Biotički ekološki čimbenici

Biotički ekološki čimbenici

10

12

11

Team

Thanks

Data

BIOTIČKI ČIMBENICI

INTERSPECIJSKI ODNOSI

INTRASPECIJSKI ODNOSI

Predatorstvo

Kompeticija

Simbioza

Parazitizam

Komenzalizam

Amenzalizam

Zadatak

10

-međusobni utjecaji živih bića

Biotički čimbenici mogu biti: -odnosi među jedinkama iste vrste -odnosi među jedinkama različitih vrsta

-odnosi među jedinkama iste vrste

INTRASPECIJSKI ODNOSI

- razmnožavanje - gustoća i rast populacije - natalitet/mortalitet - potencijal razmnožavanja - uspješnost preživljavanja rasprostranjenost populacije - nadmetanje za životni prostor, za hranu, za spolnog partnera

INTERSPECIJSKI ODNOSI

Odnosi među jedinkama različitih vrsta: -predatorstvo, kompeticij, simbioza, parazitizam, komenzalizam, amenzalizam

PREDATORSTVO

-jedna vrsta predator ili grabežljivac hrani se drugom vrstom plijenom Grabežljivac – veći, građom prilagođeni lovu, dobro razvijenih osjetila i prilagodbi na okoliš Plijen – manji, brži, bojom i građom imitiraju okoliš, dobrih osjetila njuha, vida i sluha

U prirodi je vrlo važan odnos predatora i plijena, jer se očituju u hranidbenim lancima. Brojnost plijena (primjerice biljoždera) uvjetovana je aktivnošću grabežljivaca (predatora) koji se njima hrane. Ako se populacija plijena smanji i predatora će biti manje. Predatori mogu razvijati razne prilagodbe dok su u potrazi za hranom. Brzo kretanje im osigurava veće lovno područje. Dobri refleksi i razvijena osjetila (vida i mirisa), mišićna snaga, zubi i pandže omogućuju im lakše hvatanje i savladavanje plijena. One životinje koje ne mogu razviti takve prilagodbe snalaze se na druge načine, primjerice, grade zamke ili skriveni vrebaju plijen.

KOMPETICIJA

– nadmetanje – vrste žive u istom okolišu i sličnih su prilagodbi

-između jedinki iste ili različitih vrsta, nastaje uslijed težnje da se zadovolje potrebe za hranom, staništem ili skloništem Ovaj odnos je negativan za obje kompetitivne jedinke.

SIMBIOZA

– suživot dva organizma na obostranu korist -simbioza ili mutualizam – lišajevi, moruzgva i rak samac

-mikoriza -suživot gljive i korijena viših biljaka Gljive uzimaju ugljikohidrate i pospješuju upijanje vode i mineralnih tvari iz tla, te služe biljci kao izvor dušikovih spojeva. -simbioza djeteline i bakterija omogućuje djetelini iskorištavanje atmosferskog dušika. Ugibanjem djeteline tlo se obogaćuje dušikom. To se naziva zelena gnojidba. -međusobni utjecaj algi i gljiva zajedno tvore lišaj Gljive iskorištavaju ugljikohidrate i kisik koje fotosintezom proizvode alge, a alge ugljikov dioksid i dušikove ekstrakte koje proizvode gljive. -život raka samca u praznoj kućici puža i moruzgve pričvršćene za puževu kućicu Rak se kreće i tako dovodi moruzgvu u različite uvjete okoliša i svojim ostacima hrane pomaže joj u prehrani, a moruzgva svojim žarnicama štiti raka od napadača.

PARAZITIZAM

– jedan organizam živi na štetu drugog organizma -vanjski paraziti ili ektoparaziti pijavice, krpelji, buhe, stjenice, uši, tekuti -unutarnji paraziti ili endoparaziti plazmodij, metilj, trakavica, glista, trihina -poluparazit – imela- vrši fotosintezu, a svojim haustorijima (sisaljke) uzima vodu i mineralne tvari iz biljke

Prilagodbe parazita: -život bez kisika -odsustvo probavila, krvotoka, dišnog sustava, izlučivanja -odsustvo osjetila/očiju kod nekih uši, krpelja i metilja -proizvodnja velike količine spolnih stanica i oplođenih jaja -organi za pričvršćivanje, kao što su prijanjalke, kukice -enzimatski otporna kutikula/pokrov tijela

KOMENZALIZAM

–zajednica u kojoj jedna vrsta ima korist, a druga nema ni korist ni štetu -bršljan na biljkama

-morske pse prati jedna vrsta male ribe koja je morskom psu nezanimljiva kao plijen, a ona je uz njega zaštićena od drugih grabljivica, i hrani se ostacima njegove hrane

AMENZALIZM

– jedna vrsta je inhibirana ili umrtvljena,a druga je neutralna – zelena plijesan i bakterije i njihove kolonije

ZADATAK

Riješi izlaznu karticu 8b.Priloži izlaznu karticu u virtualnu učionicu.