vratimo se prirodi

VRATIMO SE PRIRODI

Projekt Osnovne škole Ante Curać - Pinjac

Razumijevanje pojma prirode jedan je od najvažnijih zadataka obrazovanja. Stvaranje rane ljubavi prema različitim vrstama biljaka i ugroženim vrstama te razvijanje osobne odgovornosti za zaštitu i očuvanje okoliša vodi do važnih postignuća. Ovaj iscrpan i praktičan informativni dokument podsjeća nas i potiče na ponovno otkrivanje tradicionalnih vrijednosti koje su skrivene svuda oko nas, a najviše u prirodi.

Bilje se stoljećima smatralo nužnim u svakodnevnom životu. Imalo je važnu ulogu u prehrani, kućanstvu i kozmetici te kao osnovni oblik liječenja. U Bibliji i mnogim književnim djelima spominju se biljke i njihova ljekovita svojstva. Shakespeare je s posebnim oduševljenjem pisao o više od 80 biljaka. Za devet svetih anglosaskih biljaka (kamilica, krasuljica, divlja jabuka, morač, divlji pelin, obična kopriva, trputac, obična grahorka, potočarka) vjerovalo se da tjeraju napade zla. Sjevernoamerička indijanska plemena iskorištavala su više od 600 lokalnih biljaka u hrani, lijekovima i ukrasima. Arheolozi vjeruju da se neko bilje upotrebljavalo kao začin još prije 50 000 godina. Tradicionalno znanje o biljnim ljekovitim pripravcima prenosilo se s naraštaja na naraštaj, no u industrijaliziranom društvu izgubio se doticaj s narodnim travarstvom. S obzirom na to da su kemijski preparati počeli izazivati oštre rasprave, a ekološka svijest rasla, počelo je ponovno rasti zanimanje za bilje i njegova ljekovita svojstva. Na policama trgovina jedva da se više može pronaći sapun, šampon, krema, mlijeko za tijelo i dr. bez dodataka aromatičnog bilja. Tijekom godina uključila sam skupinu učenika u projekt pod nazivom Vratimo se prirodi. Istraživali smo ljekovito bilje našeg zavičaja i došli do saznanja da na području mjesta Žrnova ima jako puno ljekovitog bilja. Najviše informacija prikupili smo od najstarijih stanovnika kojima su u mladosti trave bile jedini način liječenja. Ovo dragocjeno iskustvo pretočili smo u priručnik pod nazivom Vratimo se prirodi, kojeg predstavljamo putem ove prezentacije.

Ovaj priručnik nam je danas od velike koristi pri izradi herbarija. Koriste ga i učenici Srednje škole Petra Šegedina iz Korčule u obradi samoniklog ljekovitog bilja. Nadam se da će ova prezentacija poslužiti i vama

Index

comparison

SECtion

TIMELINE

Bilje se sToljećima smatralo nužnim u svakodnevnom životu. Osim što se od bilja rade ukusni i ljekoviti čajevi, neke biljke su pogodne za pripravu tinktura, prašaka, ekstrakata, sirupa, ljekovitih vina, krema, ukusnih jela i sl.

KADULJA

Čaj od kadulje liječi svrab, grlobolju, čisti krv, jača živce i zaustavlja drhtanje rukuOsušeni listovi kadulje izvrstan su začin i dodatak jelima. U 17. st. kadulja je bila toliko cijenjena u Kini da su nizozemski trgovci otkrili kako su Kinezi spremni dati tri sanduka kineskog čaja za sanduk listova kadulje

Kadulja raste u kamenjaru.Potječe od latinske riječi salvare što znači dobra zdravlja Rimljani su je smatrali svetom biljkom

MAJČINA DUŠICA

Majčina dušica je biljka puzavica

• Majčina dušica se odavnina upotrebljavala za vrijeme epidemija i zaraznih bolesti jer ima svojstvo zaustavljanja i uništavanja mnogih bakterija i virusa.
• Štiti grlo od upale, pomaže pri astmi te liječi bronhe.
• Primjenjuje se protiv proljeva, crijevnih upala i dječjih glista
• Zanimljivo je da su se rimski vojnici kupali u vodi s majčinom dušicom kako bi ojačali
• Europljanke su u srednjem vijeku vezle granu majčine dušice za snagu, hrabrost i prevladavanje noćnih mora.
• Ova aromatična biljka nadahnula je mnoge pjesnike pa tako i Virgilija.

GOSPINA TRAVA

VIŠEGODIŠNJA JE BILJKA I RASTE NA BREŽULJCIMA I PADINAMA

• Zanimljivo je da se gospina trava od davnina primjenjuje u liječenju opsjednutosti

• Čaj od gospine trave dobar je u liječenju plućnih bolesti, koristi se i protiv grčeva u želucu i depresije.
• Ulje dobiveno od maslinova ulja i gospine trave koristi se u liječenju rana i opeklina.

DIVLJA RUŽA

• Posebno je važno što se kuhanjem šipurika ne gubi taj vitamin. Čaj se preporučuje majkama za vrijeme dojenja. Proizvodi od šipurika otklanjaju tzv. proljetni umor, malaksalost, bljedolikost i nevoljkost kao i sve ostale tegobe povezane s pomanjkanjem vitamina C.

• Divlja ruža je trajan grm visine 2 do 3 metra.
• Od davnina je poznata u ljekarstvu i u prehrani pa je nekada služla kao hrana siromašnim slojevima.

MATIČNJAK

Matičnjak je višegodišnja biljka (30 do 90 cm).

1. Matičnjak se uglavnom upotrebljava radi eteričnog ulja, koje se dobiva destilacijom pomoću vodene pare iz listova, a može i iz vrhova grančica u fazi cvjetanja.
2. Čaj od matičnjaka upotrebljava se kao sredstvo kojim se pokušavaju suzbiti poremećaji probave, srčane tegobe, migrena i neurološke smetnje.
3. Arapski liječnici matičnjak su prozvali "travom za srce", jer jača srce i smiruje lupanje srca. Zvali su ga i "travom za vedrinu", jer jača sve vitalne funkcije organizma, djeluje protiv "crnih misli", tjeskobe, glavobolje uzrokovane napetošću i protiv gubitka pamćenja.

+info

BRŠLJAN

Bršćan je biljka penjačica koja naraste i do 30 metara.

Ljekoviti su samo listovi. U obliku čaja, bršljan olakšava disanje. Bršljanov čaj olakšava iskašljavanje, osobito pri tvrdokornom kašlju, hripavcu i bronhitisu. Oprez: Listovi bršljana ponekad djeluju podražajno na kožu, a plodovi mogu izazvati otrovanje. U egipatskoj tradiciji bršljan su smatrali Ozirisovom biljkom, označavajući je simbolom besmrtnosti. Figurice od bršljana smatrale su se magičnima i vjerovalo se da jamče Božju zaštitu.

+info

KOPRIVA

Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se naći u 1. stoljeću, kada se upotrebljavala kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za čišćenje organizma. U doba Grka, u svježem se obliku upotrebljavala pRotiv reumatskih bolova (za masažu).

Kopriva je zeljasta biljka. Stabljika naraste i do 60 cm.

Zbog željeza, preporučuje se slabokrvnim osobama jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih stanica. Danas se najčešće u obliku čaja primjenjuje za lakše mokrenje, pri reumatskim tegobama te za poticanje lučenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetici.

CRKVINA

Crkvina je niska biljka koja raste u pukotinama starih ograda, kuća i uz cestu.

Ljekoviti su listovi. Čaj od crkvine upotrebljava se kao sredstvo za smanjenje masnoće u krvi, a najbolje ga je popiti 2 dL natašte. Mješavina crkvine, kore od mindeli (badema), paprati i peršina (svega po šaku) kuha se 2 sata u 5 litara vode, a zatim pije svako jutro po 1 dL. Izvrstan je pripravak protiv bakterijskih upala mokraćnih putova.

VRIJES

Vrijes je grmovita biljka visoka 20 do 40cm

Vrijes je iz Europe je prenesen u Sjevernu Ameriku zbog ljekovitosti. Raste u njezinu atlantskom dijelu.

Ljekovita je cijela biljka, a osobito za vrijeme cvatnje. Vriskov čaj se upotrebljava kao sredstvo protiv crijevnih parazita te kod bolesti jetre i žuči te nadutosti i grčeva. Pomaže kod upale i pijeska u mokraćnim putovima. Ublažava tegobe pri gihtu.

SMRIKA

Smrika je oveći grm ili manje razgranjeno stablo. U nas naraste i do 3 m.

Ljekoviti su češeri biljke koje nazivamo smrkinje. Zrele češere naberemo, stisnemo da napuknu i skuhamo kao čaj. Tako pripremljen čaj dobar je protiv bolesti bubrega. Smrkinje možemo kuhati i u kombinaciji s korom od mindela (badema, bajama), pa tako skuhan čaj narodni je lijek kod bolesti mokraćnih putova.

U davno doba, vračevi su pravili vino od češerića (smrkinja) na sljedeći način. U drvenu posudu stavili su probrane smrkinje i jednako toliko krušaka. U to su dolili vodu i pustili da stoji na toplome mjestu dok ne uzavre. Posudu su zatvorili samo pamukom, a nakon 8 dana pretočili. Nakon nekoliko dana, kada je talog pao na dno, vino je bilo prikladno za piće. Pili su ga pri svakoj zarazi za koju nije bilo drugog lijeka.

KUPINA

Kupina je grm (oko 4 m). Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, vjenčić ima 5 latica. Plod je ljubičastocrne, sastavljen od mnogo jednosjemenih bobica.

Kupina je ljekovita biljka koju su cijenili još Grci i Rimljani.

Kupinov čaj primjenjuje se pri krvarenju želudca, upale crijeva, protiv proljeva itd. Sok od kupina izvrstan je tonik, osvježava organizam jer je bogat vitaminama. Svi pripravci od kupina primjenjuju se protiv afta, upale krajnika, ždrijela i usne šupljine. Usta se ispiru čajem od kupinovih listova ili cvjetova. Zgnječeni listovi kupine stavljaju se na ranu da brže zacijeli.

ZLATNA PAPRAT

Zlatna paprat je biljka koja najčešće raste u pukotinama stijena ili starih ograda. Iz jednog stručka može izrasti i do 20 listova visokih oko 10 cm.

Čaj od paprati upotrebljava se kao sredstvo protiv bolesti mokraćnog sustava. Djeluje kao diuretik i antibakterijski. U obliku obloga listovi paprati stavljaju se na opekline od meduza. Obog od paprati i kupusa izvrsno je sredstvo protiv nadutosti. Pripravlja se tako da se list kupusa premaže čistim maslinovim uljem i zagrije. Na nj se naslažu listići paprati, a potom se, tako pripravljen oblog, stavi na donji dio trbuha. Oblog povoljnije djeluje ako se pokrije još toplim flanelom.

ORIGANO ILI MRAVINAC

Origano je grmolika, zeljasta trajnica. Pri kraju zime i početkom proljeća nikne kao ravna stabljika puna malenih pravilnih listova.

Zanimljivo da je ulje mravinca najjači poznati biljni antiseptik. Američki znanstvenici su otkrili da mravinac sadržava tvar koja uništava 100 posto kolonija tridesetak vrsta bakterija. Grčka istraživanja pokazuju da mravinac uuništava bakterije u onečišćenoj vodi. Mravinac kao antioksidans je dva do tri puta djelotvorniji od drugih biljaka kojima se pripisuje to djelovanje. Primjerice 42 puta je djelotvorniji od jabuke, 30 puta od krumpira, 12 puta od naranče i 4 puta od borovnica.

Mravinac se kao ljekovita biljka u narodnoj medicini primjenjivao dugo kroz povijest kao prirodni antibiotik, kao sredstvo za iskašljavanje i širenje bronha, protiv grčeva, pri upali sinusa (posebno kronične), grlobolji, nespecifičnoj upali uha, prehladi, virozi, gripe, dugotrajnim tegobama s nosom te pri upali mokraćnog mjehura.

LJUBIČICA

Ljubica je trajna proljetna biljka s podebljanim i kratkim izdankom iz kojega rastu nadzemne puzave grančice.

Ljekoviti dijelovi bora su igličasti listovi. Kuhanjem oslobađaju eterično ulje koje se upotrebljava za inhaliranje pri bolestima dišnih putova začepljenja nosa i bronha. Borovo ulje je sredstvo za iskašljavanje, pa je sastavni dio mnogih ljekovitih sirupa. Borova kupelj djelotvorna je za umorna stopala. Pripravlja se na način da se mnoštvo borovih iglica prokuha u čistoj vodi, a zatim se doda sok od pola limuna.

TRPUTAC

Trputac sadržava mnoge ljekovite tvari. U obliku čaja dobro je sredstvo protiv kašlja kod bolesti pluća i bronhija. Utvrđeno je da djeluje antibiotski pa je izvrstan prirodni lijek pri plućnoj astmi, hripavcu, čak i tuberkulozi pluća.

Praznovjerni ljudi trputac nose u amuletima da im donese sreću, stavljaju ga napitke i kupke misleći da im daje nadnaravne moći. Stavljaju ga pod jastuk protiv noćnih mora i za obranu od zloduha.

Trputac je trajna, zeljasta biljka uskih, golih i žilavih listova na kojima se ističe 3 do 5 provodnih žila. Cvjetajuće stabljike na vrhu nose zelenosmeđi klasasti cvat. Ljekoviti dijelovi biljke su korije listovi prije cvjetanja, a sjeme nakon što sazrije.

+info

+info

SLJEZ

SlJEz služi i u prehrambenoj industriji za izradu slatkiša, najčešće sljezovih bombona.

Sljezov čaj upotrebljava se kao sredstvo za ublažavnje suhog kašlja, pri bronhitisu i plućnom kataru. Primjenjuje se i pri bronhijalnoj astmi i pri početnoj tuberkulozi pluća, pri kataru mokraćnog mjehura, bolnom mokrenju i pri nemogućnosti zadržavanja mokraće. Djelotvoran je i kod bolesti probavnog sustava, pri proljevu i povraćanju.

Sljez je trajna biljka mesnatoga, jakog i razgranjenog korijena bijele boje. Iz korijena izbijaju najprije zeleni i okruglasti listovi, a zatim nekoliko stabljika što narastu do 2 metra.

PAPRENA METVICA

Mentol, aktivni sastojak eteričnog ulja paprene metvice primjenjuje se kao lokalni anestetik za ublažavanje bolova. Zbog blagog anestetičkog djelovanja na živčane zavšetke trenutačno smanjuje osjećaj boli. Tretman pripravcima koji sadržavaju mentol ublažavaju boln grčenje mišića. Osim toga, osvježavajući miris mentola djeluje umirujuće i antidepresivno.

Paprena metvica je biljka koja se često susreće kao samonikla uz kanale i na vlažnim livadama na velikom dijelu PRIMORJA.

Oprez: Eterično ulje metvice u čistom obliku na mjestu djelovanja može nadražiti kožu. Pripravci iz listova u uobičajenim količinama ne uzrokuju nuspojave. Ulje metvice ako se popije može uzrokovati otrovanje.

+info

PISKAVICA

Piskavica je jednogodišnja biljka podebljeg korijena koji uraste duboko u zemlju. Stabljika je okrugla i malo razgranata.

Piskavica je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka. Egipćani su istucano sjeme stavljali na opekline, a Kinezi i Indijci na inficirane rane. Starogrčka medicina i Hipokratovi učenici otkrili su da je piskavica djelotvorna pri bronhijalnoj upali jer potiče iskašljavanje.

U ljekovite svrhe upotrebljavaju se sjemenke. Smrvljene u prah su djelotvornije. Piskavica je od davnina poznata kao sredstvo za rastvaranje sluzi. Primjenjuje se protiv upala i za liječenje rana koje teško zacijeljuju.

RUSOMAČA

Rusomača je dvogodišnja biljka vretenastog korijena i uspravne stabljike (40 cm). Prizemni listovi tvore rozetu, perasto su raspoređeni.

Ta naoko neugledna biljka poznata je još od srednjeg vijeka kada je bila iznimno cijenjena pri sprječavanju i liječenju krvarenja. Tijekom Prvoga svjetskog rata kad je upotrebljavala se kao hemostatik, tj. protiv krvarenja jer je uvijek bila dostupna na bojišnicama.

Rusina se u narodnoj medicini upotrebljavala protiv krvarenja u probavnom sustavu, iz mokraćnih putova, iz nosa i malih površinskih rana. Ne smije se primjenjivati tijekom trudnoće. Ljekoviti dio biljke je stabljika u cvatu. U obliku čaja uravnotežuje kolanje krvi, pa se daje pri povišenom ili sniženom kvnom tlaku. Rusina je ljekovita kada se pripravlja na sljedeće načine.

BUHAČ

Buhač je zeljasta trajnica, u obliku polugrma, naraste do 60 cm. Stabljike nisu razgranjene, obrasle su s nekoliko kratkih raspršenih dlaka ispod cvijeta.

Dalmatinski je buhač samonik. O njemu se više doznalo kad je dubrovački ljekarnik Antun Drobac (1810. - 1882.) oko 1840. otkrio da cvijet sadržava jak insekticid. Poslije smrti proglašen je „zaslužnim građaninom”, zbog više zasluga, među kojima se osobito ističe „da je on prvi otkrio jakost i moć buhača, te da se je stavio u promet, zbog čega su se naši krajevi obogatili”.

Ekstrakt dalmatinskog buhača zasigurno je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih prirodnih insekticida. Ne djeluje štetno na toplokrvne životinje i ljude i biorazgradiv je.

GLOG

Glog je trnovit grm visok oko 3 metra. Na pogodnom staništu uspijeva i kao čvorasto, razgranjeno drvo visoko i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, a kora glatka, sivopepeljasta.

U pučkoj medicini glog se od davnine primjenjivao u liječenju mnogih bolesti. Upotrebljavali su se listovi, cvjetovi i plodovi gloga, pripremljeni na različite načine. U 19. stoljeću irski doktor Green potvrdio je upotrebu gloga kao sredstva protiv srčanih tegoba. Njegovo čvrsto drvo služilo je za izradu igračaka i za ogrjev. Plod se upotrebljavao za proizvodnju alkoholnih pića.

Korijen i cvijet gloga sadržavaju tvar koja djeluje na srce i služi kao lijek. Regulira rad srca, liječi oštećeni srčani mišić te pomaže pri začepljenju krvnih žila (angini pektoris). Izvanredan je regulator krvnog tlaka. Povoljno djeluje i na živčani sustav, jer smanjuje preosjetljivost. Primjenjuje se pri neurozi, nesanici, znojenju i razdražljivosti, zujanju u ušima, strahu i vrtoglavici.

MOTAR ILI PETROVAC

Motar je polugrmovita trajnica, mesnatih listova. Cvjetovi su svjetlozeleni, u štitastom cvatu. Raste na stijenama uz morsku obalu.

Motar se odavno upotrebljava kao diuretik, aromatik, aperitiv i digestiv, ali i kao povrće i začin. U obliku čaja služi za liječenje upale mjehura, za izlučivanje otrova iz organizma i poticanje mokrenja. Služi i protiv bubrežnih komplikacija i želučanih tegoba, a i za mršavljenje. Sadržava eterično ulje, aminokiseline, kumarine i flavonoide te veliki postotak vitamina C. Ljekoviti dijelovi biljke su listovi i cvjetovi, a od njih se pripravlja čaj tako da se dvije jušne žlice listova preliju s 3 dL vode i pusti da odstoji pola sata.

Od motara se pripremaju različita jela, uglavnom salate, marinade i umaci.

NOĆURAK

Noćurak je dvogodišnja biljka (60 – 100 cm). Noću procvjeta lijepim žutim cvjetovima. Zbog povećanog pritiska u laticama, prekrasni žuti cvjetovi otvaraju se tek u mraku i ostaju otvoreni tijekom noći privlačeći brojne noćne kukce. Do jutra ti cvjetovi uvenu, ali već sljedeće večeri biljku krase novi cvjetovi. Odatle i narodni naziv za noćurak - noćna frajla.

Noćurak potječe iz Južne Amerike, iz Perua, odakle se rasprostranio u Sjevernu Ameriku. U Europu je prenesen u 17. stoljeću.

Noćurak se zbog antidepresivnog djelovanja primjenjuje pri odvikavanju od alkohola, što je često povezano s depresijom, pa u tom smislu posredno smanjuje i želju za alkoholom. S obzirom na to da alkohol oštećuje jetru i bubrege, ulje žutog noćurka služi kao sredstvo za zaštitu ovih organa. Osim toga, zbog blagotvornih učinaka, daje se pri komplikacijama kod šećerne bolesti, pri osjećaju pregrijanosti zbog pojačanog rada štitnjače i pri multiploj sklerozi. Pomaže reguliranju tjelesne težine, pomaže kod neurodermatitisa, reumatoidnog artritisa, kroničnog umora, a blagotvorno djeluje i na kosu, kožu i nokte.

MURVA ILI DUD

Murva je visoko i dugovječno stablo, raste u svim krajevima Hrvatske. Bijela se murva razlikuje od crne i crvene murve po boji ploda, višem stablu i glatkim nenazubljenim listovima. Plodovi duda (dudinje) jagodasti su i beru se od lipnja do kolovoza. Mlado lišće bere se u proljeće, a kora i plodovi ljeti. Lišće služi za prehranu dudovom svilcu.

U narodnoj se medicini sirup od ploda crne murve upotrebljava za snižavanje tjelesne temperature i za regulaciju stolice. Kao čaj, lišće služi za liječenje upale grla i smanjivanje šećera u krvi. Plod bijele murve u kombinaciji s plodom trešnje, kao sirup, služi protiv upale krajnika, želučanih tegoba, groznice i proljeva. Soka od murve: pomiješa se 3 kg dudinja s 2 L vode u koju se doda 30 g vinske kiseline. Pusti se da odstoji 24 sata. Na kraju se procijedi i kuha sa šećerom (omjer soka i šećera 1: 1). Pusti se da polako lagano kuha uz skidanje pjene. Nakon kuhanja ulije se u boce i dobro zatvori.

SLATKA PAPRAT

Podanak slatke paprati je puzav i raste gotovo na površini zemlje. Ponekad naraste i više od 1 metra s listovima koji su rasperani pa izgledaju kao češalj sa širokim zupcima s obje strane. S donje strane, na perastim dijelovima listova razvijaju se dva reda okruglih smeđih tvorbi u kojima se stvaraju spore.

Slatka paprat koristi se kao lijek u liječenju prehlade i kašlja. Pospješuje izlučivanje žuči i mokraće. Preporučuje se u liječenju otečene slezene, kronične začepljenosti, bolesti jetre, želudca i bubrega. Upotrebljava se kao napitak pripravljen tako da se podanak biljke moči u hladnoj vodi kojoj smo dodali anisa i limuna.

SMILJE

Smilje je trajnica. Listovi i stabljika su sivkasi zbog obilja vunastih dlaka kojima su obrasli. Stabljika je visoka 10 - 40 cm, uspravna, nerazgranata, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko žutih cvjetnih glavica. Cvjeta ljeti.

Još od davnina u Žrnovu je poznato „priskakanje cmija”. Taj se obred izvodio uoči blagdana sv. Petra i sv. Ivana. Nabrale bi se vreće cmija, koje bi se potom istresle na pogodno mjesto, i zatim bi se cmij zapalio. Kada bi se jačina vatre malo stišala, slijedilo je preskakanje zapaljenog cmija. Vjerovalo se da taj dim tjera zloduhe i čuva mjesto.

Omiljeno je narodno cvijeće i lijek za liječenje žuči (za izbacivanje žučnoga kamena) i organa za mokrenje. Priprava čaja: 3 jušne žlice cvijeća cmija prelije se s pola litra vrele vode, a zatim poklopi i ostavi cijelu noć. Sutradan se popije 3 puta, prije jela. IZUZETNO JE CIJENJENO U KOZMETICI.

PLANIKA

Planika je vazdazelena biljka. Uzgaja se kao grm ili manje drvo, a ubraja se u vrlo cijenjeno ukrasno bilje. Listovi su dugi 6 – 9 cm, usko jajoliki i 2 – 3 cm široki, na 3 – 10 mm dugoj peteljci. Plodovi, meginje, su okrugli, debeli oko 2 cm, narančastocrvene boje, a površina im je bradavičasta. Dozrijevaju u listopadu, kada počinju mijenjati boju iz zelene u žutu, narančastu i žarkocrvenu.

Crveni zreli plodovi su ukusni i obiluju vitaminom C. Mogu se jesti zašećereni, a kada su mekani, sadržavaju i određenu količinu alkohola, stoga u većim količinama mou izazvati blagu opijenost. Zato se upotrebljavaju za proizvodnju likera, medovine (šerbeta), ali i marmelade.

U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremama za njegu lica jer sadržavaju tvar koja omogućuju ravnomjerno tamnjenje kože i sprječava nastajanje smeđih pjega na licu. Te se kreme preporučuju protiv starenja kože, raznih izraslina, pjega od suncau, hormonskih poremećaja i sl. Zrele meginje dobro je jesti za vrijeme prehlade, jer vitamin C povoljno utječe na opće stanje organizma.

DIVLJI ŠIPAK ILI NAR

Divlji šipak je samonik. Ima male pravilne listove koji u jesen požute i ispadnu. Cvjetovi su mu narančasto-crveni i tvrdi. Latice ispadaju, a čaška ostane i počinje se razvijati rasti plod. Plod (šipak) je okrugao i zelenkasto-crvenkaste boje, sa završetkom nalik kruni. Unutrašnjost ploda je podjeljena na nekoliko pretinaca koji su ispunjeni velikim brojem sjemenaka. Sjemenke su obložene crvenim omotačem i kiselkastog okusa.

Ljekovitost divljeg šipka poznata je u našem narodu od davnina. Svjedoče o tome recepti za pripremanje džemova i marmelada iz 17. st. Naši stari upotrebljavali su šipak kao voće i kao ljekovitu biljku. Od šipka se mogu praviti sokovi, pekmezi, vitaminski koncentrati, sirupi, vino. Rezultati studija provedenih u Njemačkoj i Danskoj ukazuju na to da bi se s pomoću divljeg šipka moglo na jeftin i učinkovit način boriti protiv reumatoidnog artritisa.

Divlji šipak je bogat vitaminom C i ima ga deset puta više nego limun. Vitamini i ostali sastojci ploda šipka pridonose općem zdravlju organizma, posebno povećanju otpornosti tijekom zimskih mjeseci. Šipak se veoma cijeni kao dobar lijek protiv proljeva i grčeva u želudcu. Pomiješan s drugim biljkama, koristi se u liječenju mnogih bolesti. Proizvodi od šipka otklanjaju malaksalost i potiču izlučivanje štetnih tvari iz organizma.

ZEČJI TRN

Stabljika joj je uspravna ili puzeća, dlakava, na prerezu okrugla, visoka do 60 cm. Listovi su složeni neparno, pri čemu su prizemni s dugačkom peteljkom. Cvjetovi su u obliku leptira s malim listovima koji su blijedoružičasti, žuto do crveno obojeni. Sakupljeni su u loptaste, glavičaste cvjetove koji se nalaze na vrhu stabljike.

Upotrebljava se u narodnoj medicini najčešće kao sredstvo za zarastanje rana, zatim pri ozljedama i kontuzijama, kao i pri opeklinama. Osim za vanjsku upotrebu, ulazi i u sastav čajeva za čišćenje organizma, kao i diuretskih čajeva. Za rane, ozljede i opekotine upotrebljava se tako da se uberu listovi i cvjetovima te se polože na ozlijeđeno mjesto.

PIREVINA

Pirevina je trajna zeljasta biljka, visoka 60 - 120 cm. Stabljika je uspravna i na njoj su tanki, uski, plosnati, dugački i pod prstima grubi listovi. Cvjetovi su udruženi u uspravne, tanke, guste klasove dugačke oko 10 cm. Cvjeta tijekom cijelog ljeta. Izdanak joj je vrlo dugačak, vitak i savitljiv, 2 - 3 mm debeo, sjajan, žućkasto-bjeličast i uzdužno prugast. Pirevina je dosadan i žilav korov po njivama i vlažnim poljima.

Pirevina je diuretik. Pomaže u izlučivanju tekućina iz organizma. U te se svrhe koristi čaj koji se pripravlja na sljedeći način. Nabere se šaka izdanaka u obliku klasa. To se prelije 1 litrom vrele vode i pusti desetak minuta da odstoji. Zatim se procijedi i pije 1 dL ujutro i 1 dL navečer. Pirevina je i izvrstan lijek protiv artritisa.

ZLATNIK

Zlatnik je zeljasta trajnica, vrlo dlakava, visoka do 25 cm. Na zemlji je rozeta od duguljastih, obrnuto jajastih listova. Na vrhu stabljike je cvijet svjetložute boje. Cvjeta od svibnja do rujna. Raste na suhom i plitkom tlu.

Upotrebljava se cijela biljka s korijenom. Narodni lijek za liječenje lišaja, upale mokraćnih putova, izbacivanje pijeska i kamena iz bubrega i mokraćnog mjehura. Upotrebljava se i za poticanje mokrenja. Čaj od zlatnika pripravlja se tako da se uzme cijela biljka, zajedno s korijenom. Kuha se deset minuta u pola litre vode, a zatim procijedi. Pije se dva puta na dan po 1 dL.

OSLOBAD ILI SIKAVICA

Oslobad je krupna, snažna dvogodišnja zeljasta biljka, visoka do 150 cm. Listovi su tigrasto prošarani bijelim prugama. Cvjetovi i listovi su bodljikavi. Cvjetovi su krupni i crvenkastoružičasti. Cvjeta cijelog ljeta, u drugoj godini. Raste kraj putova i naselja u južnim krajevima i na primorju.

Upotrebljava se zreli plod, rjeđe list. Glavni ljekoviti sastojci su tvari tiramin i histamin. U plodu ima eteričnog ulja, malo tanina, flavonoida, bjelančevina, raznih šećera i smole. Zahvaljujući prisutnosti tiramina, plod povećava krvni tlak. Koristi se i protiv astme, groznice, glavobolje i koprivnjače. Upotrebljava se kao gorko sredstvo za jačanje, osobito nakon teških operacija i bolesti. U narodu se upotrebljava za ublažavanje napadaja žuči, protiv šećerne bolesti, zatvora, za liječenje hemoroida i dr. Pripremaju se čajevi protiv niskog tlaka, za jačanje organizma, bolji apetit i protiv morske bolesti.

CRNJIKA

Crnjika naraste do 30 cm visine. Listovi su joj uski i kopljasti, naizmjenično poredani. Stabljika je prekrivena sitnim dlakama. Na vrhu stabljike su veliki bijeli ili modri cvjetovi. Cvate od svibnja do rujna. Sjemenke su crne i naborane.

Crnjika je jedna od najpoznatijih biljaka u povijesti medicine. U drevnom su je Egiptu upotrebljavali za poboljšanje probave, kod prehlada, glavobolja, infekcija i zubobolja. Sjemenke crnjike bile su pronađene u grobnici faraona Tutankamona. Kalinij se spominje i u Bibliji i Hadithu. Islamski prorok Muhamed o njemu govori sljedeće: „Crni kumin liječi sve bolesti osim smrti”. Poznati grčki liječnik Dioskorid koristio je crnjiku protiv glavobolje i zubobolje. Kršćani su ga upotrebljavali za čišćenje od crijevnih glista i protiv nadutosti trbuha. Znanstvena ispitivanja svojstava crnjike počela su prije 60-ak godina. Na mnogim je svučilištima širom svijeta provedeno oko 200 istraživanja koja su potvrdila nevjerojatna ljekovita svojstva ove biljke.

Crnjika je vrlo ljekovita jer sadrži preko 100 aktivnih sastojaka. Čaj od crnjike blagotvorno djeluje na dišni, probavni i mokraćni sustav, imunološki sistem i cirkulaciju. Također daje odlične rezultate u liječenju astme i alergija. Liječi bronhitis, kronični kašalj, bolesti želudca i kože (akne, dermatitis, psorijazu), sprječava napadaje astme. Crnjika je prirodni antibiotik koji nema štetnih posljedica.

ČEMPRES

Čempres je vazdazeleno, oko 25 m visoko drvo, s gustom krošnjom piramidalnog oblika. Lišće mu je tamnozeleno, ljuskavo i vazdazeleno. Češer je okruglast. Razlikujemo čempris od čemprisice. Iako imaju podjednaka ljekovita svojstva, razlikujemo ih po obliku krošnje. Čempres je vitak i skladnog oblika grana koje rastu uza samo deblo, dok je čempresica šira jer joj grane rastu u širinu.

Čempresovo se drvo u mediteranskim zemljama cijeni od davnih vremena. Feničani, Egipćani i Grci smatrali su da je njegovo drvo vječno, zato su od njega gradili sarkofage, brodove, vrata hramova i kipove mnogih božanstava. Perzijanci su vjerovali da je drvo raja. Silvan, bog šuma, prikazivan je s grančicom čempresa u ruci. U grčkoj mitologiji čempres je povezan s Hadom, bogom podzemlja i mrtvih. Zbog njegove dugovječnosti, kršćani su ga uzeli za simbol vječnoga života.

Ljekoviti dijelovi biljke su lišće, kora i plod. U svim dijelovima ima mnogo eteričnog ulja ugodnog mirisa. Destilacijom dobivamo čempresovo ulje. Kora mu je bogata smolama. Ulje čempresa je dobar lijek protiv krvarenja.

KAKU SU LIJEČILI NAŠI STARI U ŽRNOVU

Vodu u koljenu liječili su listom kupusa kojega bi ubrali prije zalaska sunca. Tamniji dio lista namazali bi domaćim maslinovim uljem i prislonili bi ga uz bolno mjesto. Sve bi to umotali u topli flanel. Postupak bi ponavljali dok bol ne iščezne. Bradavice bi liječili bijelom tekućinom iz smokvina ploda Bol u uhu liječili su toplim maslinovim uljem. Ukapali bi 2-3 kapi dva puta dnevno Dječje gliste liječili bi "Dešpikom". To je mješavina domaćeg vinskog octa i grančica lavande. Djeci bi se natašte davala žličica ovog pripravka. Reumu su liječili maslinovim uljem u koje bi narezali list oraha. Tom smjesom bi mazali bolno mjesto. Prehlada se liječila čajem od jednakih omjera: kadulje, čempresa, smrike i bora. Udisale su se pare ovog pripravka. Promuknutost se je liječila karameliziranim šećerom u koje bi se ulilo kozje mlijeko. Lijek za liječenje bronhitisa bio je čaj napravljen od sljeza, kamilice, gloga, trputca, bazge i majčine dušice.

Kašalj se je liječio pripravkom od 200 g maslinova ulja, 200 g žutog šećera, 200 g meda i 6 samljevenih limuna. Uzimala se je po jedna žlica 3 puta dnevno prije jela. Pripravak za slabokrvne osobe sastojao se je od pola kg livadnog meda, pola kg mljevenih oraha i pola kg domaćih limuna. Uzimala se je jedna čajna žlica ovog pripravka svaka 3 sata. Sok za jačanje djece pripravljao se od mješavine cikle, meda i limuna. Melem za rane izrađivao se je od mješavine pšeničnog cjelovitog brašna, i meda. Grlobolja se je liječila oblogom od poprženih cvjetova kamilice i maslinova ulja koje se je stavljalo na vrat. Kod glavobolje su se sljepoočnice masirale crvenim lukom, maslinovim uljem i solju. Iščašena mjesta su se liječila oblozima od domaćeg vinskog octa. Ispadanje kose liječilo se je na način da bi se u veljači kada se orezuje loza, skupljao sok koji curi iz orezanih dijelova, i time sokom bi se masiralo tjeme. Dječji strahovi su se liječili na način da bi se ubrao komad duba (rijetka vrsta hrasta). Taj mali ubrani dio bi se nagorio i pustio preko noći da odstoji u domaćem prošeku. Ujutro bi se popile 2-3 žlice ovog pripravka. Opekline su se liječile kantarionovim uljm napravljenim kod kuće

Plućne bolesti liječile su se na način da bi se samlili listovi kadulje iz kojih bi se iscijedio sok te bi se pomiješao sa jednakim okjerom meda. Bolesnik je uzimao žlicu pripravka natašte i žlicu prije spavanja. Zaušnjaci su se liječili na način da bi se platnena vrećica napunila pepelom, zagrijala u pećnici i stavila na otečeno mjesto iza uha. Svrab se je liječio mješavinom maslinova ulja i medicinskog sumpora u omjeru 1:4. Nakupljanje vode u organizmu liječio se je čajem od peršin i maslačka. Visoka tjelesna temperatura skidala se je na način da se prereže domaći krumpir na pola, stavi u čarapu tako da se prerezani dio zalijepi uz taban kada se čarapa obuje. Grčevi kod male djece liječili su se tako da bi se cvjetovi kamilice popržili na domaćem maslinovom ulju, te se je sve to stavilo u platnenu vrećicu i prislonilo uz bolni trbuščić. Pčelinji ubod liječio se je na način da bi se mjesto uboda istrljalo sa 3 različite trave.

SAVJETI NAŠIH BAKA ZA LJEPOTU

Dobro je svako jutro umivati se rosom. Tako se proljepša ten. Koža postane meka ako se nakon tuširanja namaže maslinovim uljem. Magareće mlijeko je izvrsno za kožu. Kosa postaje svilenkasta ako se nakon pranja ispere vodom i octom u omjeru 1:4. Najbolji tonik za lice dobit ćemo ako šaku ružinih latica prelijemo sa 2 dl vrele vode i ostavimo 24 sata. Nakon toga procijedimo i držimo u hladnjaku. Tonik nanosimo ujutro i uvečer na lice. Kožu je povremeno dobro izmasirati maslinovim uljem, limunom i finom soli. Šalica čaja od lipe produljuje mladost.

Prezentaciju izradila:

Anamarija Radovanović

DiDi