GRANE BIOLOGIJE

GRANE BIOLOGIJE

Grana biologije koja proučava biljke. Bez biljaka nema života na Zemlji. Botanika proučava građu biljne stanice, tipove i građu biljnih tkiva i organa, rast i razvoj biljaka, procesa u biljnom organizmu, gibanja u biljaka, rasprostranjenost biljaka na Zemlji. Biljke su autotrofni organizmi, koji proizvode kisik, koristeći energiju Sunca, vodu i ugljikov dioksid uz zeleni pigment klorofil. Biljke se koriste za proizvodnju hrane, lijekova, goriva.......

BOTANIKA

ZOOLOGIJA

Zoologija je grana biologije koja proučava svijet i carstvo životinja.Proučava oblike, građu, razvoj, životne procese životinja, uzajamne odnose životinja i okoliša, rasprostranjenost životinja, njihovu raznolikost i podrijetlo. Proučava vanjsku i unutarnju građu životinjskog organizma, funkcije i životne procese (prehranu, podražljivost, disanje, kretanje, razmnožavanje) u organima, tkivima i stanicama životinjskog organizma. Rasprostranjenost životinjskih vrsta i cijelih fauna na Zemlji, odnos životinje prema ostalim organizmima i prema okolišu.

ANTROPOLOGIJA

Grana biologije, koja proučava čovjeka, njegovu kulturu, njegov jezik, njegovu evolucijsku prošlost i srodnike primate, sličnosti i razlike među ljudima od razine genetike, građe, funkcioniranja do razine kulture. Istražuje kako ljudi žive, što rade, što misle i kako se odnose prema okolini. Proučava kako se razvijala ljudska vrsta, te kako su nastajala i nestajala ljudska društva, no okrenuta je i sadašnjosti i budućnosti ljudskog roda. Što je čovjek i što to znači biti čovjek?

VIROLOGIJA

Virologija proučava čestice nežive tvari , koji su submikroskopske, parazitske čestice. Istražuje, objašnjava i proučava osobine virusa: njihovu strukturu i građu, raznolikost i evoluciju, njihove načine inficiranja stanice radi reprodukcije, njihovo djelovanje na imunitet organizma domaćina. Proučava bolesti koje izazivaju virusi, njihove načine širenja, procese i načine za njihovu izolaciju i uništavanje, i njihovu primjenu u istraživanju i terapiji.

MIKROBIOLOGIJA

Proučava mikroorganizme, jednostanične ili višestanične organizme koji su premali da bi se vidjeli golim okom. Mikroorganizmi su od velikog značaja, neophodni su za proizvodnju kruha, sira, piva, vina, antibiotika, enzima, cjepiva, vitamina, i mnogih drugih bitnih produkata. Proučava i istražuje mikroorganizme koji su uzročnici bolesti. Mikroorganizmi su važni i neophodni za ekološki sustav. U mikroorganizme ubrajamo: bakterije, cijanobakterije, praživotinje, pojedine vrste algi, plijesni i gljivica.

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Proučava kemijski sastav, kemijske procese u živoj stanici, u živim organizmima. Molekularna biologija je usko povezana sa genetikom i biokemijom. teži istraživanju i razumijevanju interakcija između različitih staničnih sustava, uključujući međuodnose DNA, RNA i proteinske sinteze te učenju kako su te interakcije regulirane.Istražuje ulogu, oblik, važnost bioloških molekula u živom organizmu.

BIOKEMIJA

Kemija života, poveznicaizmeđu biologije i kemije. Proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život, kao i kemijske procese u organizmima.Proučava strukturu i funkciju bioloških molekula, kao što su bjelančevine, ugljikohidrati, lipidi, nukleinske kiseline i ostale biomolekule. Posebni interes ima na proučavanje reakcija u kojima su katalizatori enzimi i na proučavanje osobina bjelančevina.Proučava genetski kod (DNA, RNA), sintezu bjelančevina, prijenos tvari kroz staničnu membranu i sl.

EKOLOGIJA

Istražuje odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih. Iako se razvila kao grana biologije, koristi i saznanja iz kemije, fizike, matematike, te brojnih drugih prirodnih znanosti. Ovaj se pojam često nepravilno koristi pri opisivanju aktivnosti vezanih uz zaštitu prirode. Proučava prilagodbama organizama na okoliš, kao i protok tvari i energije kroz ekosustav; interdisciplinarno polje usredotočeno na proučavanje, razvoj i organizaciju biosfere.

GENETIKA

Bavi se proučavanjem nasljeđivanja u živih bića, te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti među organizmima. Istražuje molekularnu strukturu i funkciju gena, ponašanjem gena u kontekstu stanice ili organizma, nasljeđivanjem roditeljskih gena od strane potomaka, kao i rasprostranjenosti gena, varijacijama i promjenama u populaciji. Ako su geni univerzalni za sve žive organizme, može se smatrati znanošću o svim živim bićima, od virusa i bakterija, preko biljaka do ljudi.