova riječi završava na p, b, m, v, ispred glasa j umećemo l – umetnuto (epentetsko l) koje se s glasom j stapa u lj.
PRIMJER
JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI
– kad se šumnici različiti po zvučnosti nađu jedan pored drugoga, jednače se po zvučnosti
Pravilo: s kim si takav si. Prvi se šumnik ponaša kao drugi, izjednačuje se s njime. Ako su u dodiru dva šumnika različita po zvučnosti, oni se izjednačuju radi lakšeg izgovora.
JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE
kad se zatvornici različiti po mjestu tvorbe nađu jedan pored drugoga, jednače se u zatvornike jednake po tvorbenome mjestu S,Z ispred nepčanika > š,ž H ispred ć, č > š N ispred b, p > m
+ izuzetak
REDUKCIJA (ISPADANJE SUGLASNIKA)
ne mogu zajedno biti dva potpuno ista, jednaka suglasnika, zato jedan ispada
VOKALIZACIJA (zamjena l sa o)
to je glasovna promjena u kojoj se glas l zamjenjuje glasom o na kraju sloga ili kraju riječi
OSTALE GLASOVNE PROMJENE
PRIJEVOJ ILI APOFONIJA
PRIJEGLAS
+ SAVJET
UVJEŽBAJ
Odigraj sve kvizove bez pogreške!
Jesi li sve razumio?
Glasovne promjene
Elena Kovačić
Created on December 1, 2020
7. i 8. razred
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
View
Animated Chalkboard Presentation
View
Genial Storytale Presentation
View
Blackboard Presentation
View
Psychedelic Presentation
View
Chalkboard Presentation
View
Witchcraft Presentation
View
Sketchbook Presentation
Explore all templates
Transcript
UČIMO
Glasovne promjene
promjene glasovnoga sastava riječi zbog različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj okolini
SADRŽAJ
UMNA MAPA
UMETNUTO L (EPENTEZA)
GLASOVNE PROMJENE
JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI
SIBILARIZACIJA
JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE
PALATALIZACIJA
JOTACIJA
ISPADANJE SUGLASNIKA
VOKALIZACIJA
NEPOSTOJANO A
NEPOSTOJANO E
OSTALE GL. PROMJENE
UVJEŽBAVANJE
GLASOVNE PROMJENE
Zašto dolazi do glasovnih promjena?
Glasovna promjena zamjena je jednoga glasa drugim. Do glasovnih promjena dolazi zbog međusobnog utjecaja glasova različitih izgovornih i zvukovnih obilježja. Jedna glasovna promjena može biti uzrokom druge glasovne promjene. Neke glasovne promjene provode se i u pismu i u govoru, a neke samo u govoru, npr. u pismu i govoru: težak – teška, vrabac – vrapca u govoru: odšetati [otšetati], podcijeniti [potcijeniti]
SIBILARIZACIJA
Sibilarizacija je zamjena glasova K, G H ispred i glasovima C, Z, S.
PRIMJERI
Kad se NE PROVODI SIBILARIZACIJA?
PALATALIZACIJA
glasovi k, g, h ispred e/i mijenjaju se u c, z, s;c ispred e mijenja se u č
+ primjeri
JOTACIJA
glas koji nije nepčanik stapa se s glasom j u nepčanik
SAVJET
NEPOSTOJANO A
glas A koji se umeće u osnovu riječi između dvaju završnih suglasnika i javlja se u nekim oblicima
+ primjeri
NEPOSTOJANO E
glas E u kajkavskim riječima koji se umeće u osnovu riječi između dvaju završnih suglasnika i javlja se u nekim oblicima
Ivanec – bez Ivanca Čakovec – u Čakovcu Sremec – nema Sremca
EPENTEZA (umetnuto l)
ako osnova riječi završava na p, b, m, v, ispred glasa j umećemo l – umetnuto (epentetsko l) koje se s glasom j stapa u lj.
PRIMJER
JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI
– kad se šumnici različiti po zvučnosti nađu jedan pored drugoga, jednače se po zvučnosti
Pravilo: s kim si takav si. Prvi se šumnik ponaša kao drugi, izjednačuje se s njime. Ako su u dodiru dva šumnika različita po zvučnosti, oni se izjednačuju radi lakšeg izgovora.
JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE
kad se zatvornici različiti po mjestu tvorbe nađu jedan pored drugoga, jednače se u zatvornike jednake po tvorbenome mjestu S,Z ispred nepčanika > š,ž H ispred ć, č > š N ispred b, p > m
+ izuzetak
REDUKCIJA (ISPADANJE SUGLASNIKA)
ne mogu zajedno biti dva potpuno ista, jednaka suglasnika, zato jedan ispada
VOKALIZACIJA (zamjena l sa o)
to je glasovna promjena u kojoj se glas l zamjenjuje glasom o na kraju sloga ili kraju riječi
OSTALE GLASOVNE PROMJENE
PRIJEVOJ ILI APOFONIJA
PRIJEGLAS
+ SAVJET
UVJEŽBAJ
Odigraj sve kvizove bez pogreške!
Jesi li sve razumio?