Zvuk violine

Zvuk violine

Obrnuta učionica

Obrnuta učionica (eng. „flipped classroom“) pedagoški je pristup u kojem je tradicionalni pojam učenja u učionici preokrenut tako da se učenici već kod kuće, prije dolaska u razred, upoznaju s nastavnim materijalom, a vrijeme u razredu koristi se za produbljivanje znanja vježbama za rješavanje problemskih zadataka i za interakciju s ostalim učenicima i učiteljem.

Uvod

Nakon obrade nastavne jedinice Zvuk, učenice Barbara Poljak i Lana Filipović Grčić odlučile su objasniti učenicima kako nastaje ton na žici violine i o čemu ovisi zvuk violine.

pribor:

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove. Najmanjih je dimenzija. Akustički je jedno od najsloženijih glazbala. Njezina izradba zahtijeva znatnu vještinu. Važnost u ansamblu, dobivenu u XVII. st., zadržala je do danas. Prema prvoj violini ugađa se cijeli gudački orkestar.

Violina spada u skupinu žičanih glazbala, tj. onih glazbala kod kojih se zvuk proizvodi okidanjem, tj. trzanjem žica ili gudanjem po žicama. Na violini se može stvoriti zvuk tako da se položajem prsta na violini mijenja duljina žice dok se istovremeno drugom rukom gudalom pobuđuju žice na titranje.

Sadržaj:

Građa violine

Stojni val

Žice violine

Zvuk violine

Građa violine

Stojni val

Val, koji je nastao zbrajanjem dvaju progresivnih valova suprotnih smjerova koji se razlikuju u fazi za π, naziva se stojni val. Naziv vala dolazi zbog toga što amplituda titranja jedne čestice ostaje uvijek ista, tj. val se ne širi po žici.

Postoje mjesta gdje čestice stojnog vala miruju. Ta se mjesta zovu čvorovi vala. Mjesta gdje stojni val ima maksimalnu amplitudu zovemo trbusi vala. Razmak među čvorovima odgovara polovini valne duljine

Učenice su pokazale kako se promjenom frekvencije na generatoru frekvencija mijenja valna duljina na učvršćenim žicama violine različite debljine. Učenici su uočili da se povećanjem frekvencije broj trbuha stojnog vala povećava.

Žice violine

Violina ima četiri žice, svaka je različite debljine i ugođena na različitu frekvenciju. Da bi se promijenila nota koja se svira, svirač skraćuje duljinu žice svojim prstima čime se mijenja valna duljina iste. Učenici su uočili da se skraćivanjem valne duljine na žici, frekvencija povećava jer je brzina vala na žici ostala nepromijenjena.

Zvuk violine

Ovisno o frekvenciji tona koji se odsvira, zvučna kutija violine oscilira u različitim uzorcima. Ako ravnu ploču pospemo pijeskom i na nju usmjerimo zvučne valove ili je neposredno pobuđujemo, na njoj dolazi do rezonancija pri čemu, u ovisnosti o frekvenciji i karakteristikama materijala, dijelovi ploče titraju u različitim smjerovima.

Na mjestima koja ne titraju nastaju čvorne linije. Na tim će se linijama prikupiti sitne čestice pijeska i pri titranju ploče vizualizirati će se pojava čvornih linija. Nastali pješčani oblici nazivaju se Chaldnijeve figure.

Zbog male površine žice, vibracija same žice je jedva čujna. Zato se vibracije pojačavaju pomoću rezonantne kutije - tijela instrumenta. Vibracije žice prenose se preko konjića na gornju ploču, gornja (zvučna) ploča vibrira i prenosi vibracije preko štapića na tijelo (rezonantnu kutiju) koja pokreće zrak u unutrašnjosti na titranje. Tako pojačani zvuk izlazi kroz dvije f rupe iz tijela violine.

Da bi pokazale kako zvuk violine ovisi o više čimbenika, učenice su pripremile ploče različitih veličina, oblika i materijala i pijesak u boji. Željele su ispitati zajedno s učenicima hoće li jednake frekvencije uzrokovati jednake figure od pijeska na svim podlogama, tj. pokazati učenicima analogiju između gibanja čestica zraka unutar tijela violine i gibanja zrnca od finog pijeska po podlogama.

Sukladno tome, učenici su zaključili da nije svejedno od kojeg će materijala graditelji napraviti violinu. Također, posebna se pažnja treba obratiti na debljinu violine.

Promatrajući figure od pijeska, učenici su uočili da se pri istim frekvencijama ne stvaraju jednake figure na podlogama u obliku violine građenih od različitih materijala, bez obzira što su istog oblika i debljine. Isto tako, na podlogama koje su istog oblika i materijala, ali različite debljine također se ne formiraju jednake figure pri istim frekvencijama titranja.

Promatrajući figure od pijeska, učenici su uočili da se pri istim frekvencijama ne stvaraju jednake figure na podlogama oblika kvadrata i kruga bez obzira što su građeni od istog materijala. Isto tako, na podlogama koje su istog oblika, ali različitih veličina ne formiraju se jednake figure pri istim frekvencijama titranja.

To je učenike dovelo do zaključka da osim o materijalu, graditelji moraju voditi računa o obliku i veličini violine.

figure od pijeska:

Zaključak

Nakon što su Barbara i Lana mijenjale frekvencije na žicama violine, skraćivale žice i posipale podloge pijeskom, učenici su zaključili da prekrasni zvuk violine ovisi o mnogo čimbenika.

Njezina veličina, oblik i vrsta materijala, kao i način obrade, podjednako su važni u kompleksnosti izrade. Ali osim izrade instrumenta, posebnu ulogu ima i glazbenik koji svojim umijećem sviranja povezuje sve u jednu skladnu cjelinu.

sudjelovali:

učenice

Barbara Poljak i Lana Filipović Grčić

učenici8. razreda

OŠ Ivana Lovrića u Sinju

nastavnica fizike

Andrea Norac

Hvala na pažnji!