Grčka mitologija

GRČKA MITOLOGIJA

ZEUS PREUZIMA PRIJESTOLJE

Kad se Zeus rodio, kralj bijaše njegov otac Kron, koji se bojao da će ga jednoga dana svrgnuti netko od njegovih sinova. Stoga je odlučio ukloniti sve njih, čim se rode. Svaki put kad bi njegova žena Rea na svijet donijela sina, Kron bi naredio da mu ga donesu te ga progutao u jednom zalogaju. Tako je Rea, nakon Zeusova rođenja, odlučila sakriti novorođenče i predala ga na čuvanje nimfama. Zatim Kronu dade kamen omotan kruhom i reče: Eto, ovo je tvoj tek rođeni sin!« Kron proguta kamen i silno ga zabolje trbuh.

Zeus je sretno rastao s nimfama te postao velik i snažan. Kad je odrastao, preuzeo je dužnost peharnika na Kronovu dvoru te poslužio ocu čašu vina u koje je stavio gorušicu, natjeravši ga tako da povrati sinove i kćeri koje je progutao... i naravno, budući da su bili bogovi, još uvijek su bili živi i izvrsna zdravlja. Kronova djeca ujedinjena podigoše bunu protiv svog oca, uz pomoć kiklopa, jednookih divova. Na kraju je Kron morao pobjeći, predavši vlast na Olimpu Zeusu, koji je otada postao neosporivi kralj svih bogova.

AFRODITA I ZLATNA JABUKA

Na Olimpu se odvijalo vjenčanje između Tetide, kćeri boga mora, i Peleja, kralja Ftije. Na vjenčanje nije bila pozvana Erinija, boginja nesloge, koja je svima bila mrska. »Ne želite me?«, reče razljućena boginja. »Zažalit ćete!« Usred same svečanosti zavitla u dvoranu zlatnu jabuku na kojoj je bio urezan ovaj natpis: 'Najljepšoj boginji.' Ubrzo se boginje započnu prepirati: »Ja sam najljepša!«, reče Hera, Zeusova žena. »Ne, najljepša sam ja!«, smatrala je Atena. »Svi znate da sam ja najljepša!«, ponavljala je prelijepa Afrodita.

Zeus, da bi razriješio ovaj spor, preda jabuku mladom trojanskom princu Parisu jer je želio da on odabere najljepšu djevojku. »Ako odabereš mene«, reče Hera, »učinit ću da postaneš najmoćniji čovjek na svijetu!« Atena ga je pokušala pridobiti na svoju stranu: »Ako prosudiš da sam ja najljepša, postat ćeš najsrčaniji među ratnicima!« No, Afrodita mu umilnim glasom šapne u uho:»Ako meni daš jabuku, naći ću način da oženiš najljepšu djevojku na svijetu!« Paris, koji bijaše mlad i romantičan, odabere Afroditin dar. Koji bi poklon bio najdragocjeniji?

Nažalost, ovo obećanje lijepe boginje nagnalo ga je da ugrabi grčku princezu Helenu njezinom zakonitom suprugu te tako izazove strašan Trojanski rat... Ali tu priču već znate.

KAKO JE NASTALA MASLINA?

Posejdon je želio postati vladar grada Atene, čija je zaštitnica bila Atena, najmudrija Zeusova kći. »Ogledajmo se u dvoboju!«, predloži boginji, uvjeren u svoju pobjedu. No, mudra boginja odgovori: »Čemu se boriti? Obavimo jedno mirno nadmetanje: pobijedit će onaj tko građanima Atene da najkorisniji poklon.« »Ja ću Atenjanima pokloniti konja!«, odmah poviče Posejdon, prihvaćajući okladu. »Što je korisnije od konja za kojega ljudi još ne znaju?«, pomisli bog mora. Atena zabode u zemlju svoje koplje i ubrzo na tome mjestu nikne jedna biljka srebrnih listova: maslina. Sazvan je sabor bogova da bi se odlučilo o pobjedniku. Svi bogovi se izjasniše da je pobjednik Posejdon, dok su se sve boginje izjasnile za Atenu, smatrajući maslinu i njezin dragocjen plod mnogo korisnijom od jednoga konja. Nedostajao je samo Zeusov glas. Naposljetku kralj bogova, odričući se svoga glasa, prepusti većinu boginjama. Otada je biljčica masline postala simbolom mira i tako je ostalo sve do naših dana.

APOLON, BOG GLAZBE

Umoran od života na Olimpu, okružen svađama i zavisti svoje božanske rodbine, Apolon je na nekoliko godina pobjegao na selo u Tesaliju. Tamo je živio kao jednostavan pastir, čuvajući stada na pašnjaku i svirajući flautu. Jednoga dana njegov brat Hermes, koji je bio jako lukav, ukrade mu dvadesetak krava. I to učini vrlo vješto: vezao je repovima jednu kravu za drugu i odvlačio natjeravši ih da se kreću unatrag, tako da je izgledalo kako se životinje približavaju Apolonu, a ne da se udaljavaju.

»Vrati mi odmah moje krave!«, prosvjedovao je Apolon čim je otkrio da ga je snašla krađa. »To nisam ja učinio!«, lagao je Hermes, koji je bio i lažljivac, ne samo kradljivac, i koji je već bio dobro sakrio životinje u šumi. No, Zeus je s vrha Olimpa sve vidio. »Odmah vrati bratu one krave!«, naredi Hermesu. »I pronađi način da mu se ispričaš!« Hermes potom skrušeno pokloni Apolonu jednu čudesnu citru koja je imala nacrtanu kornjačinu koru. Apolona je razveselio poklon i od toga dana nikad se više nije odvajao od dragocjenoga glazbala, ushićujući svojom glazbom ljude i bogove.

ARES I DIVOVI

Jednoga ružnoga dana Zeus pozva na dvoboj dva diva: Ota i Efijalta. Bio je jako zabrinut zato što ti divovi bijahu izuzetno snažni i nisu mu dali mira. Tako odluči da protiv njih pošalje svog sina Aresa, boga rata, koji se uvijek hvalio kako je nepobjediv. »Oslobodi me onih gnjavatora!«, naredi sinu koji krene u potragu za dvojicom divova. Prolazili su dani, pa i mjeseci, no Ares nikako da se vrati na Olimp. Zeus zatim pozva svog drugog sina, Hermesa, krilatih nogu i glasnika bogova. »Kreni u potragu za Aresom i vrati ga natrag!«, naredi mu. Hermes posluša i krene obilaziti svijet u potrazi za bratom. Jedne večeri zaspe u jednoj žitnici, ne znajući da je upravo stigao u jedno od utočišta divova.

U jednom trenutku usred noći, probudi ga neobična buka koja je dolazila iz jednog velikog ćupa: zatvoren u njemu, bijaše upravo Ares. Hermes oslobodi brata koji se tako morao vratiti na Olimp pokunjene glave. Zeus, razočaran u svog sina ratnika, u svom porazu od divova osloni se na Artemidu, boginju lova, koja se pretvori u jelena i suprotstavi Otu i Efijaltu usred šume. »Pokušajte me ubiti!«, kao da je govorio jelen, poskakujući amo-tamo. Dva diva, pokušavajući ga pogoditi strijelom, završiše tako da su se proboli međusobno. Tako je okončan rat između Zeusa i divova.

POSEJDON I AMFITRITA

Posejdon je bio zaljubljen u Amfitritu, kćer morskog boga Nereja. Ona se bojala udati za nj jer je Posejdon bio niže božanstvo od nje pa je pobjegla od njega. Sakrila se kod titana Atlasa koji je na svojim leđama držao nebeski svod. Posejdon dugo nije mogao naći Amfitritu. Njeno skrovište otkrio mu je delfin. Zato je delfina smjestio među nebeska zviježđa (na nebu postoji zviježđe delfin ili dupin).