ISTRAŽIVANJA U BIOLOGIJI
START
-istraživanja se mogu obavljati u prirodi i u laboratoriju - istraživanja mogu biti: ZNANSTVENA –njima se rješava problem koji još nije riješen STRUČNA – njima se proučava već stečeno znanje Proučavanjem i istraživanjem prirode dolazimo do novih spoznaja. Znanstvenim istraživanjima možemo, primjerice, bolje upoznati vlastito tijelo i pronaći uzroke i načine liječenja bolesti, a često spoznaje do kojih smo došli istraživanjima primjenjujemo u životu pa tako znanost pruža temelj tehnologiji za nove izume.
Znanstvena i stručna istraživanja: Karl Landsteiner – otkriće krvnih grupa Analiza krvi za doniranje Fleming – otkriće penicilina Antibiogram Otkriće salmonele ili trihinele Analiza mesa Otkriće fotosinteze Dokaz uvjeta fotosinteze...... Koje od navedenih istraživanja je znanstveno istraživanje, a koje je stručno istraživanje?
Na temelju navedenih primjera znanstvenih i stručnih istraživanja zaključite po čemu se razlikuju te dvije vrste istraživanja. Navedite još neke primjere znanstvenih i stručnih istraživanja. Koja je važnost znanstvenih, a koja stručnih istraživanja?
Etape/postupci pri istraživanju u prirodnim znanostima:
1.
Istraživačko pitanje
Promatranjem prirode uviđamo neke pojave koje u nama bude znatiželju ili nas zbunjuju, te se pojavljuju određena pitanja na koja želimo odgovoriti – istraživačka pitanja. Postavlja se na temelju interesa za neku temu ili problem.
2.
Postavljanje pretpostavke (hipoteze)
Pretpostavka ili hipoteza je mogući odgovor na istraživačko pitanje. Hipotezu postavljamo na temelju prethodnoga znanja koje imamo o problemu koji istražujemo. Hipotezu treba postaviti tako da bude znanstveno utemeljena, precizna, provjerljiva. Hipoteza treba biti postavljena tako da ju je moguće potencijalno opovrgnuti odgovarajućim dokazima. Točnost hipoteze provjeravamo pokusom. Ako hipotezu nije moguće opovrgnuti, tada nije ni moguće provjeriti njenu točnost pokusom. Ako se hipoteza pokaže netočnom, to nipošto ne znači da istraživanje nije uspjelo jer takva istraživanja također doprinose našem znanju.
Razmislite zašto sljedeće hipoteze nisu dobro postavljene: • meso pilića iz slobodnog uzgoja bolje je od mesa pilića iz masovnog uzgoja • ananas ima utjecaj na zdravlje čovjeka • fosili nađeni na Medvednici su stari • orhideje izložene valnim duljinama svjetla iznad 600 μm ljepše rastu
3.
Proučavanje literature
Proučava se literatura, časopisi, internet i svi ostali dostupni sadržaji, koji sadrže već stečeno znanje o temi ili problemu (rezultati, ključni pojmovi....)
4.
Provođenje pokusa (eksperimenta)
Biolozi neka istraživanja provode na terenu, a neka u laboratoriju. Ako žele odrediti brojnost populacije vukova u Gorskom kotaru, takvo istraživanje provest će na terenu.
Žele li istražiti učinak hormona rasta na rast miševa, to će odraditi u laboratorijskim kontroliranim uvjetima. Organizme koje koristimo u istraživanju dijelimo na dvije skupine – eksperimentalnu i kontrolnu. Obje skupine izlažemo istim uvjetima. Razlika će biti u samo jednoj varijabli (čimbeniku) -onom koji proučavamo. Tijekom istraživanja oblikujemo i zadajemo tri varijable: nezavisnu, zavisnu i kontrolnu varijablu Nezavisna varijabla - određujemo ju sami i promatramo njezin učinak. Zavisna varijabla - je ono što mjerimo u istraživanju i ona se mijenja i ovisi o nezavisnoj varijabli. Kontrolna varijabla- to su svi ostali čimbenici koji mogu utjecati na zavisnu varijablu.
Primjer: učinak hormona rasta na rast miševa Koristimo 100 miševa u istraživanju. Dijelimo ih na dvije skupine – eksperimentalnu i kontrolnu -svaka ima 50 miševa. Obje skupine izložit ćemo istim uvjetima. Razlika će biti u samo jednoj varijabli (čimbeniku), a to je hormon rasta.
Eksperimentalnoj skupini uz vodu i hranu dodat ćemo hormon rasta. Istraživanje i prikupljanje podataka trajati će tri mjeseca. Svaki drugi dan u 12 sati mjerimo masu miševa iz obje skupine i zapisiujemo podatke. Nezavisna varijabla u ovom istraživanju je hormon rasta. Zavisna varijabla je masa miševa- redovno mjerimo težinu/masu miševe. Kontrolne varijable su svi ostali čimbenici koji mogu utjecati na rast miševa.
To su količina i vrsta hrane i vode koju miševi dobivaju, temperatura, vlažnost zraka, svjetlost i druge. 1. Zašto kontrolne varijable moraju biti jednake za kontrolnu i eksperimentalnu skupinu?
5.
Prikupljanje podataka
Izvođenje eksperimenta u određenom vremenskom periodu i prikupljanje podataka. Na koje načine sve možemo prikupljati podatke?
6.
Analiza rezultata
Analiza rezultata omogućuje nam donošenje kvalitetnih zaključaka istraživanja. Rezultate treba objektivno sagledati. Ako rezultati istraživanja ne podupiru našu hipotezu, to nipošto ne znači da istraživanje nije uspjelo već samo da postavljena hipoteza nije točna. Obrađeni podatci iz eksperimenta prikazuju se tablicama, grafikonima, shemama, dijagramima, fotografijama, video snimkama.... Za analizu brojčanih podataka često se koristi određivanje aritmetičke sredine i medijana.
Aritmetička sredina predstavlja prosječnu vrijednost nekog skupa brojeva. Medijan se određuje tako da se brojčane vrijednosti poredaju uzlazno i pronađe se vrijednost u sredini toga skupa.
Odredi aritmetičku sredinu i medijan u skupu brojeva 1, 3, 4, 7, 8, 8, 37.
7.
Donošenje zaključka
Dobiveni rezultati se uspoređuju sa terenskim spoznajama i prijašnjim rezultatima, i na osnovi toga izvode se zaključci, koji ili potvrđuju ili pobijaju početnu pretpostavku ili hipotezu
Znanost omogućuje napredak društva, a objavljeni rezultati prijašnjih znanstvenih istraživanja temelj su za nove ideje. Stoga je vrlo važna komunikacija i suradnja među znanstvenicima. Znanstvenici rezultate svojih istraživanja predočuju znanstvenoj zajednici i široj javnosti putem znanstvenih radova koji se objavljuju u znanstvenim časopisima. Svaki znanstveni rad mora sadržavati sljedeće dijelove: - NASLOV - UVOD (cilj i svrha rada) - MATERIJAL I METODE - REZULTATI - RASPRAVA - ZAKLJUČCI - SAŽETAK - POPIS LITERATURE
Riješi radni list.
BACK?
ISTRAŽIVANJA U BIOLOGIJI
Dragica Predrijevac
Created on September 26, 2020
dragica.predrijevac@skole.hr
Start designing with a free template
Discover more than 1500 professional designs like these:
Explore all templates
Transcript
ISTRAŽIVANJA U BIOLOGIJI
START
-istraživanja se mogu obavljati u prirodi i u laboratoriju - istraživanja mogu biti: ZNANSTVENA –njima se rješava problem koji još nije riješen STRUČNA – njima se proučava već stečeno znanje Proučavanjem i istraživanjem prirode dolazimo do novih spoznaja. Znanstvenim istraživanjima možemo, primjerice, bolje upoznati vlastito tijelo i pronaći uzroke i načine liječenja bolesti, a često spoznaje do kojih smo došli istraživanjima primjenjujemo u životu pa tako znanost pruža temelj tehnologiji za nove izume.
Znanstvena i stručna istraživanja: Karl Landsteiner – otkriće krvnih grupa Analiza krvi za doniranje Fleming – otkriće penicilina Antibiogram Otkriće salmonele ili trihinele Analiza mesa Otkriće fotosinteze Dokaz uvjeta fotosinteze...... Koje od navedenih istraživanja je znanstveno istraživanje, a koje je stručno istraživanje? Na temelju navedenih primjera znanstvenih i stručnih istraživanja zaključite po čemu se razlikuju te dvije vrste istraživanja. Navedite još neke primjere znanstvenih i stručnih istraživanja. Koja je važnost znanstvenih, a koja stručnih istraživanja?
Etape/postupci pri istraživanju u prirodnim znanostima:
1.
Istraživačko pitanje
Promatranjem prirode uviđamo neke pojave koje u nama bude znatiželju ili nas zbunjuju, te se pojavljuju određena pitanja na koja želimo odgovoriti – istraživačka pitanja. Postavlja se na temelju interesa za neku temu ili problem.
2.
Postavljanje pretpostavke (hipoteze)
Pretpostavka ili hipoteza je mogući odgovor na istraživačko pitanje. Hipotezu postavljamo na temelju prethodnoga znanja koje imamo o problemu koji istražujemo. Hipotezu treba postaviti tako da bude znanstveno utemeljena, precizna, provjerljiva. Hipoteza treba biti postavljena tako da ju je moguće potencijalno opovrgnuti odgovarajućim dokazima. Točnost hipoteze provjeravamo pokusom. Ako hipotezu nije moguće opovrgnuti, tada nije ni moguće provjeriti njenu točnost pokusom. Ako se hipoteza pokaže netočnom, to nipošto ne znači da istraživanje nije uspjelo jer takva istraživanja također doprinose našem znanju.
Razmislite zašto sljedeće hipoteze nisu dobro postavljene: • meso pilića iz slobodnog uzgoja bolje je od mesa pilića iz masovnog uzgoja • ananas ima utjecaj na zdravlje čovjeka • fosili nađeni na Medvednici su stari • orhideje izložene valnim duljinama svjetla iznad 600 μm ljepše rastu
3.
Proučavanje literature
Proučava se literatura, časopisi, internet i svi ostali dostupni sadržaji, koji sadrže već stečeno znanje o temi ili problemu (rezultati, ključni pojmovi....)
4.
Provođenje pokusa (eksperimenta)
Biolozi neka istraživanja provode na terenu, a neka u laboratoriju. Ako žele odrediti brojnost populacije vukova u Gorskom kotaru, takvo istraživanje provest će na terenu. Žele li istražiti učinak hormona rasta na rast miševa, to će odraditi u laboratorijskim kontroliranim uvjetima. Organizme koje koristimo u istraživanju dijelimo na dvije skupine – eksperimentalnu i kontrolnu. Obje skupine izlažemo istim uvjetima. Razlika će biti u samo jednoj varijabli (čimbeniku) -onom koji proučavamo. Tijekom istraživanja oblikujemo i zadajemo tri varijable: nezavisnu, zavisnu i kontrolnu varijablu Nezavisna varijabla - određujemo ju sami i promatramo njezin učinak. Zavisna varijabla - je ono što mjerimo u istraživanju i ona se mijenja i ovisi o nezavisnoj varijabli. Kontrolna varijabla- to su svi ostali čimbenici koji mogu utjecati na zavisnu varijablu.
Primjer: učinak hormona rasta na rast miševa Koristimo 100 miševa u istraživanju. Dijelimo ih na dvije skupine – eksperimentalnu i kontrolnu -svaka ima 50 miševa. Obje skupine izložit ćemo istim uvjetima. Razlika će biti u samo jednoj varijabli (čimbeniku), a to je hormon rasta. Eksperimentalnoj skupini uz vodu i hranu dodat ćemo hormon rasta. Istraživanje i prikupljanje podataka trajati će tri mjeseca. Svaki drugi dan u 12 sati mjerimo masu miševa iz obje skupine i zapisiujemo podatke. Nezavisna varijabla u ovom istraživanju je hormon rasta. Zavisna varijabla je masa miševa- redovno mjerimo težinu/masu miševe. Kontrolne varijable su svi ostali čimbenici koji mogu utjecati na rast miševa. To su količina i vrsta hrane i vode koju miševi dobivaju, temperatura, vlažnost zraka, svjetlost i druge. 1. Zašto kontrolne varijable moraju biti jednake za kontrolnu i eksperimentalnu skupinu?
5.
Prikupljanje podataka
Izvođenje eksperimenta u određenom vremenskom periodu i prikupljanje podataka. Na koje načine sve možemo prikupljati podatke?
6.
Analiza rezultata
Analiza rezultata omogućuje nam donošenje kvalitetnih zaključaka istraživanja. Rezultate treba objektivno sagledati. Ako rezultati istraživanja ne podupiru našu hipotezu, to nipošto ne znači da istraživanje nije uspjelo već samo da postavljena hipoteza nije točna. Obrađeni podatci iz eksperimenta prikazuju se tablicama, grafikonima, shemama, dijagramima, fotografijama, video snimkama.... Za analizu brojčanih podataka često se koristi određivanje aritmetičke sredine i medijana.
Aritmetička sredina predstavlja prosječnu vrijednost nekog skupa brojeva. Medijan se određuje tako da se brojčane vrijednosti poredaju uzlazno i pronađe se vrijednost u sredini toga skupa.
Odredi aritmetičku sredinu i medijan u skupu brojeva 1, 3, 4, 7, 8, 8, 37.
7.
Donošenje zaključka
Dobiveni rezultati se uspoređuju sa terenskim spoznajama i prijašnjim rezultatima, i na osnovi toga izvode se zaključci, koji ili potvrđuju ili pobijaju početnu pretpostavku ili hipotezu
Znanost omogućuje napredak društva, a objavljeni rezultati prijašnjih znanstvenih istraživanja temelj su za nove ideje. Stoga je vrlo važna komunikacija i suradnja među znanstvenicima. Znanstvenici rezultate svojih istraživanja predočuju znanstvenoj zajednici i široj javnosti putem znanstvenih radova koji se objavljuju u znanstvenim časopisima. Svaki znanstveni rad mora sadržavati sljedeće dijelove: - NASLOV - UVOD (cilj i svrha rada) - MATERIJAL I METODE - REZULTATI - RASPRAVA - ZAKLJUČCI - SAŽETAK - POPIS LITERATURE
Riješi radni list.
BACK?