borba za radnička prava

BORBA ZA RADNIČKA PRAVA

#0120

• tijekom 19. stoljeća osnivaju se radničke organizacije i stvaraju stranke koje se zalažu za poboljšanje položaja radnika•zagovornici kapitalizma su opravdavali razliku u životu između bogataša i radničke populacije i objašnjavali metodama socijalnoga darvinizma prema čemu su se samo najjači probili i imaju uspjeha• Socijalni darvinizam primjena je Darwinove teorije na ljudsko društvo

• radnici početkom 19. stoljeća nisu imali gotovo nikakva prava • radilo se i po 16 sati na dan , 6 dana u tjednu • zaštitne opreme poput rukavica, kaciga, pregača i drugog nije bilo

Dječji rad

• ni djecu rad nije zaobišao • svaki radnih u obitelji je bio iznimno važan za kućni budžet tijekom zamaha razvoja industrije i pada iznosa nadnica • djeca su često radila opasne poslove poput rada u rudnicima, čišćenja dimnjaka ili industrijskih strojeva→ zbog čega teške ozljede nisu bile rijetkost

• Ujedinjeno Kraljevstvo 1833. godine→ prvo ograničenje dječjeg rada- djeca ne smiju raditi više od 12h dnevno • 1833. godine→ zabranjen svaki rad djeci mlađoj od 9 godina

Prosvjed u Chicagu 1. svibnja 1886. godine

• prosvjed u Chicagu 1. svibnja 1886. godine • došlo je do obračuna između radnika i policije • radnici su tražili osmosatno radno vrijeme→ 3 osmice- 8h rada 8h odmora i 8h kulturnoga obrazovanja • od 1889. godine prvi svibanj se slavi kao Međunarodni praznik rada, a diljem svijeta organiziraju se prvomajske povorke

IZVOR 22

Socijalni darvizam

• primjena Darwinove teorije na ljudsko društvo
• vezuje se uz neokonzervativnu ideju slobode tržišne utakmice koja omogućuje preživljvanje najsposobnijih
• prvi uspon doživila je u sociobiologiji

Poboljšavanje strojeva

• 18. stoljeće
• radnici počeli ostajat bez posla
• počeli razbijati strojeve
• Neda Ludda - prvi uništio razboj za proizvodnju čarapa u Velikoj Britaniji
• uništavanje strojeva kažnjavalo se smrću

Narodna povelja

• osnovalo Londonsko radničko društvo 1838. godine, zbog lošg ekonomskog položaja

posljedice

• nastaje čartistički pokret koji je mitinzima
• nastojao je prošoriti ideje Povelje
• pisao je peticije te slao parlamentu
• peticije - ustanak u Newportu 1839. godine
• ugušila ga je policija
• ugasio se poedesetih godina 19. stoljeća zbog povoljnih uvjeta života radnika

zahtjevi

• opće pravo glasa za muškarce s navršenom 21. godinom
• parlament koji se bira svake godine
• tajno glasanje
• ukidanje izbornoga cenzusa za zastupničke kandidate
• plačanje dnevnica članovima parlamenta
• jednake izborne okruge

utopijski socijalizam

• naziv je skupa idejnih i praktičkih socijalnih pokreta koji su se pojavIjivali u Europi i SAD-u tijekom 18. i 19. st.
• ističe se pokušajima da u mikrozajednicama popravi tadašnji kapitalizam
• odbacuju se nasilna i politička borba za promjene
• utopisjki socijalisti mislili su da se društvo može promijeniti uvjeravanjem
• utemeljuju se društva koja se zalažu za kooperaciju

Charles Fourier

Henri Saint-Simon

Robert Owen

Francois Noel Babeuf

Karl Marx

• prvo djelovanje marksista počinje nakon revolucije
• radnici se počeli udruživati i stvarati sindikate koji su se kasnije povezali u međunarodne organizacije
• London 1864. - sastanak 2000 radnika, sindikalista i intelektualaca iz cijele Europe - stvorena Prva internacionala

• cjelokupnu Ljudsku povijest doživijavali su kao povijest klasnih borbi
• očekivali su revolucionarno preuzimanje vlasti od strane proleterijata (radništva) i željeli da do njega dođe što skorije
• objavljivanjem knjige Komunistički manifest - revolucionarni val
• trenutku izbijanja revolucije 1848. knjiga je bila potpuno nepoznata, a šarolikost zahtjeva revolucionara teško se može povezati s revoLucijom kakvu su priželjkivali Marx i Engels

glavni zadatak radnika

• osvajanje političke vlasti
• 1889. - osnovana Druga internacionala - savez radničnih stranaka i radničkih sindikata
• Socijalistička radnička stranka Njemačke - prva radnička stranka u svijetu - 1875. godina
• Socijaldemokratska stranka Hrvastke i slavonije - hrvastka radnička stranka nastala 1894. godine

IZVOR 23

Komunistički manifest, 1848. g

--->izajvljuju otvoreno da se njihovi ciljevi mogu postići samo nasilnim rušenjem čitavoga dosadašnjeg društvenog poretka

• u njoj proleteri nemaju što izgubiti , osim svojih okova - PROLETERI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE!

• historija klasnih borbi
• društvo se dijeli na dva velika neprijateljska tabora
• komunisti preziru prekrivanje svojih pogleda i namjera

Pariška komuna

• poraz francuske vojske u ratu s Pruskom i nedostatak vlasti prouzročio je nastanak prve socijalističke uprave u svijetu
• postojala je 72 dana
• među odlukama Vijeća komune posebno je važna odluka--> izjava francuskom narodu
• komuna je tom izjavom htjela pokazati kako zamišlja politički život i organizaciju francuske države
• država je zamišljena kao ugovorna federacija samoupravnih komuna koje bi imale široku samoupravu, a nadležnost zajedničke državne vlasti bila bi ograničena
• komuna je uništena u krvi od strane francuske vojske

IZVOR 24.

Izjava francuskom narodu, 1871. g.

Samoupravna komuna bit će ograničena samo jednakim samoupravnim pravom ostalih komuna koje pristupe ugovoru, čijom se zajednicom treba osigurati francusko jedinstvo. Neotudiva prava komune: izglasavanje općinskih proračuna prihoda i rashoda - određivanje i razrezivanje poreza upravljanje lokalnim službama organiziranje sudstva, un-utarnje policije 1 nastave uprava općinskim dobrima postavljanje sudaca i općinskih službenika neograničeno jamstvo slobode pojedinca, slobode svijesti i slobode rada.

autor članka: Dora Barušić, 3.e