Krški reljef

Krški reljef

obilježja

KRŠKI RELJEF KRŠKI RELJEF – skupni je naziv za reljefne oblike nastale u topljivim karbonatnim stijenama, bilo na površini ili u podzemlju, tipično na i u vapnencima. Glavni su površinski oblici škrape, kamenice, ponikve, zaravni, a podzemni špilje i jame; česte su ponornice. Vapnenac i dolomit su karbonatne stijene i one su razmjerno lako topljive u vodi. Jedno od glavnih obilježja krškog reljefa je stoga bezvodnost na površini, dok se voda većim dijelom nalazi u podzemlju. GOLI KRŠ – krš u kojemu prirodno prevladava gola stjenovita površina, a od raslinja se može javiti oskudan kamenjarski travnjak. Kada je teško prohodan,s brojnim škraparima, zove se i ljuti krš.

Provjerimo što si naučio!

Riješi kratki kviz!

Info

PONOR – oveći otvor na površini karbonatnh stijena kroz koje se ponornica povremeno ili stalno ulijeva u krško podzemlje i nastavlja otjecati podzemnim prolazima.

PONORNICA – tekućica koja nakon dijela površinskog toka ponire u podzemlje kroz otvor koji nazivamo ponor te nastavlja otjecati u podzemlju.

JAMA – duboka, pretežno okomita prirodna šupljina u podzemlju krških krajeva.

ŠPILJA – prirodna, pretežno vodoravna šupljina ili sustav šupljina u podzemlju, najčešće u vapnenačkim stijenama. Na fotografiji se nalazi špiljski nakit - kojega zovemo SIGE!

PONIKVA – tipičan površinski oblik krškog reljefa. Ponikvu mjestimice nazivaju dol, dolac ili vrtača. To je ovalno i obično lijevkasto udubljenje nastalo kemijskim trošenjem karbonatnih stijena ili urušavanjem podzemnih šupljina. Širina i dubina ponikava može biti od nekoliko do stotinjak metara. Na dnu ponikava katkad ima plodne zemlje crvenice, što je u prošlosti bilo važno u inače neplodnom kršu.

KAMENICA – prirodno udubljenje u vapnencima, slično plitkoj i širokoj posudi, često s nadvijenim rubom. U kamenici se zadržava padalinska voda. Proširuje se kemijskim i biološkim trošenjem.

ZAVALA – udubljenje na površini Zemlje nastalo spuštanjem dijela Zemljine kore. Zavale su mogu biti prostrana i blaga uleknuća (primjerice zavala Crne mlake), ali mogu biti i strmih strana, kada je do spuštanja došlo uzduž gotovo okomito položenih rasjednih ploha (zavale nekih polja u kršu).

ŠKRAPE – nepravilna žljebasta udubljenja na vapnencima međusobno odijeljena oštrim bridovima. Nastaju djelovanjem vode koja otjeće niz stijenu po istim stazama i polako otapa vapnenac.

VRULJA - podmorska vrela slatke vode. Voda u more izlazi pod tlakom.

Klikom na svaki interaktivni element otkriti ćete njegove fotografije i značenje!

VRELO – naziv za obično snažan i obilan izvor u našim krškim krajevima. S obzirom da Dinarske planine primaju obilje padalina, te da one uvelike poniru u pukotinski sustav krškog podzemlja, na razmjerno rijetkim mjestima gdje voda iz tog podzemlja izivre, najčešće izvire snažno i obilno.